Autor: Urednik

Humanitarni koncert

Poštovani svi,

pozivamo Vas  na humanitarni koncert koji će se održati u KD Lisinski u utorak 28. siječnja 2020. godine u 19:30 sati.

Omladinskim simfonijskim orkestrom djece i mladih, kojeg čini stotinjak mladih glazbenika iz Istre i Zagreba (koji muziciraju samostalno, ali se prigodno spajaju u veliki atraktivan simfonijski orkestar), ravna član HKD Napredak-Zagreb, maestro Ante Sladoljev.

Koncert „Mladi mladima“ dobrotvorna je priredba. Prikupljena sredstva od ulaznica namijenjena su udruzi djece oboljele od malignih bolesti “Krijesnica”.

Održana redovna Izvještajna skupština HKD Napredak-Zagreb

U ponedjeljak 13. siječnja 2020. u Palmotićevoj 21 u Zagrebu održana je redovna Izvještajna skupština HKD Napredak-Zagreb. Od 110 članova HKD Napredak-Zagreb koji su po Statutu imali pravo sudjelovati u radu Skupštini po hladnom i maglovitom vremenu na Skupštinu je došlo 80 članova. Na dnevnom redu Skupštine bilo je 10 točaka koje su nakon izlaganje i diskusija jednoglasno usvojene.

Na kraju ove Skupštine predsjednik HKD Napredak-Zagreb gospodin Miljenko Puljić izvijestio je nazočne da je postignut dogovor s Kazalištem Komedija da svaki član HKD Napredak-Zagreb uz predočenje iskaznice može dobiti popust na ulaznice za predstave u Komediji od 30% te da su u tijeku pregovori s ostalim Kazalištima na razini grada Zagreba.

Nakon Izviještane skupštine zagrebačkog Napretka održana je redovita Skupština Planinarskog društva Napredak-Zagreb. Po okončanju ove Skupštine otvorena je izložba izvrsnih fotografija autora Franka Čuvala, predsjednika Planinarskog društva i član Upravnog odbora HKD Napredak-Zagreb. Nakon okončanja Skupština svi nazočni počašćeni s obilnim domjenkom.

HKD Napredak – Zagreb i ove godine pomaže potrebitima u Bosanskoj Posavini

HKD Napredak – Zagreb ove je godine božićne blagdane uljepšao potrebitima  u Bosanskoj Posavini jednokratnim donacijama.

U organizaciji HKD Napredak – Zagreb i  Zagrebačkog gradskog kazališta “Komedija“ odigrana je predstava “Narodil se mladi Kralj“, veselo božićno prikazanje s pjevanjem i kolom ansambla Lado autora Vida Baloga, a prikupljena sredstava od ulaznica i donacije članova Uprave zagrebačkog Napretka, donira su potrebitima u Bosanskoj Posavini.

Donacija  je uručena obitelji Živković, u iznosu od 3 000 hrvatskih kuna, za pomoć u liječenju djeteta koju je preuzela majka, Ružica Živković. Donacija je organizirana u suradnji s fra Pericom Martinovićem u franjevačkom samostanu u Tolisi – Orašje.

HKD Napredak – Zagreb svoj je skromni prilog donirao i “ Kući nade“, humanitarnoj udruzi za djecu s posebnim potrebama iz Odžaka i to s potporom u iznosu od 3 000 hrvatskih kuna za pomoć u daljnjem radu i angažmanu.

Donaciju je  u ime udruge “Kuća nade“ preuzela predsjednica Ivanka Šimić, a sve u organizaciji s fra Jozom Puškarićem, župnikom u Gornjoj Dubici. Treća donacija uručena je udruzi “Samaritanci“koja brine o starim i nemoćnima u Odžaku. Donaciju u iznosu od 1 500 hrvatskih kuna preuzela je Spomenka Ivanković, voditeljica spomenute udruge.

Miljenko Puljić, predsjednik HKD Napredak –  Zagreb, Tomislav Dubravac, dopredsjednik i Draško Semren, član Nadzornog odbora, osobno su donacije uručili početkom siječnja 2020. godine u Bosanskoj Posavini.

G. Lujanović

Ivo Andrić nobelovac pred kojim se krojila svjetska povijest

Od srijede 18. prosinca 2019. na prodajnim mjestima novina može se kupiti po cijeni 25 kuna Specijal Večernjeg lista Ivo Andrić nobelovac pred kojim se krojila svjetska povijest. Specijal formata 21 x 28 cm ima 130 stranica te je bogato ilustriran, a podijeljen je u tri poglavlja – 1. Akter povijesnih zbivanja, 2. Književnik svjetskog ranga, 3. Fenomen kontraverznog nobelovca. Urednica magazina je gospođa Maja Car, a za ovu prigodu tekstove pripremili su: Hrvoje Horvat, Desni Derk, Stela Lechpammer, Jelena Ružić, Renta Rašović, J. Pfefer, Božena Matijević, Žaneta Gerovac i Julijana Matanović.
Ovdje treba svakako napomenuti da je prigodom ilustriranja ovoga Specijala između ostalih korištena i arhiva HKD Napredak-Zagreb.

