ODRŽANA TRIBINA KLUBA ZNANSTVENIKA HKD NAPREDAK-ZAGREB

Dana 16. travnja 2019. godine (adresa: Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27), u organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb, održana je Tribina: HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-DANAS I SUTRA…?/Hrvatski i Europski identitet..?. Moderator predavanja je bio dr. sc. Tomislav Dubravac, dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb, voditelj Kluba znanstvenika. Predavači su bili prof. dr. sc. Neven Šimac i dr. sc. Žarko Primorac.

U svom uvodnom govoru, moderator dr. Dubravac, je naglasio kako je ovo 49.-ta Tribina u organizaciji Kluba Znanstvenika, te prisjetio je nazočne kako je na ovu temu Klub organizirao dvije tribine. Posebice je naglasio Tribinu/Okrugli stol, koja je organizirana u suradnji sa Hrvatskom Paneuropskom unijom, u svibnju 2013. godine, neposredno pred ulazak Hrvatske u EU, sličnoga naslova: Kakva je budućnost EU i Hrvatske?. Tada je, kao jedan od moderatora, u svom uvodnom govoru, postavio nekoliko pitanja.

Što HR donosi članstvo u EU?. Koji su to strahovi i sumnje kao npr: gubitak identiteta i potiranje vrjednota, rasprodaja Hrvatske, pad standarda, rast cijena, je li Europa protiv poljodjelaca, pogoduje li Europa multinacionalnim kompanijama, može li HR očuvati svoje autohtone proizvode i prirodne reusurse?. Da li je EU ideal, nudi li ona politički i pravni okvir najbliži k tome, nudi li ulazak HR u EU šansu i nadu i određene prednosti?. Donosi li ulazak HR u EU npr: više reda, više posla, više mogućnosti, manje korupcije i nepotizma, veću mobilnost rada i zaposlenosti, veće i šire mogućnosti studiranja, mir i stabilnost bez čega nema ekonomskog prosperiteta, veća ljudska prava, EU kao kontinent otvorenih granica, hoće li se vjrednovati znanje, inovacije, mogućnosti i promicanje znanstvenih istraživanja i mnoge, mnoge druge.
I danas postavljamo slična pitanja! Što se od tada promijenilo u očekivanjima, dvojbama, u stvarnosti, u politici, u javnosti, što je moglo biti, a što jest, jesmo li mogli više, je li EU mogla i trebala više?. Što nam donosi skori/izvijesni izlazak Ujedinjenje Kraljevine, „Brexit“, iz Europske unije? Koji su argumenti doveli do ovakvoga ishoda? Ima li poveznice što se u međuvremenu „dogodio“ Trump, Orban, migrantska kriza, što možemo očekivati u budućnosti te kakva je budućnost Hrvatske?

Svoja promišljanja, svojevrsni rezime, očekivanja i realizacije, a posebice pogled u budućnost, Hrvatske i Europske unije, su nam izložili vrsni poznavatelji ove aktualne problematike: dr. sc. Neven Šimac i dr. sc. Žarko Primorac.

Dr. Neven Šimac, pravnik i politolog te stručnjak za javnu upravu EU, je govorio o Hrvatskom i Europskom identitetu i vrjednotama (definicije, sastavnice, znameni, europske integracije). Naglasci predavanja su bili: EU u „bermudskom trokutu“: Trump, Putin, Erdogan, Europski potresi i lomovi, kapital, sigurnost, mladi i nezaposlenost, europski institucionalni identitet, europske granice, EU kasni s „novom“ ekonomijom, važnosti očuvanje jezika i kulture, vrjednote europskih inegracija, vrjednote europskih građana…

