U Zagrebu je 12. lipnja 2019. godine, u prostorijama Tribine grada Zagreba, Kaptol 27, održana još jedna Tribina u organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb, sa aktualnom temom: „Utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta na požare raslinja“.

U svom uvodnom govoru, moderator, ujedno i voditelj Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb, dr. sc. Tomislav Dubravac je naglasio kako je Tribina organizirana  povodom 5. lipnja Svjetskog dana zaštite okoliša, koji je izabran na UN-ovoj Konferenciji o ljudskom okolišu u Stockholmu 1972. godine. Proteklih je godina, Svjetski dan zaštite okoliša, postao globalna platforma za podizanje svijesti o širokom području zaštite okoliša, od onečišćenja mora i globalnog zatopljenja, do užih okolišnih tema na lokalnoj, nacionalnoj ili globalnoj razini. Tema ovogodišnje kampanje i mnogih događanja diljem svijeta,  koja će se ovim povodom održati je borba protiv onečišćenja zraka.

Klub znanstvenika HKD Napredak-Zagreb, kao i do sada, svojim aktivnostima ukazuje na prevažnost teme o klimatskim promjenama s posljedicama globalnoga zatopljenja koja sve više postaje fokusna tema svijeta i politički i moralni imperativ sadašnjeg trenutka, aotuđenje čovjeka od prirode i njegovo neodgovorno ponašanje predstavlja glavni ekološki problem i prijetnju suvremene civilizacije. I ove godine, kao i prijašnjih, organizatori pozivaju sve „Zemljane” da se mobiliziraju, jer naš Planet ne može više čekati. Nema vremena za odgađanje. Počnimo djelovati odmah i sad i zajedno, od sebe samih i kako je veliki Gandhi rekao:˝Budite promjena koju želite vidjeti˝, naglasio je dr. Dubravac.

Klimatske promjene koje se očituju kroz povećanje temperature zraka, promjene u količini i rasporedu oborina, učestala i intenzivna olujna nevremena, produljenja, učestala i intenzivna sušna razdoblja, promjene u duljini vegetacijskog razdoblja te izostanak smrzavanja tla, samo se neke činjenice utjecane klimatskim promjenama. Globalne klimatske promjene i prijetnje ekosustavima su neizbježne, a brzina promjena je zabrinjavajuća, naglasio je dr. Dubravac.

Na Tribini su održane dvije prezentacije, sa vrsnim poznavateljima ove problematike. Prvo predavanje je održala dr. sc. Višnja Vučetić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda RH, koja je ujedno i voditeljica Službe za agrometeorologiju, na temu: „Utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta na požare raslinja“.

Neprestano smo svjedoci klimatskih promjena i sve učestalijih ekstremnih vremenskih nepogoda pa su od velike važnosti istraživanja u području zaštite šuma od požara. Rezultati tih istraživanja, kao što je utjecaj klimatskih promjena na potencijalnu meteorološku opasnost od požara raslinja mogu pomoći vatrogascima i šumarima, isto tako i donositeljima političkih odluka, u strateškom planiranju zaštite šuma i drugog raslinja od požara, ne samo na priobalju već i na području cijele Hrvatske za dulja razdoblja. Općenito se može reći da u ljetnom razdoblju broj požara i spaljena površina raste od sjevera prema jugu i od unutrašnjosti prema obali i otocima, što je povezano s količinom i raspodjelom oborine. Najugroženije područje kod nas s obzirom na požare raslinja je dalmatinska obala s otocima ljeti, a među njima posebice se izdvajaju srednjodalmatinski otoci. Razlog tome su lako zapaljivi biljni pokrov i dugotrajna sušna razdoblja. Potencijalnu opasnost od šumskih požara svakako povećava i ljudski čimbenik zbog povećanog broja turista u ljetnim mjesecima. Posljednjih 50-tak godina povećao se trend opasnosti ne samo u ljetnim mjesecima već i u svibnju i listopadu što pokazuje produljenje požarne sezone. Zbog svega navednog važno je provoditi preventivne mjere u zaštiti šuma i drugog raslinja od požara. Jedna od tih mjera je pravovremena izobrazba koja mora početi od najmlađeg predškolskog i školskog uzrasta. Stoga smo u Hrvatskom agrometeorološkom društvu pokrenuli Malu školu „Požar nije šala“. Pomoću animiranog filma i dječjeg stripa zorno i vizualno se djeci prikazuju uzroci i nastanak šumskog požara te njegove katastrofalne posljedice s meteorološkog, šumarskog, vatrogasnog i okolišnog aspekta, istaknula je dr. Vučetić.