Uprava HKD Napredak-Zagreb na večeri članova i prijatelja Udruge Prsten

Kao dosada i ove godine  većina članova Uprave HKD Napredak-Zagreb sudjelovala je na 14. večeri članova i prijatelja Udruge i Zaklade Prsten održanoj u subotu, 7. prosinca 2019. u hotelu Sheraton Zagreb. Na večeri okupilo se oko 400 gostiju i uzvanika. Na svečanosti su bili predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade te Hrvatskog narodnog sabora u BiH te predstavnici Grada Zagreba, a večer je održana pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. 

Na već tradicionalnom obilježavanju nazočila je predstojnica Ureda Anamarija Kirinić, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade RH mr. Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović, predsjednik Skupštine Grada Zagreba Drago Prgomet, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i mnogi drugi.

ODRŽANA 52. TRIBINA KLUBA ZNANSTVENIKA HKD NAPREDAK-ZAGREB

U Zagrebu je 3. prosinca 2019. godine, u prostorijama Tribine grada Zagreba, Kaptol 27, održana Tribina u organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb. Predavanje je održao mr. sc. Zdravko Mršić sa temom predavanja « Nova industrija za klimu i život »povodom izdanja knjige «Kapitalizam zapada». Moderator tribine je bio dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj Kluba znanstvenika.

U svom uvodnom govoru dr. Dubravac je naglasio kako se knjiga „Kapitalizam Zapada“ pojavila u vrijeme opće svjetske rasprave o ulozi, budućnosti i sudbini kapitalizama kao pristupa uređenju gospodarstva. Autor je naslovio svoje predavanje “Nova industrija za klimu i život”. Slučajnost, ili ne, Tribinu organiziramo u vrijeme održavanja summita o klimatskim promjenama koji je jučer, (2.12.2019. g) počeo u Madridu. Koliko je tema važna govori i činjenica da će trajati 2 tjedna, a na samitu su se okupile gotovo sve članice. Uoči početka skupa glavni tajnik organizacije UN-a, Antonio Guterresporučio je da čovječanstvo mora zaustaviti rat protiv našega jedinoga doma, Zemlje, koji vraća milo za drago. Dosad preuzete obveze protiv globalnog zatopljenja smatra posve nedostatnima. Na zabrinutost posljedica klimatskih promjena se ukazuje već desetljećima. No, veliki svjetski igrači se oglušuju, a ja ću biti slobodan naglasiti kako su upravo oni koji ne čine ništa ili nedovoljno.

Dubravac je naglasio “Imali smo industrijsku revoluciju, imali smo tehnološku revoluciju, sada je vrijeme za zelenu revoluciju”. Upravo ove teme zaokupjuju autora Mršića u gotovo svim njegovim knjigama, posebice nekoliko posljednjih, s tim da Mršić, kako i piše u Predgovoru, naglašava i termin globalizacije, kao presudno razdoblje kvarenja uvjeta života na cijeloj Zemlji, a koje je nastupilo globalizacijom poslovanja i stvaranjem takozvanog svjetskog slobodnog tržišta.  

Ponajviše je Mršić u svojim knjigama promišljao o smislu i besmislu današnjega načina života, globalizacijskim trendovima koji su preplavili, rekao bih okupirali, cijelu svjetsku, europsku političku i društvenu scenu, koja nije mimoišla ni okvire Lijepe naše. Nedvojbeno je da smo danas «globalizirani», zaključio je Dubravac.

Mr. Mršić u svom predavanju polazi od uviđanja, da je civilizacija kao način uređenja ljudskih zajednica, u biti kapitalistička pojava, jer je od uspostave izvornih civilizacija u Sumeru i drugdje, politička vlast bila izdvojena iz dotadašnjih životnih zajednica i bila izričito vezana za privatnu imovinu: božju, svećeničku ili kraljevsku. U knjizi se raspravlja o zapadnom kapitalizmu kao posebnoj, novovjekovnoj civilizaciji, koja se izgrađivala u Europi od Rane renesanse, a poslije se proširila na Ameriku pa na cijeli svijet.