Dr. Žarko Primorac, istaknuti ekonomski analitičar bogatoga iskustva, naglasak svoga predavanja je dao na sljedeće teme: moguća/nova, svjetska, financijskoa kriza i status eura, ispunjava li Hrvatska inicijalne uvjete za uvođenje eura kao nacionalne valute i ulazak u euro zonu, koristi i troškovi prihvaćanja eura za Hrvatsku: politički, ekonomski, financijski, reputacijski i slično, što učiniti da se proces priprema za ulazak u euro zonu iskoristi kao poticaj za provođenje potrebnih reformi u Hrvatskoj, kakva su iskustva drugih članica eurozone nakon uvođenja eura /Slovenija, Slovačka, Baltičke zemlje, Malta, Cipar i dr/, zašto neke uspješne članice EU ne žele prihvatiti euro /Danska, Švedska, Češka, Poljska, Mađarska/, rizici usporavanja ekonomske aktivnosti u euro zoni, posebice u Italiji i Njemačkoj…

Aktualna problematika, vrsni predavači, brojna publika koja je postavljala pitanja, opravdali su očekivanja. Zaključak: činjenica je kako su kompetentni, argumentirani i znansteveno i empirijski potaknuti razgovori o aktualnim temama, lokalno i globalno, neophodni. Klub znanstvenika HKD Napredak-Zagreb potvrdio je opravdanost svog postojanja kao i činjenicu da ustrajemo i javnosti ponudimo odgovore koji se svih nas tiču, ali je, nažalost premalo onih koji su u stanju čuti i reagirati na adekvatan, proaktivan način.

Aktivnost HKD Napredak-Zagreb, kao kulturne institucije akademskog profila, nestranačke, nepolitičke i neideološke Udruge, kao i aktivnosti Kluba znanstvenika, temeljene na činjenicama, znanstveno-analitičkim analizama, otklonjeno od politika, ideologija, otvoreno, neovisno i slobodumno nastavljaju sa radom.

Dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb

HKD Napredak-Zagreb u Mostaru 24. 4. i u Vitezu 25. 4. 2019.

U okviru Mostarskoj proljeća 2019. i XXI. Dana matice hrvatske Mostar u srijedu 24. travnja 2019. u Hrvatskom narodnom kazalištu Mostar  u 20:00 sati u organizaciji HKD Napredak– Zagreb i Matice hrvatske Mostar biti će izveden program Ivo Andrić: EX PONTO – 100 GODINA PROGONSTVAu povodu 100. obljetnice tiskanja knjige Ex Ponto.U programu sudjeluju: Ornela Vištica, Niko Pavlović, Vinko Kraljević  Miljenko Puljić (violina) i Bruno Vuger (gitara).  Uvodna riječ: Ivan Vukoja.  Za izvođenje priredio: Niko Pavlović.

Nakon Mostar najavljeno je gostovanje u Vitezu, Hotel Central, u četvrtak, 25. travnja 2019.

Pokrovitelji: HEP d.d. i Večernji list

http://www.maticahrvatska-mostar.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=68&Itemid=29

Poziv na tribinu

POZIVNICA-EU

Europska unija (EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Formalno je uspostavljena 1. studenoga1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). Europska unija danas broji 28 država članica. Hrvatska je pristupila Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine. Prostire se na 4.381.324 km2, a broji oko 508 milijuna stanovnika.
Danas je EU pred velikim izazovima. Posebice smo suočeni s velikom neizvjesnošću skorim/vjerojatnim izlaskom Velike Britanije „Brexitom“ iz Europske unije. Koji su argumenti doveli do ovakvoga ishoda, kako su politički lideri preuzeli i odbacivali odgovornost u ovome dugotrajnom i neizvjesnom procesu te što možemo očekivati u budućnosti. Kakva je budućnost Hrvatske? Svoja promišljanja nam donose vrsni poznavatelji ove aktualne problematike: dr. sc. Neven Šimac i dr. sc. Žarko Primorac, uz uvod i moderiranje dr. sc. Tomislava Dubravca, voditelja Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb. Glavne teze predavanja: – Sedam desetljeća EU: od kršćanjskih “začinjavaca” do potresa Brexita; – Hrvatska i EU: hrvatski i europski identitet i vrijednosti; – Europski parlament: zašto glasovati na izborima 2019? – Moguća/nova, svjetska, financijskoa kriza i status eura;