Drugo predavanje je održao, prof. dr. sc. Damir Barčić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu na temu: “Šumski požari – mjere zaštite i obnove šuma”.

Prof. Barčić je naglasio kako su šumski požari jedan od glavnih čimbenika devastacije i degradacije šuma na području Sredozemlja, te kako je antropogeni utjecaj narušio stabilnost i smanjio površine šumskih ekoloških sustava. Možemo ustvrditi da u Hrvatskoj imamo zadovoljavajuće riješeno pitanje kurativnih mjera, od ustroja vatrogastva, koordinacije zapovijedanja, tehničke opremljenosti i obučenosti. Primarno je dakle poboljšati preventivne mjere. Za problem šumskih ekosustava Mediterana gledano dugoročno požari predstavljaju loš način upravljanja i gospodarenja ruralnim područjem. Depopulacija je uzrokovala zapuštanje privatnih šuma i poljoprivrednih zemljišta na kojima se sukcesijom razvila šumska vegetacija. Gospodarske mjere moraju imati za cilj da se u šumama oteža nastanak požara, njegovo širenje i omogući lagan i pravovremen pristup u preventivnim djelatnostima (ophodnje) tako i kurativnim (gašenje-tehnika i ljudstvo). Naravno, stalno treba raditi na edukativnom, promidžbenom i informativnom aspektu preventivnih mjera zaštite šumskih ekosustava i sveukupne vrijednosti prirodnih i antropogenih ruralnih krajobraza. Kako su požari otvorenog prostora gospodarsko ali i sociološko pitanje, provođenje navedenih mjera koje će dovesti do smanjenja broja požara, izgorene površine i nastalih šteta mora imati sveobuhvatan integralan pristup. On mora uskladiti sektorske zakone i propise (šumarstvo, zaštita prirode, zaštita okoliša, vatrogastvo, turizam, lokalna uprava i samouprava i dr.). Od ukupnog broja izgorenih površina na područje krša otpada gotovo 95%. Relevantni pokazatelj sveukupne protupožarne organizacije nije sami broj požara ili izgorena površina, već izgorena površina po jednom požaru. Prema znanstveno operativnim analizama i preporukama ona ne bi smjela biti veća od 10 ha po požaru. Nažalost, kod nas je za cijelu Hrvatsku prosjek oko 50 ha, a kad se uzima samo krški dio prosjek je veći od 55 ha po požaru.  Značajan uzrok pojave požara su radovi na poljoprivrednim površinama (paljenje biljnih ostataka). Oni su razlog nekontroliranog širenja na napuštene i neuređene poljoprivredne površine, te privatne i državne šumske površine, naglašava prof. Barčić.

Nakon predavanja i brojnih pitanja, druženje se nastavilo uz čašicu razgovora, čime smo, za sada, zaključili naše aktivnosti. Nastavak održavanja Tribina Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb se očekuje u „jesenskoj shemi“.

Tekst: voditelj Tribina, dr. sc. T. Dubravac

Naša kolegica, i članica NO, Diana Burazeri sudjelovala je na XIII Međunarodnom festivalu poezije „Slavenski zagrljaj” u organizaciji Slavenske književne i umjetničke akademije  koji se održavao u Bugarskoj od 16. 5. do 26. 5. 2019.  Slavenska akademija već godinama okuplja književnike iz slavenskih zemalja sa ciljem očuvanja i promidžbe njihovih kultura kroz prevođenje i objavljivanje na svim slavenskim jezicima. 

Ove godine, u okviru Festivala, promovirana je i tematska antologija poezije “Kruh naš nasušni”. 

Antologija koja sadrži poeziju 180 pjesnika iz 25 zemalja. U knjizi je, osim poezije D. Burazer,  zastupljeno još 22 pjesnika iz Hrvatske. 
Diani Burazer je prije 4 godine objavljena i samostalna knjiga poezije na bugarskom jeziku, a dobitnica je i priznanja “Srebrno leteće pero” za cjelokupni doprinos kulturi slavenskih zemalja. 

