Mjesec: studeni 2018.

Čestika tenisačima na osvajanju Davis Cupa

Hrvatski tenisačima upućujemo najiskrenije čestitke povodom po drugi put osvajanja Davis Cupa. Hrvatska će ostati zlatnim slovima upisana za sva vremena kao posljednju reprezentacija koja je osvojila legendarno natjecanje u ovom formatu! U sveopćoj globalizaciji današnjeg svijeta pokazali smo u 2018. godini na dva takmičenje održanim u moćnim svjetskim državama Rusiji (Svjetsko prvenstvu u nogometu – Hrvatska druga na svijetu) i Francuskoj (svjetsko finale Davis Cupa) kako se treba boriti za svoj narod i svoju zemlju.

I dok je srca, bit će i Kroacije!

 

U Zagrebu, na sv. Katu 25. studenoga 2018.

 

Uprava i članovi
Hrvatskog kulturnog društva
Napredak – Zagreb

Izaslanstvo HKD Napredak-Zagreb u Koloni sjećanja u Vukovaru

I ove godine izaslanstvo HKD Napredak-Zagrebu u Koloni sjećanja u Vukovaru

Ulicama grada Vukovara u Koloni sjećanja kojom je u nedjelju 18. 11. 2018. obilježena 27. obljetnica stradanja toga grada u Domovinskom ratu prošlo je, po procjeni vukovarskih gradskih vlasti, oko 65 000 domoljuba. Među njima bilo je i izaslanstvo HKD Napredak-Zagreb u sastavu: Miljenko Puljić, predsjednik; dr. sc. Tomislav Dubravac, dopredsjednik; članovi Upravnog odbora Juro Martinović, Vinko Hrkać, Fabijan Jokić te dr. sc. Ljiljana Katičić, tajnica i rizničar Ilija Nedić.

Kolona sjećanja – s lijeva na desno: Tomislav Dubravac, Ljiljana Katičić, Juro Martinović i Miljenko Puljić

Ispred vodotornja u Vukovaru s lijeva na desno: Vinko Hrkać, Ljiljana Katičić, Tomislav Dubravac i Miljenko Puljić

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 27. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu, 18. 11. 2018. državna i druga izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće podno spomenika na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata odajući počast ubijenima i nestalima u obrani Vukovara, slomljenoj 18. studenoga 1991. nakon gotovo tromjesečne opsade grada od strane bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi je. Zajednički vijenac položili su i svijeću upalili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković, koji su do Memorijalnog groblja došli u koloni sjećanja od vukovarske bolnice zajedno s desecima tisuća domoljuba pristiglih u Vukovar. Počast stradalima u obrani Vukovara 1991. odalo je polaganjem vijenca i paljenjem svijeće izaslanstvo vukovarskih braniteljskih i stradalničkih udruga predvođeno posljednjim zapovjednikom obrane grada Brankom Borkovićem i Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom. Molitvu za ubijene i nestale u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar molio je nadbiskup đakovački i osječki mons. Đuro Hranić a svetu misu predvodio je željezanski biskup Egidije Ivan Živković.

Vukovar – s lijeva na desno: kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup; mons. dr.  Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup mons. Ante Ivas, šibenski biskup u miru

Pisma Ive Andrića iz 1914. i 1915. godine

Krajem listopada 2018. nakon višemjesečnih napora uspješno je okončana “operacija” spašavanja vrijednoga kulturnog blaga tj. pisama 22 godišnjeg mladića Ive Andrića upućena prijateljici Evgeniji Gojmerac tijekom 1914. i 1915. godine. Budući da su navedena pisma vrlo lako mogla završiti u inozemstvu članovi današnje uprave Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb vlastitim, značajnim, novčanim prilozima otkupili su pisma od jednog poznatog zagrebačkog kolekcionara. Ovdje treba napomenuti da su otkupljena tri pisma iz 1914. (Split, Maribor), pet pisama iz 1915. (Maribor, Ovčarevo, Zenica), po jedno iz 1958. upućeno književniku M. Slavičeku i 1967. upućeno uredništvu “Kola” u Zagreb te 11 rijetkih fotografija nobelovca Ive Andrića. Ova pisama iz više razloga važna su za HKD Napredak u cjelini. Sa stipendijom “Napredka“ društva za potpomaganje naučnika i gjaka Hrvata-katolika za Bosnu i Hercegovinu od 600 K podijeljenu 25. rujna 1912., Andrić listopada mjeseca započinje u ljetnom semestru 1912./13. studije na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu. U Zagrebu upoznaje studenticu Evgeniju Gojmerac, s kojom održava duboko emotivno prijateljstvo sve do njene smrti od leukemije 1915. godine. Ovdje treba svakako napomenuti da u vlastoručnoj upisnici (Nacionalu) Ive Andrića na zagrebački fakultet od 14. 10. 1912. piše i ovo: da je po vjeroispovijesti rimokatolik te da je materinski jezik hrvatski. Također u navedenoj upisnici piše da Andrićeva majka Kata Andrić udovica ima prebivalište u Srebrenici (Bosna) te da mu je skrbnik Ivan Matkovšik iz Višegrada, a da student Ivo stanuje u Kačićevoj ulici br. 21 u Zagrebu. U vlastoručnoj napisanoj upisnici na Filozofski fakultet u Krakovu u travnju 1914. godine Ivo Andrić navodi da je po vjeroispovijesti katolik, a po nacionalnosti Hrvat.
I na kraju što se tiče gore navedenih pisama svoj pogled na napisano u pismima iznijeti će u knjizi naša poznata književnica prof. dr. Julijana Matanović. Književnica Julijana Matanović dobila je na uvid originalna navedena pisma, a knjiga na ovu temu biti će tiskana u nakladi HKD Napredak-Zagreb.

Opaska: Vjerodostojnost pisama utvrdio je stalni sudski vještak za rukopise, dokumente i novčanice.

Opaska: Čim je saznao za vijest o ubojstvu prestolonasljednika u Sarajevu 28. 6. 1914. Andrić kao mladi revolucionar krenuo je iz Krakova preko Beča i Zagreba za Bosnu. Stigao je u Zagreb zatim putuje u Rijeku te brodom “Višegrad” dolazi u Split gdje ga krajem srpnja 1914. hapse. Jedno vrijeme je bio u šibenskom zatvoru, a zatim ga premještaju u mariborski zatvor. Imamo originalnu poruku upućenu Evgeniji s broda “Višegrad” te pisma upućena njoj tijekom 1914. i 1915. iz Splita, Maribora, Ovčareva i Zenice.