  • Ispunjava li Hrvatska inicijalne uvjete za uvođenje eura kao nacionalne valute i ulazak u euro zonu;
  • Koristi i troškovi prihvaćanja eura za Hrvatsku: politički, ekonomski, financijski, reputacijski i slično;
  • Što učiniti da se proces priprema za ulazak u euro zonu iskoristi kao poticaj za provođenje potrebnih reformi u Hrvatskoj,
  • Kakva su iskustva drugih članica eurozone nakon uvođenja eura /Slovenija, Slovačka, Baltičke zemlje, Malta, Cipar i dr/,
  • Zašto neke uspješne članice EU ne žele prihvatiti euro /Danska, Švedska, Češka, Poljska, Mađarska/,
  • Rizici usporavanja ekonomske aktivnosti u euro zoni, posebice u Italiji i Njemačkoj.

Papa ponovno citirao Andrića: Mostovi su Božje spojnice među ljudima

PAPA S PROFESORIMA I STUDENTIMA INSTITUTA SAN CARLO IZ MILANA (VATICAN MEDIA)

VATIKAN (IKA) 06.04.2019. / 17:31

Samo nekoliko dana nakon što je citirao nobelovca Ivu Andrića (31. ožujka), papa Franjo ponovno ga je spomenuo i u subotu 6. travnja, govoreći o prihvaćanju drugih i drugačijih, te važnosti izgradnje, ne zidova, nego mostova među ljudima. Rimski biskup i ovog je puta spomenuo ulomak iz njegova najpoznatijeg romana „Na Drini ćuprija”. „Zahvalimo Bogu za multietničko društvo jer je ono bogatstvo i dijalog između kultura, osoba, etničkih skupina”, kazao je Papa tijekom audijencije na kojoj su bili profesori i studenti Instituta San Carlo iz Milana. Govoreći o odrastanju u multietničkom društvu, pozvao je roditelje da budu otvoreni i dopuste da se njihova djeca igraju i s djecom drugih etničkih skupina i osoba migranata.

„Jedan otac mi je pričao kako neki roditelji ne dopuštaju da se njihova djeca druže s djecom ljudi koje mi često podcjenjujemo i obezvrjeđujemo. Ma zašto? Možda jer želiš da tvoja djeca odrastaju kao tvoja čista rasa? Ti želiš stvar čišću i od destilirane vode?  Oče, ako je to kao destilirana voda, moram reći da ja uopće ne osjećam okus destilirane vode i ona mi ne može ugasiti žeđ. Potrebna nam je voda života. To je multietničnost i multikulturalnost. Ne bojte se! Nemojte strahovati od migranata. Migranti smo mi. Isus je bio migrant. Ne bojte se migranata. Može se čuti: Ali oni su delikventi? Ali, i mi ih imamo mnogo. Mafiju nisu izmislili Nigerijci, ona je ‘nacionalna vrijednost’ Italije. Mafija je naša, talijanska. Svi možemo postati delikventi”, upozorio je Papa.

„Migranti su oni koji nam donose bogatstvo. Pa i Europa je sačinjena od migranata koji su donijeli različite kulture. Ona je rasla upravo sa susretom kultura. Budite oprezni jer danas postoji napast da se podižu zidovi: zidovi u srcu i na zemlji, a sve kako bi se spriječio susret s drugim kulturama i drugim ljudima. Onaj tko gradi zidove završit će kao rob zida kojeg je napravio: bez horizonta. Trebamo li prihvatiti sve migrante? Prvo, treba imati otvoreno srce. Ako ja imam rasističko srce, trebam se dobro propitati zašto je to tako i obratiti se. Drugo, migranti trebaju biti prihvaćeni, prijateljski praćeni i integrirani. Tako mogu prihvatiti naše vrijednosti, a i mi možemo upoznati druge vrijednosti te tako zajednički možemo razmijeniti vrijednosti”, rekao je papa Bergoglio.

„Podizanje zidova ne služi. Nedavno sam citirao onaj lijepi ulomak romana ‘Na Drini ćuprija’ Ive Andrića, u kojemu on govori o mostovima. Kaže da su mostovi tako neopisivi i veličanstveni: oni su anđeoski, ne ljudski. Kaže da su mostovi krila anđela koji spajaju preko gora i rijeka kako bismo mi međusobno mogli komunicirati.