Festival je održan pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Bugarske Rumen Radeva, a održavao se u nekoliko bugarskih gradova. 
Posebno značajan bio je nastup pjesnika u Plovdivu, europskoj prijestolnici kulture u 2019. godini. 

AUTOR Vecernji.hr 14. 05. 2019.

Sve očitiji zaokret Rusije, afričkih i europskih zemalja prema kineskom gospodarstvu te udaljavanje od SAD-a kao druge svjetske ekonomske sile, ponovno je izazvalo rasprave na području politike, geopolitike i gospodarstva

Pokušaji zapadne civilizacije da utječe na Rusiju i stvaranje svjetske hegemonije kapitala još su se jednom nametnuli kao jedna od zanimljivijih tema znanstvene i stručne javnosti. Tribinu o temi „Stoljetna navala Zapada na Rusiju“, na kojoj je predavanje održao mr. sc. Zdravko Mršić, organiziralo je Hrvatsko kulturno društvo Napredak-Zagreb, sekcija Kluba znanstvenika. Tribina je održana u prostorijama Tribine grada Zagreba, na adresi Kaptol 27. Moderator tribine je bio dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj Kluba znanstvenika.

U svom je uvodnom govoru istaknuo zadovoljstvo što je od utemeljenja Kluba, 25. siječnja 2011. godine do sada organizirano 50 tribina sa sudjelovanjem 89 vrsnih predavača od akademika do prof., dr. sc i drugih.

“Činjenica je kako su kompetentni, argumentirani, znanstveno i empirijski potaknuti razgovori o aktualnim temama, lokalno i globalno, neophodni. Klub znanstvenika HKD Napredak-Zagreb potvrdio je opravdanost svog postojanja, kako se prava stvar dogodila na pravome mjestu, kao i činjenicu da ustrajemo i javnosti ponudimo odgovore koji se svih nas tiču, ali je, nažalost premalo onih koji su u stanju čuti i reagirati na adekvatan, proaktivan način. Aktivnost HKD Napredak-Zagreb, kao kulturne institucije akademskog profila, nestranačke, nepolitičke i neideološke Udruge, kao i aktivnosti Kluba znanstvenika, temeljene na činjenicama, znanstveno-analitičkim analizama, otklonjene od politika, ideologija, otvoreno, neovisno i slobodumno, nastavljaju sa radom”, istaknuo je dr. Dubravac.

Sve očitiji zaokret Rusije, afričkih i europskih zemalja prema kineskom gospodarstvu te udaljavanje od SAD-a kao druge svjetske ekonomske sile, ponovno je izazvalo rasprave na području politike, geopolitike i gospodarstva. Potaknut promjenama u odnosu Rusija-SAD i s ciljem poticanja argumentirane rasprave o političkim i društvenim pitanjima, HKD Napredak-Zagreb je svoju 50. jubilarnu tribinu posvetio stoljetnom utjecaju Zapada na Rusiju, od Prvog svjetskog rata do danas, te njezinom otporu svjetskom kapitalističkom sustavu na čelu sa Sjedinjenim Državama.

“U globalnoj vrsti nema mjesta ničijoj i nikakvoj hegemoniji. Amerika kao najjača sila svijeta potratila je cijelo stoljeće na uspostavu izlišne hegemonije kapitala. Ulazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću posljedica je propadanja SAD, koje su dopustile da kapital instrumentalizira njihovu politiku i geopolitiku, a Rusija se pokazala ne samo crvenom krpom, nego i tvrdim orahom za Zapad”, istaknuo je na tribini Napretka mr. sc. Zdravko Mršić, prvi hrvatski ministar vanjskih poslova i prvi direktor Agencije za restrukturiranje i razvoj RH.

