Predsjednik planinarskog društva Napredak-Zagreb Franko Čuvalo član Uprave zagrebačkog Napretka u Peru

Dragi moji napretkovci evo nekoliko riječi o našim putešestvijama po Peruu. Obišli smo glavni grad   Limu zatim Cusco nekada prestonicu Inka.  27. 6. popeli smo se na izgubljeni grad Inka Machu Picchu na 2400 m. U četvrtak osvojili smo u Andama Soraypampe 3920 m i jezero na visini od 4200 m. Danas smo bili na jezeru Titicaca 3821 m. Sutra  se vraćamo u Limu i tu završava naša pustolovina po Peruu. U nedjelju se vraćamo u Hrvatsku.

Puno pozdrava svima. Franko

Književna večer Diane Burazer u Ljubuškom

U Ljubuškom u Gradskoj vijećnici, u okviru ljubuškog kulturnog ljeta, dana 24.6.2019. održana je književna večer naše kolegice i članice NO Diana Burazer u organizaciji JU „Kulturno-športski centar“ Ljubuški, odjel Knjižnica Ljubuški i Općine Ljubuški.

Svoj osvrt na književni opus Diane Burazer, sa posebnim osvrtom na njenu novu knjigu „Nebeske jabuke (Zagreb, 2018.), dao je književnik i profesor Mate Grbavac. Prof. Grbavac prisjetio se Dianinih srednjoškolskih dana kazavši kako je ona bila dio ekipe koja je oblikovala književne događaje u Ljubuškom uvjerena da poezija može uljepšati svijet.

I dodao kako je ona svojim školovanjem u Ljubuškom, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, nagradama u koje je dobila kao mladi pjesnik u Drenovcima i Stocu, ostala trajno vezana za Hercegovinu i Ljubuški bez obzira gdje sada živi.

A to je dokazala i izuzetno posjećena književna večer prepuna obostranih emocija.

Diana Burazer rođena u 1953 u Zagrebu. Diplomirala je Teorijsku matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Živjela u Pleternici (Slavonija), zatim u Ljubuškom gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Od 1977. god. do 1992. godine živjela je u Mostaru, a od 1992. godine živi i radi u Zagrebu.

Objavljivala u mnogim hrvatskim i BiH časopisima, zastupljena u mnogim antologijama i panoramama hrvatske poezije. Dobitnik mnogih nagrada. Pjesme su joj prevođene na 15-tak jezika

Piše poeziju, pjesme u prozi, kratke priče, povremeno, književnu kritiku.

Urednik je u nakladničkoj kući „Fidipid“.

Objavila zbirke pjesama 7 zbirki poezije, a objavljene su joj i knjige/izbori poezije u Bugarskoj, Ukrajini i Makedoniji. 

Član je Društva književnika Hrvatske (DHK), hrvatskog PEN-a, Društva književnika BiH i DHK Herceg Bosne.

Predstavljen teolog i pisac Alen Kristić

Dana 17. lipnja 2019. u dvorani Tribine Grada Zagreba u organizaciji nakladničke kuće “Shura publikacije” iz Opatije i HKD Napredak-Zagreb predstavljen teolog i pisac Alen Kristić. Uz predsjednika zagrebačkog Napretka Miljenka Puljića ovom književnom događaju nazočila je i Diana Burazer, koja je ispred HKD Napredak-Zagreb pozdravila prisutne.
O Alenu Kristić, i o njegovom velikom i raznovrsnom književnom opusu govorili su književna kritičarka, prevoditeljica i pjesnikinja Darija Žilić, dr. Jadranka Brnčić, teologinja, esejistica, pjesnikinja, te sama nakladnica “Shura publikacije”.
Alen Kristić angažiran je i u nevladinom sektoru, i to poglavito u projektima posvećenim opraštanju, pomirenju, dijalogu religija. Mirotvorni potencijal religija, svjetski etos, dijalog kršćanstva i islama, politička teologija, … samo su neke od težišta njegova istraživačkog rada.

ODRŽANA TRIBINA KLUBA ZNANSTVENIKA HKD NAPREDAK-ZAGREB

U Zagrebu je 12. lipnja 2019. godine, u prostorijama Tribine grada Zagreba, Kaptol 27, održana još jedna Tribina u organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb, sa aktualnom temom: Utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta na požare raslinja“.