Velična gradnje mostova među ljudima i kulturama je u komunikaciji. Mi odrastamo s komunikacijom, jer inače, zatvarajući se u sebe, postajemo neizrečeni ili destilirana voda. S toga vas molim učite djecu da odrastaju u kulturi susreta, kako bi bili sposobni susresti različite ljude, ljude s različitostima”. Danas u našem zapadnom svijetu postoji opasnost i od kulture ravnodušnosti, relativizma i nekreativnosti koja ne dopušta da odrastamo. Ako nismo oprezni s kulturom ravnodušnosti, onda iz nje proizlaze fundamentalizmi i sektaški duh, zaključio papa Franjo.

„Na Drini ćuprija” povijesni je roman Ive Andrića za koji je 1961. dobio Nobelovu nagradu za književnost. U romanu se spominje kako na mostu stoji natpis kojim se evocira Božji blagoslov dok jedan od likova imenom Alihodža posreduje legendu prema kojoj je „ćuprija Božja spojnica“ jer su meleci (anđeli) ti koji šire svoja krila kako bismo premostili zapreke, odnosno oni su ti koji su podučili ljude gradnji mosta.

Ivo Andrić rođen je 9. listopada 1892. u Travniku gdje je i kršten u tamošnjoj katoličkoj crkvi, a umro je 13. ožujka 1975. u Beogradu

Izvor:
https://ika.hkm.hr/papa-franjo/papa-ponovno-citirao-andrica-mostovi-su-bozje-spojnice-medu-ljudima/

Predstavljena Kronika kardinala Vinka Puljića

ZAGREB (IKA) 23.03.2019. / 00:05

Kronika kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa Vrhbosanske nadbiskupije koju su, ukoričenu u tri knjige, priredili Bojan Ivešić i Franjo Marić, predstavljena je u petak, 22. ožujka u Dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Djelo kronološki prati svakodnevicu kardinala Vinka Puljića, tj. 25 godina njegove biskupske službe, od imenovanja 1991. pastirom Vrhbosanske nadbiskupije do 2016. godine. Ova Kronika je specifična jer govori o posebnom vremenu koje će se trebati pručavati, vremenu koje je ostavilo duboke tragove i negativne u zemlji BiH, ali i pokazalo hrabrost onih koji su i u ta teška vremena vjerovali, nadali se i svjedočili ljubav. To je upravo bio kardinal Vinko Puljić, naglasio je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, dodajući da će, kako vrijeme bude prolazilo, ova knjiga imati sve veću važnost. Poput dokumentarnoga filma ili verbaliziranih fotografija knjiga svakodnevno i u stopu prati osobe i događaje, istaknuo jemons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH. Ovi svesci zaista jesu kronika, koja prati sarajevskoga nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, ali ju nije pisao on, nego upravo njegovi brojni suradnici, najčešće njegovi tajnici. Ovo je informativni mozaik, složen od likova i elemenata, koje glavni protagonist vrlo često nije mogao birati. Stoga vrijednost ovakvih djela treba prosuđivati prvenstveno po istinitosti podataka i dosljednosti izvještaja, napomenuo je biskup Vukšić. A kad se radi o kardinalu Puljiću, biskup Vukšić smatra da ne manjka zanimljivih akcija, putovanja, susreta i osoba s područja Crkve i politike, kulture i gospodarstva, školstva i odgoja, dušobrižništva i duhovnosti, lokalnog i dalekog, balkanskog i svjetskog, ratnog i mirnodopskog, dijaloga i suradnje.

Ovo je, prije svega i najkraće rečeno, kronika o katoličkom pastiru duša, kojemu je Providnost pripustila brojne i teške kušnje, boli i utjehe, suze i brige, ali i mnoge milosti i blagoslove. Odnosno, on susreće i putuje, govori i predlaže, ima otvorena vrata, da propovijeda i svjedoči kršćansku nadu. To mu je istovremeno i poslanje, i čast, i služba i križ, ističe biskup Vukšić.