HKD Napredak je jedna od najdugovječnijih udruga bosanskohercegovačkih Hrvata koja okuplja članstvo u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Austriji, Crnoj Gori, Njemačkoj, Kanadi i SAD-u. Funkciju predsjednika zagrebačkog Napretka obnaša mag. art., Miljenko Puljić, nekadašnji ravnatelj Zagrebačke filharmonije, a današnji direktor marketinga Kazališta Komedija te savjetnik za kulturne programe na Edward Bernays University Collegeu u Zagrebu. Dužnost je preuzeo 21. svibnja 2018. godine od tadašnjeg predsjednika dr. sc. Tomislava Dubravca.

Napredak je utemeljen 1902. godine s ciljem promicanja nacionalnih, kulturnih, prosvjetnih i duhovnih vrijednosti. Tijekom 117 godina opismenio je više od 100.000 ljudi i stipendirao gotovo 20.000 učenika i studenata. Među najpoznatijim stipendistima Društva su nobelovci Vladimir Prelog i Ivo Andrić, akademici Ivo Padovan i Ivo Frangeš te književnik Nikola Šop i brojne druge ugledne osobe.

https://m.vecernji.hr/vijesti/stogodisnja-navala-zapada-na-rusiju-izazvala-veliko-zanimanje-znanstvenika-1319200

Dana 13. svibnja 2019. u 20 sati u KD Lisinski u Maloj dvorani u Zagrebu u organizaciji HKD Napredak-Zagreb održan je koncert pod nazivom Bartolomejevo putovanje – Večer bosanskohercegovačkih skladatelja. U impresivnom nastupu solist Bartolomej Stanković na klaviru izveo je djela ovih autora:

Milan Prebanda (1907.–1979.): Četiri minijature na način bosanskog i dalmatinskog folklora
fra Nenad Dujić (1911.-1966.): Rondo***
Milan Jeličanin (1935.–1999.): Dvije tokate
Vojin Komadina (1937.-1997.): Refrain IV – Nijemo glamočko kolo
Josip Magdić (1937.): Bentbaša
Ivan Čavlović (1949.): Bartolomejevo putovanje***
David Mastikosa (1992.): iRitual for piano and human being
Dino Rešidbegović (1975.): Visiting Speech Therapist***
Dražan Kosorić (1976.): Tri Etide za klavir
Armen Škobalj (1980.): Fantasia in Jazz
Samir Fejzić (1966.): Balkan Madness

***premijerno izvođenje u Hrvatskoj

Bartolomej STANKOVIĆ je mladi  bosanskohercegovački pijanist s međunarodnom karijerom te ujedno i docent na Katedri za klavir Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Muzičko obrazovanje započeo je 1997. godine u Visokom, u klasi prof. Bahrije Šabanović, a u Sarajevu je, 2006. godine, završio Srednju muzičku školu Sarajevo, u klasi prof. Angeline Bojović-Pap. Magistrirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 2011. godine, u klasi prof. em. Pavice Gvozdić te u Italiji upisao postdiplomski studij na Steinway Academy u Veroni, u klasi pijanista Federica Gianella. Usavršavao se na značajnim europskim seminarima kod eminentnih klavirskih pedagoga: Andrej Pisarev, Arsen Čarkić, Grigory Gruzman, Danijel Detoni, Naum Grubert, Peter Eicher, Jan Jiracek von Armin, Jelena Pavić, Gregor Vidović i Andrea Dindo. Dobitnik je brojnih nagrada na državnim i internacionalnim natjecanjima, kao i Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu za projekt „KLAVIR – kroz historiju i građu“ koji je kao koncertna prezentacija predstavljen u nekoliko gradova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Osim koncerata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, održao je preko 60 solističkih koncerata u Italiji i Austriji. U travnju 2013. godine predstavljao je Bosnu  i Hercegovinu na 27. muzičkom biennalu u Zagrebu. Surađuje s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom i Sarajevskom filharmonijom. U ožujku 2018. godine izdavačka kuća Nota Bene Records (Zagreb) objavila je njegov prvi nosač zvuka – CD album “Balkan Madness BH edition” s djelima odabranih bosanskohercegovačkih skladatelja Trenutno je u pripremi i drugi album, a  na ovom koncertu čuli smo odabrane skladbe.[1]

[1] http://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/bartolomejevo-putovanje-vecer-bosanskohercegovacki/

AUTOR Branimir Pofuk

“Bartolomejevo putovanje” je naslov iznimno zanimljivog recitala koji će u ponedjeljak, 13. svibnja, s početkom u 20 sati, u maloj dvorani Lisinskog održati bosanskohercegovački pijanist Bartolomej Stanković. Program je sastavljen isključivo od kompozicija za klavir bosanskohercegovačkih, mahom suvremenih skladatelja.