U svom uvodnom govoru, moderator, ujedno i voditelj Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb, dr. sc. Tomislav Dubravac je naglasio kako je Tribina organizirana  povodom 5. lipnja Svjetskog dana zaštite okoliša, koji je izabran na UN-ovoj Konferenciji o ljudskom okolišu u Stockholmu 1972. godine. Proteklih je godina, Svjetski dan zaštite okoliša, postao globalna platforma za podizanje svijesti o širokom području zaštite okoliša, od onečišćenja mora i globalnog zatopljenja, do užih okolišnih tema na lokalnoj, nacionalnoj ili globalnoj razini. Tema ovogodišnje kampanje i mnogih događanja diljem svijeta,  koja će se ovim povodom održati je borba protiv onečišćenja zraka.

Klub znanstvenika HKD Napredak-Zagreb, kao i do sada, svojim aktivnostima ukazuje na prevažnost teme o klimatskim promjenama s posljedicama globalnoga zatopljenja koja sve više postaje fokusna tema svijeta i politički i moralni imperativ sadašnjeg trenutka, aotuđenje čovjeka od prirode i njegovo neodgovorno ponašanje predstavlja glavni ekološki problem i prijetnju suvremene civilizacije. I ove godine, kao i prijašnjih, organizatori pozivaju sve „Zemljane” da se mobiliziraju, jer naš Planet ne može više čekati. Nema vremena za odgađanje. Počnimo djelovati odmah i sad i zajedno, od sebe samih i kako je veliki Gandhi rekao:˝Budite promjena koju želite vidjeti˝, naglasio je dr. Dubravac.

Klimatske promjene koje se očituju kroz povećanje temperature zraka, promjene u količini i rasporedu oborina, učestala i intenzivna olujna nevremena, produljenja, učestala i intenzivna sušna razdoblja, promjene u duljini vegetacijskog razdoblja te izostanak smrzavanja tla, samo se neke činjenice utjecane klimatskim promjenama. Globalne klimatske promjene i prijetnje ekosustavima su neizbježne, a brzina promjena je zabrinjavajuća, naglasio je dr. Dubravac.

Na Tribini su održane dvije prezentacije, sa vrsnim poznavateljima ove problematike. Prvo predavanje je održala dr. sc. Višnja Vučetić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda RH, koja je ujedno i voditeljica Službe za agrometeorologiju, na temu: Utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta na požare raslinja“.

Neprestano smo svjedoci klimatskih promjena i sve učestalijih ekstremnih vremenskih nepogoda pa su od velike važnosti istraživanja u području zaštite šuma od požara. Rezultati tih istraživanja, kao što je utjecaj klimatskih promjena na potencijalnu meteorološku opasnost od požara raslinja mogu pomoći vatrogascima i šumarima, isto tako i donositeljima političkih odluka, u strateškom planiranju zaštite šuma i drugog raslinja od požara, ne samo na priobalju već i na području cijele Hrvatske za dulja razdoblja. Općenito se može reći da u ljetnom razdoblju broj požara i spaljena površina raste od sjevera prema jugu i od unutrašnjosti prema obali i otocima, što je povezano s količinom i raspodjelom oborine. Najugroženije područje kod nas s obzirom na požare raslinja je dalmatinska obala s otocima ljeti, a među njima posebice se izdvajaju srednjodalmatinski otoci. Razlog tome su lako zapaljivi biljni pokrov i dugotrajna sušna razdoblja. Potencijalnu opasnost od šumskih požara svakako povećava i ljudski čimbenik zbog povećanog broja turista u ljetnim mjesecima. Posljednjih 50-tak godina povećao se trend opasnosti ne samo u ljetnim mjesecima već i u svibnju i listopadu što pokazuje produljenje požarne sezone. Zbog svega navednog važno je provoditi preventivne mjere u zaštiti šuma i drugog raslinja od požara. Jedna od tih mjera je pravovremena izobrazba koja mora početi od najmlađeg predškolskog i školskog uzrasta. Stoga smo u Hrvatskom agrometeorološkom društvu pokrenuli Malu školu „Požar nije šala“. Pomoću animiranog filma i dječjeg stripa zorno i vizualno se djeci prikazuju uzroci i nastanak šumskog požara te njegove katastrofalne posljedice s meteorološkog, šumarskog, vatrogasnog i okolišnog aspekta, istaknula je dr. Vučetić.

Drugo predavanje je održao, prof. dr. sc. Damir Barčić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu na temu: Šumski požari – mjere zaštite i obnove šuma”.