Recenzent o. Slavko Slišković, provincijal Hrvatske dominikanske provincije istaknuo je da Kronika prati kardinala Puljića kroz njegove svakodnevne duhovne i svjetovne aktivnosti, kontakte i situacije bez pokušaja njihove valorizacije, smatrajući da bi današnji čitatelji mogli čak biti iznenađeni nekima od susreta ili događaja u kojima je nadbiskup Puljić sudjelovao.

Ponekad se zapisivalo nakon pješačenja pod paljbom metaka, vožnje kroz noć i planine s ugašenim svjetlima, prijevoza vojnim transporterima ili u uvjetima života bez struje i vode. Drugi puta je to pogled iz Vječnog Grada u kojemu prvi puta jedan sin Bosne i Hercegovine bira Petrova nasljednika.
Kroniku ne čine samo one stvari koje su se dogodile, nego i one koje su planirane, a zbog različitih okolnosti nisu bile provedive, poput dolaska pape Ivana Pavla II. u Sarajevo 1994.godine. U takvim uvjetima nije bilo jednostavno pisati, pa su si oni koji bilježe ponekad davali oduška kroz dozu žalosti i nesigurnosti, ali puno češće s nadom i profinjenim humorom
kao znakom neutrnute duhovne snage i ljudskosti u često neljudskim uvjetima, istaknuo je o. Slavko Slišković.
Čak iznenađuje kako kardinal i u najtežim situacijama ne dopušta da bude izoliran i isključen iz svijeta, nego svojim pristupom stvarnosti svjedoči o potrebi vjere, nade i ljubavi upravo tada kad ih najmanje ima. S druge strane, zadivljujuća je njegova jednostavnost u susretu s prijelomnim događajima i osobama, dodaje Slišković.
O. Slavko Slišković smatra da ovo djelo može biti dobar izvor budućih istraživačkih radova, a povjesničarima će znatno olakšati razumijevanje prošlosti na prostoru Vrhbosanske nadbiskupije. To je, kako je nadodao, svojevrstan dnevnik sazrijevanja u konkretnim životnim provjerama koje su nerijetko bile odlučujuće kako za samog kardinala, tako i za Crkvu i narod kojima pripada.
Pojašnjavajući naslove triju svezaka prema trima teološkim krjepostima iz svog biskupskog grba, kardinal Puljić je i ovom prilikom istaknuo da je Gospa obilježila njegov život. “O Marijo, blago Tebi jer si povjerovala” – iz te vjere izvire nada i snaga ljubavi, napomenuo je.
Prvi svezak naslovljen „Vjera“ obuhvaća razdoblje od 1991. do 1999. godine. U tom su razdoblju kroniku vodili Mato Zovkić, Ivo Tomašević, Franjo Tomašević i Josip Grubišić.
Vremenu od 2000. do 2009. godine posvećen je drugi svezak pod naslovom „Nada“, a plod je kroničara Josipa Grubišića, Željka Marića, Dubravka Turalije, Josipa Tadića, Dragana Jurića,
Josipa Kneževića i Olivera Jurišića. „Ljubav“ je naslov trećeg sveska koji prati vrijeme od do 2016. godine. Kroniku su vodili Oliver Jurišić, Davor Topić, Slaviša Stavnjak, Branko Jurić i Bojan Ivešić. Na koncu svakog sveska nalazi se kazalo osoba i naselja, a tekst je oplemenjen s više slikovnih priloga koji omogućuju njegovo bolje razumijevanje. Tri sveska Kronike objavio je Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije, Sarajevo 2018.

https://ika.hkm.hr/novosti/predstavljena-kronika-kardinala-vinka-puljica/

Na Markovom polju pokopan prof. dr. sc. Vlado Jukić član Uprave HKD Napredak-Zagreb

Od uglednog psihijatra i dugogodišnjeg ravnatelja Klinike za psihijatriju Vrapče, prof. dr. Vlade Jukića, u četvrtak 7. 3. 2019. su se na groblju Markovo polje oprostili njegova rodbina, prijatelji i suradnici. Biranim su riječima govorili o profesoru Jukiću ministar zdravstva Milan Kujundžić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić te zamjenica ravnatelja bolnice Vrapče dr. Petrana Brečić, kao i njegovi prijatelji iz rodnog Posušja u BiH.