Knjiga prati nakupljanje kapitala u privatnom vlasništvu, koje je u agrarnoj Europi bilo vrlo oskudno. Europa je kapital počela snažnije nakupljati u gradovima i to prvo obrtom, a poslije i međunarodnom trgovinom. Zabrinjavajuće je da su trgovci i bankari postali bogatijima od vlasnika zemljišta, kraljeva i Crkve. Oponašajući zaokupljenost židovske dijaspore skupljanjem novca i zlata, umjesto nabavkom nekretnina i podizanjem proizvodnih poduzeća, europski trgovci i bankari s vremenom su nakupili bogatstvo, kojim su nadzirali europsku politiku, osvajanje kolonijalnih posjeda na dalekim kontinentima i podizali ratove, od koji je najubojitiji bio Prvi svjetski rat.

U prvoj polovici dvadesetog stoljeća europski narodi pokušali su se oduprijeti divljem atlantskom kapitalizmu podizanjem komunističkih, fašističkih i drugih nacionalističkih revolucija. Međutim, Sovjetska Rusija je pobjedom u Drugom svjetskom ratu u Europi i u Aziji skučila kapitalistički prostor na Zapadnu Europu i Sjevernu Ameriku te prisilila kapitaliste da divlji kapitalizam pretvore u socijalni. Tako je bilo skoro do prestanka Hladnog rata, ali se poslije raspada sovjetskog sustava, kapitalizam ponovo razgoropadio. Ujedno je došlo do globalizacije i do financijalizacije ne samo financijskih, nego i proizvodnih korporacija. Stoga je Zapad počeo malaksati u tehnološkom razvitku i postupno zaostajati za zemljama Azije (Koreja, Japan, Kina), koje su privržene gospodarskom nacionalizmu.

Po Mršiću, zapadni kapitalizam stvorio je političku, gospodarsku, sigurnosnu i kulturnu zbrku u svijetu te samrtno ugrozio klimu i život na Zemlji. To je očekivana posljedica razvitka financijskog kapitalizma, po kojemu je jedina svrha svake korporacije, izlučivanje kapitala iz rada i prirode na privatne račune. Sadašnje političke pobune naroda u brojnim zemljama (Libanon, Irak, Iran, Sudan, Egipat, Tunis, Ekvador, Čile, Bolivija, Kolumbija) i velika politička podjela u drugima zemljama, posljedice je vladavine kapitala, koji po svojoj naravi ne može voditi politiku ili obavljanje javnog posla. Politika se vodi političkim sredstvima, a ne financijskom prisilom.

Uobičajena osebujnost Mršićeva predavanja i njegova promišljanja današnjice pobudila je veliki interes publike. U prilog tome govori i činjenica kako se nakon predavanja od 30-tak minuta vodila rasprava koja je trajala više od sat vremena.

Uz zahvalu predavaču mr. Mršiću i čestitkom povodom nadolazećih blagdana Božića u ime cijele Uprave zagrebačkog Napretka, dr. Dubravac je zaključio kako je Klub znanstvenika HKD Napredak-Zagreb i ovaj puta potvrdio opravdanost svog djelovanja. Aktivnost Kluba znanstvenika, temeljene na činjenicama, znanstveno-analitičkim analizama, otklonjene od politika, ideologija, otvoreno, neovisno i slobodumno, nastavljaju sa radom.

IZLOŽBA REPLIKA U ABONOSU IZRAĐENIH POSUDA KOSTOLAČKOG DOBA

“Novi život starog hrasta”, izložba autora Ive Jelušića

Da se počela ostvarivati želja franjevaca koji djeluju u samostanu i crkvi sv. Marka na Plehanu u Bosanskoj Posavini, da Plehan – Vjersko-kulturno središte u izgradnji ponovno zasja u svoj punom sjaju, kakav je bio prije zadnjega rata, dokazalo je na prvu nedjelju došašća, 1. prosinca otvorenje prve izložbe u muzeju i galeriji, koja je u izgradnji. U poslijeratnoj povijesti toga mjesta taj će događaj zasigurno ostati kao veliki povijesni događaj za taj ratom opustošeni kraj.

Kako je to bila i Mlada nedjelja svečano Misno slavlje i klanjanje pred Presvetim predvodio je gvardijan fra Anto Tomas u suslavlju s domaćim franjevcima fra Jozom Gogićem i fra Ivanom Ćurićem.

Na početku Mise gvardijan fra Anto blagoslovio je adventski vijenac koji su Plehanu darovali učenici i učitelji Osnovne škole Vladimira Nazora – područnog odjela u Potočanima kod Odžaka, a izradio a je Mijo Antunović, vlasnik bravarije IMGRA u Potočanima.