Prof. Barčić je naglasio kako su šumski požari jedan od glavnih čimbenika devastacije i degradacije šuma na području Sredozemlja, te kako je antropogeni utjecaj narušio stabilnost i smanjio površine šumskih ekoloških sustava. Možemo ustvrditi da u Hrvatskoj imamo zadovoljavajuće riješeno pitanje kurativnih mjera, od ustroja vatrogastva, koordinacije zapovijedanja, tehničke opremljenosti i obučenosti. Primarno je dakle poboljšati preventivne mjere. Za problem šumskih ekosustava Mediterana gledano dugoročno požari predstavljaju loš način upravljanja i gospodarenja ruralnim područjem. Depopulacija je uzrokovala zapuštanje privatnih šuma i poljoprivrednih zemljišta na kojima se sukcesijom razvila šumska vegetacija. Gospodarske mjere moraju imati za cilj da se u šumama oteža nastanak požara, njegovo širenje i omogući lagan i pravovremen pristup u preventivnim djelatnostima (ophodnje) tako i kurativnim (gašenje-tehnika i ljudstvo). Naravno, stalno treba raditi na edukativnom, promidžbenom i informativnom aspektu preventivnih mjera zaštite šumskih ekosustava i sveukupne vrijednosti prirodnih i antropogenih ruralnih krajobraza. Kako su požari otvorenog prostora gospodarsko ali i sociološko pitanje, provođenje navedenih mjera koje će dovesti do smanjenja broja požara, izgorene površine i nastalih šteta mora imati sveobuhvatan integralan pristup. On mora uskladiti sektorske zakone i propise (šumarstvo, zaštita prirode, zaštita okoliša, vatrogastvo, turizam, lokalna uprava i samouprava i dr.). Od ukupnog broja izgorenih površina na područje krša otpada gotovo 95%. Relevantni pokazatelj sveukupne protupožarne organizacije nije sami broj požara ili izgorena površina, već izgorena površina po jednom požaru. Prema znanstveno operativnim analizama i preporukama ona ne bi smjela biti veća od 10 ha po požaru. Nažalost, kod nas je za cijelu Hrvatsku prosjek oko 50 ha, a kad se uzima samo krški dio prosjek je veći od 55 ha po požaru.  Značajan uzrok pojave požara su radovi na poljoprivrednim površinama (paljenje biljnih ostataka). Oni su razlog nekontroliranog širenja na napuštene i neuređene poljoprivredne površine, te privatne i državne šumske površine, naglašava prof. Barčić.

Nakon predavanja i brojnih pitanja, druženje se nastavilo uz čašicu razgovora, čime smo, za sada, zaključili naše aktivnosti. Nastavak održavanja Tribina Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb se očekuje u „jesenskoj shemi“.

Tekst: voditelj Tribina, dr. sc. T. Dubravac

Diana Burazeri sudjelovala je na XIII Međunarodnom festivalu poezije „Slavenski zagrljaj”

Naša kolegica, i članica NO, Diana Burazeri sudjelovala je na XIII Međunarodnom festivalu poezije „Slavenski zagrljaj” u organizaciji Slavenske književne i umjetničke akademije  koji se održavao u Bugarskoj od 16. 5. do 26. 5. 2019.  Slavenska akademija već godinama okuplja književnike iz slavenskih zemalja sa ciljem očuvanja i promidžbe njihovih kultura kroz prevođenje i objavljivanje na svim slavenskim jezicima. 

Ove godine, u okviru Festivala, promovirana je i tematska antologija poezije “Kruh naš nasušni”. 

Antologija koja sadrži poeziju 180 pjesnika iz 25 zemalja. U knjizi je, osim poezije D. Burazer,  zastupljeno još 22 pjesnika iz Hrvatske. 
Diani Burazer je prije 4 godine objavljena i samostalna knjiga poezije na bugarskom jeziku, a dobitnica je i priznanja “Srebrno leteće pero” za cjelokupni doprinos kulturi slavenskih zemalja. 

Festival je održan pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Bugarske Rumen Radeva, a održavao se u nekoliko bugarskih gradova. 
Posebno značajan bio je nastup pjesnika u Plovdivu, europskoj prijestolnici kulture u 2019. godini. 

Stogodišnja navala Zapada na Rusiju izazvala veliko zanimanje znanstvenika

AUTOR Vecernji.hr 14. 05. 2019.