Dio programa Stanković je već predstavio u Zagrebu prije tri godine kada je u Hrvatskom glazbenom zavodu izvodio kompozicije čije je snimke 2018. objavila hrvatska izdavačka kuća “Nota Bene Records” na CD-u pod naslovom “Balkan Madness BH edition”. Nadareni i agilni pijanist i profesor klavira na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Istočnom Sarajevu ovaj će put odsvirati i neke od četrnaest kompozicija koje će se krajem ove godine naći na albumu istog izdavača pod naslovom “Balkan Madness 2”.

Stanković je svoje glazbeno obrazovanje počeo u Visokom, a završio diplomom i magisterijem u Zagrebu u klasi profesorice Pavice Gvozdić, nakon čega se usavršavao u Veroni.

Među njegovim zapaženijim nastupima na kojima promovira djela bosanskohercegovačkih skladatelja, od kojih je neka i sam naručio, su koncerti koje je održao 2013. na Muzičkom biennaleu Zagreb, odnosno 2016. u Beču u Centru Arnolda Schönberga.

– Malo ljudi zna, ali postoji izravna veza između Schönberga i Bosne i Hercegovine. To je Schönbergov učenik Miroslav Špiler, jedan utemeljitelja Muzičke akademije u Sarajevu – govori nam Stanković koji je iznimno posvećen i edukaciji mladih i djece, koja osobito vole njegove nastupe na kojima u povijesnom kostimu i s perikom glazbom i pričom predstavlja Johanna Sebastiana Bacha.

– Neke su skladbe napisane baš za mene, poput “Bartolomejevog putovanja” Ivana Čavlovića, koju je organizator koncerta, Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Zagreb, odabrao kao naslov čitavog koncerta. Ja doista kroz glazbu putujem različitim stilovima ne tako duge glazbene povijesti Bosne i Hercegovine, ali i različitim krajevima. Svakog od skladatelja predstavit ću i slikom i s nekoliko riječi,m a dodatak programu bit će moje improvizacije na fotografije bosanskohercegovačkih pejsaža – najavljuje Stanković.

Osim potpuno novih djela, Stanković svira i neka potpuno zaboravljena koje je sam pronašao na prašnim policama arhiva. Među njima je i Rondo fra Nenada Dujića, franjevca i svećenika iz Busovače koji je 1942. diplomirao kompoziciju u Zagrebu, a otkrio je i skladbu u stilu Johanna Straussa Milene Mrazović, pijanistice koja je 1881. u Banjoj Luci održala prvi koncert klasične glazbe u Bosni i Hercegovini.

Stanković na svom repertoaru sada ima 24 skladbe bosanskohercegovačkih skladatelja koje sve planira odsvirati u Sarajevu 21. lipnja, na Svjetski dan glazbe i u čast 24 preludija i fuge J. S. Bacha. Osim djela spomenutih fra Nenada Dujića i Ivana Čavlovića, na programu koncerta u ponedjeljak nalaze se raznovrsna djela skladatelja nekoliko generacija: Milana Prebande, Milana Jeličanina, Samira Fejzića, Josipa Magdića, Davida Mastikose, Dina Rešidbegovića, Darija Vučića, Armena Škobalja i Dražena Kosorića, a na samom kraju i svojedobno avangardna antologijska skladba Vojina Komadine “Refrain IV – Nijemo glamočko kolo” posvećena Vladimiru Krpanu.

Izvor: https://www.vecernji.hr/kultura/bosanskohercegovacko-izdanje-pijanistickog-balkanskog-ludila-1318479

„Stogodišnja navala Zapada na Rusiju izazvala veliko zanimanje znanstvenika“

U Zagrebu je 7. svibnja 2019. godine, u prostorijama Tribine grada Zagreba, Kaptol 27, pred brojnom publikom održana 50. jubilarna Tribina u organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb.