Fra Antina homilija bila je molitva i vapaj Gospodinu da franjevcima koji tu žive i povratnicima, koje on naziva apostolima mira i dobra pomogne da ostvare svoja viđenja o obnovi toga kraja. Molio je Gospodina da njegove Plehančane raseljene diljem svijeta kao i sve odgovorne u društvu potakne da prepoznaju svoje talente i sposobnosti te ih ulože ih u obnovu Plehanskog kraja kako bi ponovo zasjao kao vjersko-kulturno središte toga dijela Bosanske Posavine. I toga je puta pozvao Posavljake da im dolazak na Plehan na mladu nedjelju bude zavjetom kada će zajedno moliti za obnovu svog rodnog kraja.

U nazočnosti povratnika i Plehančana koji žive u Hrvatskoj te predstavnika društveno-političkih i kulturnih vlasti iz BiH i Hrvatske, koji su sudjelovali i na Misi, slijedilo je nakon Mise otvorenje izložbe replika prastarih zdjela kostolačke kulture, autora Ive Jelušića, zaljubljenika u povijest Bosanske Posavine, pod nazivom „Novi život starog hrasta“. Na početku je prikazan dokumentarni film o kostolačkoj kulturi čiji je razvoj započeo oko 3200 godina prije Krista, a najznačajniji lokaliteta te kulture u BiH je upravo u Bosanskoj Posavini – Pivnica kod Odžaka. Također u filmu je prikazan abonos – fosilizirano drvo hrasta lužnjaka poznatom kao crni hrast-dub starog preko 5000 godina, čija su nalazišta u svijetu vrlo rijetka, a moguće ga je pronaći u starim i sadašnjim koritima rijeke Save, Vrbasa, Bosne i Drine.

U prigodnom programu, koji je vodila prof. Marija Zečević, uz autora su govorili Mato Grubišić, potom  dr. Tomislav Dubravac na temu Abonos – drvo hrasta lužnjaka koji piše povijest.  Dr. Dubravac je zahvalio autoru Jelušići što je, kako je rekao, vratio hrastu duh jednoga vremena i života tisućama godina dalekog iza nas, dao mu novu dimenziju u svojim finalnim proizvodima, koji imaju i kulturno-umjetničku vrijednost te time pokazao da je promicatelj kulturne baštine rodnoga kraja koja šalje poruku drugima kako baštiniti vrijednost svojih časnih i ponosnih predaka.

Autor Jelušić govorio je o ideji i procesu izrade replika prastarih zdjela, naglasivši kako je njihova izrada jako zahtjevna te iziskuje puno rada, strpljenja i umijeća. On je gvardijanu Tomasu darivao križ izrađen od abonusa, a dr. Dubravcu zdjelu. Župi Plehan darovao je i zdjelicu za prinos darova. Gvarijanu je obećao da će, kada se uredi galerija, darovati još dio svojih replika izrađenih od abonosa.

Uz zahvalu svim sudionica tog velikog događaja, izložbu, koju čine tridesetak vrijednih eksponata, svečano je otvorio gvardijan fra Anto. (kta/b.l.)

[1] http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=92042; 02. 12. 2019: 23:10

Tribina Nova industrija za klimu i život

CV – Mr. sc. Zdravko Mršić

Zdravko Mršic roden je u Mostaru, gdje je stekao nižu i srednju naobrazbu. Na Sveucilištu u Zagrebu studirao je matematiku, fiziku i matematicku logiku. Sprva je radio kao sveucilišni nastavnik. Niz godina proveo je u inozemstvu radeci kao informaticki strucnjak i poslovni konzultant. Osamdesetih godina objavio je niz radova o kršcanskoj duhovnosti te knjige “Otvorena šutnja” i “Proslava života”. Obajvio je više knjiga: Godine 1994. Objavio je knjigu “Isus” a poslije knjige “1997.”, “Mala Terezija”, “Isus za trece tisucljece”, “Evolucija bez odabira”, “Konsenzus za Hrvatsku”, kapitalnu knjigu “Globalizacija i gospodarski nacionalizam” (2007), “Povratak domovine”(2008), “Isusovi ljudi” (2008. Na hrv i engl. jeziku), „Suocenje civilizacija“ (2009), „Svijet bez ideje“ (2010) „Antibiblikus“ i „Podjela Zapada“ (2012). 2013. je objavio više knjiga i eseja, 2014. „Politizam: Prilagodba i zaštita života“, zatim esej: „Što sad, Hrvatska: Poslije 25 godina (2015) te studiju „Priručnik politizma“ (2015), IDEOLOGIJA, smisao i besmisao (2016.), „Josif i njegova braća (2018.); Kapitalizam Zapada (2019.).
Bio je prvi hrvatski ministar vanjskih poslova i prvi direktor Agencije za restrukturiranje i razvoj RH. Minulih godina objavio je niz članaka i razgovora o politici, geopolitici, gospodarstvu i ljudskim vrijednostima. Godine 1991. Utemeljio je u Zagrebu društvo za poslovno i investicijsko savjetovanje.

1 2 3 4 5 15