Na pokopu prof. dr. Vlade Jukića koji je bio aktivni član Uprave HKD Napredak-Zagreb oprostili su se između ostali i članovi zagrebačkog Hrvatskog kulturnog društva Napredak. Već ranije dobro upoznat sa problemima u HKD Napredak prof. dr. Vlado Jukić u svibnju 2018. jednoglasnim izborom na Skupštini priključio se Upravi HKD Napredak-Zagreb kako bi svojim znanjem i ugledom pomogao rješavanje dugogodišnjih nagomilanih problema između Središnje uprave HKD Napredak u Sarajevu i zagrebačkog HKD Napredak. Ovom tužnom prigodom zahvaljujemo prof. dr. Vladi Jukiću na volonterskom, dragovoljnom i nesebičnom radu u Upravi HKD Napredak-Zagreb te žalimo što neće biti s nama u daljnjoj borbi kako bi stoljetno HKD Napredak vratili izvornim principima, a to je prvenstveno svekoliko pomaganje studenata i učenika Hrvata-katolika u BiH.

IN MEMORIAM

Prof. dr. sc. Vlado Jukić (1951. – 2019.)

Svim članovima i prijateljima HKD Napredak-Zagreb javljamo tužnu vijest da nas je zauvijek, nakon kraće i teške bolesti, napustio 3. ožujka 2019., prof. dr. sc. Vlado Jukić, član naše Uprave.

Uprava zagrebačkog Hrvatskog kulturnog društva Napredak upućuje iskrenu sućut svima onima koji tuguju za voljenim i dragim Vladom.

Iz životopisa

Prof. dr. sc. Vlado Jukić uvaženi psihijatar i dugogodišnji ravnatelj Klinike za psihijatriju Vrapče rođen je 23. lipnja 1951. godine u mjestu Osoje općina Posušje gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1976. godine. Tijekom svog života ostvario je najviša stručna i znanstvena dostignuća te je obnašao brojne visoke funkcije. Dobitnik je niza nagrada i odlikovanja. Kao osoba iznimno širokih obzora i interesa, u potpunosti predan svome zvanju utjecao je ne samo na položaj i mjesto suvremene hrvatske psihijatrije, već je svojim radom zadužio i širu društvenu zajednicu. Bio je neumoran borac za prava osoba s duševnim smetnjama i pokretač ideje o proglašenju Dana prava osoba s duševnim smetnjama. Unatoč svemu tome, prof. dr. sc. Vlado Jukić ostat će upamćen kao zasigurno najuspješniji i najdugovječniji ravnatelj Klinike za psihijatriju Vrapče. Njegovom smrću završava jedno značajno razdoblje hrvatske psihijatrije u kojoj je prof. Jukić ostavio neizbrisiv trag.

Održana redovna Izvještajna Skupština HKD Napredak-Zagreb

Dana 26. veljače 2019. u dvorani “Tribina Grada Zagreba”, Kaptol 27. s početkom u 17 sati održana je redovna Izvještajna Skupština HKD Napredak-Zagreb.
Izvješće o radu HKD Napredak–Zagreb od lipnja do kraja 2018. godine predstavio je predsjednik Društva mag. art. Miljenko Puljić.
Financijsko izvješće HKD Napredak-Zagreb u 2018. godini predstavila je tajnica dr. sc. Ljiljana Katičić. Napredak Zagreb je u 2018. god., ostvario višak prihoda nad rashodima u iznosu od 5.211 kuna koji smanjuje preneseni gubitak iz 2017. god te na dan 31. 12. 2018. god. manjak prihoda nad rashodima iznosi 4.671 kuna. Stanje novčanih sredstava na žiro računu na dan 31. 12. 2018. god. iznosi 355 kuna.
Predsjednik Nadzornog odbora HKD Napredak–Zagreb gospodin Tomislav Antunović je izložio rezultate rada NO za 2018. godinu.
Predsjednik Planinarskog društva Napredak-Zagreb gospodin Franko Čuvalo izložio je rezultate rada Društva od lipnja do kraja 2018. godine.
Nakon kraće rasprave sva su izvješća jednoglasno prihvaćena.
Skupština je završila s radom u 18:30 sati.