Pokušaji zapadne civilizacije da utječe na Rusiju i stvaranje svjetske hegemonije kapitala još su se jednom nametnuli kao jedna od zanimljivijih tema znanstvene i stručne javnosti. Tribinu o temi „Stoljetna navala Zapada na Rusiju“, na kojoj je predavanje održao mr. sc. Zdravko Mršić. Moderator tribine je bio dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj Kluba znanstvenika.

U svom je uvodnom govoru istaknuo ponos i zadovoljstvo što je od utemeljenja Kluba, 25. siječnja 2011. godine do sada organizirano 50 tribina sa sudjelovanjem 89 vrsnih predavača od akademika do prof., dr. sc i drugih. U kratkoj prezentaciji dali smo svojevrstan rezime dosadašnjih aktivnosti, prisjetili se početaka i razloga osnivanja Kluba znanstvenika, izvrsne suradnje sa HAZU-om, Maticom hrvatske i drugim institucijama i Udrugama u RH i u BiH.

„Činjenica je kako su kompetentni, argumentirani, znanstveno i empirijski potaknuti razgovori o aktualnim temama, lokalno i globalno, neophodni. Klub znanstvenika HKD Napredak-Zagreb potvrdio je opravdanost svog postojanja, kako se prava stvar dogodila na pravome mjestu, kao i činjenicu da ustrajemo i javnosti ponudimo odgovore koji se svih nas tiču, ali je, nažalost premalo onih koji su u stanju čuti i reagirati na adekvatan, proaktivan način. Aktivnost HKD Napredak-Zagreb, kao kulturne institucije akademskog profila, nestranačke, nepolitičke i neideološke Udruge, kao i aktivnosti Kluba znanstvenika, temeljene na činjenicama, znanstveno-analitičkim analizama, otklonjene od politika, ideologija, otvoreno, neovisno i slobodumno, unatoč raznim pritiscima, nastavljaju sa radom“, istaknuo je dr. Dubravac.

Izražena je zahvalnost svim našim predavačima, koji su dragovoljno i sa puno empatije dolazili i održavali predavanja. Naime, sva predavanja i aktivnosti u radu  Kluba se temelje na dragovoljnoj bazi, potpuno volonterski za naš Napredak, njegove ciljeve i misiju te če se idalje maksimalno zalagati na afirmaciji našega stoljetnoga Napretka. Zahvalnost se odnosi i na bivše Uprave Napretka u Zagrebu, naše cijenjeno  članstvo, koji su zaslužni za dosadašnji uspješan rad i razvoj Napretka u Zagrebu. Truditi ćemo se na najbolji način odraditi povjerenu nam zadaću u sadašnjosti i s velikim optimizmom spremno se suočavati s budućim izazovima. Aktualna Uprava s ponosom i uzdignute glave ističe maksimalno zalaganje na afirmaciji našega stoljetnoga Napretka

Sve očitiji zaokret Rusije, afričkih i europskih zemalja prema kineskom gospodarstvu te udaljavanje od SAD-a kao druge svjetske ekonomske sile, ponovno je izazvalo rasprave na području politike, geopolitike i gospodarstva. Potaknut promjenama u odnosu Rusija-SAD i s ciljem poticanja argumentirane rasprave o političkim i društvenim pitanjima, HKD Napredak-Zagreb je svoju 50. jubilarnu tribinu posvetio stoljetnom utjecaju Zapada na Rusiju, od Prvog svjetskog rata do danas, te njezinom otporu svjetskom kapitalističkom sustavu na čelu sa Sjedinjenim Državama.

„U globalnoj vrsti nema mjesta ničijoj i nikakvoj hegemoniji. Amerika kao najjača sila svijeta potratila je cijelo stoljeće na uspostavu izlišne hegemonije kapitala. Ulazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću posljedica je propadanja SAD, koje su dopustile da kapital instrumentalizira njihovu politiku i geopolitiku, a Rusija se pokazala ne samo crvenom krpom, nego i tvrdim orahom za Zapad.“, istaknuo je na tribini Napretka mr. sc. Zdravko Mršić, prvi hrvatski ministar vanjskih poslova i prvi direktor Agencije za restrukturiranje i razvoj RH. Nakon predavanja i brojnih pitanja, druženje se nastavilo uz čašicu razgovora, čime smo dostojno obilježili našu 50 jubilarnu tribinu.