Sve očitiji zaokret Rusije, afričkih i europskih zemalja prema kineskom gospodarstvu te udaljavanje od SAD-a kao druge svjetske ekonomske sile, ponovno je izazvalo rasprave na području politike, geopolitike i gospodarstva

Pokušaji zapadne civilizacije da utječe na Rusiju i stvaranje svjetske hegemonije kapitala još su se jednom nametnuli kao jedna od zanimljivijih tema znanstvene i stručne javnosti. Tribinu o temi „Stoljetna navala Zapada na Rusiju“, na kojoj je predavanje održao mr. sc. Zdravko Mršić, organiziralo je Hrvatsko kulturno društvo Napredak-Zagreb, sekcija Kluba znanstvenika. Tribina je održana u prostorijama Tribine grada Zagreba, na adresi Kaptol 27. Moderator tribine je bio dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj Kluba znanstvenika.

U svom je uvodnom govoru istaknuo zadovoljstvo što je od utemeljenja Kluba, 25. siječnja 2011. godine do sada organizirano 50 tribina sa sudjelovanjem 89 vrsnih predavača od akademika do prof., dr. sc i drugih.

“Činjenica je kako su kompetentni, argumentirani, znanstveno i empirijski potaknuti razgovori o aktualnim temama, lokalno i globalno, neophodni. Klub znanstvenika HKD Napredak-Zagreb potvrdio je opravdanost svog postojanja, kako se prava stvar dogodila na pravome mjestu, kao i činjenicu da ustrajemo i javnosti ponudimo odgovore koji se svih nas tiču, ali je, nažalost premalo onih koji su u stanju čuti i reagirati na adekvatan, proaktivan način. Aktivnost HKD Napredak-Zagreb, kao kulturne institucije akademskog profila, nestranačke, nepolitičke i neideološke Udruge, kao i aktivnosti Kluba znanstvenika, temeljene na činjenicama, znanstveno-analitičkim analizama, otklonjene od politika, ideologija, otvoreno, neovisno i slobodumno, nastavljaju sa radom”, istaknuo je dr. Dubravac.

Sve očitiji zaokret Rusije, afričkih i europskih zemalja prema kineskom gospodarstvu te udaljavanje od SAD-a kao druge svjetske ekonomske sile, ponovno je izazvalo rasprave na području politike, geopolitike i gospodarstva. Potaknut promjenama u odnosu Rusija-SAD i s ciljem poticanja argumentirane rasprave o političkim i društvenim pitanjima, HKD Napredak-Zagreb je svoju 50. jubilarnu tribinu posvetio stoljetnom utjecaju Zapada na Rusiju, od Prvog svjetskog rata do danas, te njezinom otporu svjetskom kapitalističkom sustavu na čelu sa Sjedinjenim Državama.

“U globalnoj vrsti nema mjesta ničijoj i nikakvoj hegemoniji. Amerika kao najjača sila svijeta potratila je cijelo stoljeće na uspostavu izlišne hegemonije kapitala. Ulazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću posljedica je propadanja SAD, koje su dopustile da kapital instrumentalizira njihovu politiku i geopolitiku, a Rusija se pokazala ne samo crvenom krpom, nego i tvrdim orahom za Zapad”, istaknuo je na tribini Napretka mr. sc. Zdravko Mršić, prvi hrvatski ministar vanjskih poslova i prvi direktor Agencije za restrukturiranje i razvoj RH.

HKD Napredak je jedna od najdugovječnijih udruga bosanskohercegovačkih Hrvata koja okuplja članstvo u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Austriji, Crnoj Gori, Njemačkoj, Kanadi i SAD-u. Funkciju predsjednika zagrebačkog Napretka obnaša mag. art., Miljenko Puljić, nekadašnji ravnatelj Zagrebačke filharmonije, a današnji direktor marketinga Kazališta Komedija te savjetnik za kulturne programe na Edward Bernays University Collegeu u Zagrebu. Dužnost je preuzeo 21. svibnja 2018. godine od tadašnjeg predsjednika dr. sc. Tomislava Dubravca.

Napredak je utemeljen 1902. godine s ciljem promicanja nacionalnih, kulturnih, prosvjetnih i duhovnih vrijednosti. Tijekom 117 godina opismenio je više od 100.000 ljudi i stipendirao gotovo 20.000 učenika i studenata. Među najpoznatijim stipendistima Društva su nobelovci Vladimir Prelog i Ivo Andrić, akademici Ivo Padovan i Ivo Frangeš te književnik Nikola Šop i brojne druge ugledne osobe.

https://m.vecernji.hr/vijesti/stogodisnja-navala-zapada-na-rusiju-izazvala-veliko-zanimanje-znanstvenika-1319200

1 2 3 4 12