ODRŽANA TRIBINA KLUBA ZNANSTVENIKA HKD NAPREDAK-ZAGREB

Predavanje je održano 26. veljače 2019. godine na adresi Tribine Grada Zgareba, Kaptol 27, pod nazivom: TLO I PRIRODNE KATASTROFE u organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb. Moderator predavanja je bio dr. sc. Tomislav Dubravac, dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb, voditelj Kluba znanstvenika. Predavači su bili prof. dr. sc. Ivica Kisić, dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb i dr. sc. Pavle Kalinić, pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba.
Nakon uvodnog dijela moderatora dr. Dubravca koji je naglasio važnost tla, kao prirodnog resursa, koje je, uz šume i vode, pravi dragulj nacionalne riznice baštinjeno od prethodnih naraštaja, naše neprocjenjivo prirodno blago. Što se tiče prirodnih katastrofa, naglasio je sve učestalije i aktualnije prirodne katastrofe koje su povezane sa klimatskim promjenama, te kako, uz sva moderna dostignuća suvremene civilizacije, protiv prirode i razornih katastrofa najčešće, na žalost, nema obrane.

Sažetak predavanja

Prof. Kisić je ukazao na važnost tla kao izuzetno prirodno dobro i središnju sastavnicu terestričkih ekosustava, kojima imamo zahvaliti prehranu svih heterotrofa i brojne ekološko-regulacijske učinke. Procjene kazuju kako se na/u tlu stvara preko 90% hrane, pa je nezamjenjiva njegova uloga u suvremenom konceptu održivog gospodarskog razvitka, koji će obilježiti stoljeće koje je započelo prije 19 godina. Ključni oslonac tog razvitka je održiva poljoprivreda u kojoj stožerni značaj pripada održivom gospodarenju zemljišnim prostorom. Svi scenariji budućeg razvitka vezani su uz korištenje tla. Tlo je već danas, a još više će biti sutra (uz vodu), čimbenik koji će zasigurno definirati ograničenja razvitku sve većeg broja ljudske populacije. Održivo gospodarenje tlom znači primjenu tehnologije, političkih odluka i aktivnosti u integriranju socijalno-gospodarskih načela s ekološkim uvjetima kako bi se istovremeno: zadržala ili povećala razina proizvodnje; umanjio rizik u proizvodnji; zaštitili prirodni resursi i ublažila njihova degradacija, te postigao gospodarski učinak i socijalna prihvatljivost. U isto vrijeme tlo je uz vode prirodni resurs najizloženiji degradaciji pod antropogenim utjecajima i prirodnim katastrofama. Na prostoru Republike Hrvatske mala je vjerojatnost da će se pojaviti tsunami ili erupcija nekoga razornog vulkana. Veća je vjerojatnost pojave zemljotresa sa svim katastrofalnim posljedicama po okoliš. Ali je puno veća i sasvim izvjesna vjerojatnost da ćemo u budućnosti imati sve učestalije pojave poplava, ekstremnih oborina koje će uzrokovati sve izraženije procese erozije vodom, blatne tokove i klizišta te suša koje će uzrokovati veću vjerojatnost pojave ljetnih požara i u mjesecima (travanj, rujan i listopad) kada to do sada nije bilo uobičajeno. Isto tako za očekivati je sve učestaliju pojavu olujnih vjetrova koji će uzrokovati sve izraženiju pojavu erozije vjetrom sa svim posljedicama, kao i učestaliju pojavu vjetroizvala kako šumskog tako i drveća u parkovima, drvoredima i vrtovima naselja – gradskih područja. Zaključno, predavanjem se ukazalo na posljedice ovih pojava i značaj odgovornog gospodarenja tlom u njihovu ublažavanju i/ili možebitnom suzbijanju.
Dr. sc. Pavle Kalinić, kao dugogodišnji pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba, u svom zanimljivom predavanju je naveo brojne praktične primjere koje je svjedočio u svom dugogodišnjem radu.

1 2 3 4 10