Vlč. Anto Jelić, sin Stjepana i Ivuše rođ. Budimir, rođen je 7. ožujka 1943. godine u selu Jaklići, župa Uznesenja BDM, Rama-Šćit, u kojoj je i kršten.
Pučku školu pohađao je u Rumbocima, Šćitu i Prozoru. Gimnaziju je završio u franjevačkom sjemeništu u Visokom. Bogoslovne studije je pohađao u Eichsttättu, gdje je primio sveti red đakonata, 6. veljače 1972. Za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije zaređen je 29. lipnja 1972. u katedrali Presvetog Srca Isusova u Sarajevu.
Prvih 20 godina svog svećeničkog života djelovao je izvan Nadbiskupije, kao upravitelj župe Sv. Eufemije, Sutomišćica, u Zadarskoj nadbiskupiji (1972.-1975.), i kao voditelj Hrvatskih katoličkih misija u Spaichingenu (1975.), Rottenburgu i Augsburgu (1979.-1982.) te kao odgojitelj u bogosloviji u Eichsttättu (1975.-1978.).
Po povratku u Nadbiskupiju, bile su mu povjerene sljedeće pastoralne službe: zamjenik župnika u župi Sv. Leopolda Bogdana Mandića u Maglaju (1982.-1984.); suradnik župnika u župi Presvetog Srca Isusova u Doboju (1984.); upravitelj samostalne kapelanije u Tarčinu (1984.); župnik sarajevskih župa Sv. Josipa na Marijin Dvoru (1984.-1991.) i Sv. Luke u Novom Gradu (2001.-2018.).
Od 1991. do 2001. obavljao je službu nadbiskupijskog Ekonoma, sudjelujući u obnovi crkvenih ustanova (Ordinarijat, Bogoslovija), crkava i drugih sakralnih objekata. Istovremeno je bio član Zbora konzultora, Vrhbosanskog ordinarijata i Svećeničkog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije (1991.-1999.). Uz to, kroz pune dvije godine, slavio je sv. mise u župi Sv. Josipa na Palama (1999.-2001.).
Krajem 80-ih i početkom 90-ih, bio je imenovan predsjednikom odbora za pripremu dijecezanske Sinode i delegiran za pripremanje dokumentacije i pothvata potrebnih za ponovno pokretanje HKD-a Napredak.
Smatra se jednim od obnovitelja Napretka. Bio je na obnoviteljskoj skupštini 1990. godine. Izabran je u prvu Središnju upravu, te je dužnost člana Središnje uprave obavljao do 1996. godine.
Svoju svećeničku službu rado je povezivao s brigom za duhovni i materijalni preporod hrvatskog katoličkog puka i obogatio je ljubavlju prema mladima i studentima, plod čega su utemeljenje Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva (HKDD) – čiji predsjednik je bio od 1991. do 2018. – i nekoliko studentskih domova.
Bio je aktivni član Matice hrvatske u Sarajevu te suautor nekoliko pisanih djela (Selidba Ramljaka, Tragovi ramskog graditeljstva, Tekstilne rukotvorine Hrvata u Rami) i jednog dokumentarnog filma (Akcija Feniks 1972).
U ljeto 2018. godine, nakon 46 godina predanog svećeničkog služenja Gospodinu i nesebičnog rada u korist čovjeka, odlazi u svećeničku mirovinu u Svećenički dom u Sarajevu. U tom istom Domu, u ranim poslijepodnevnim satima nedjelje 24. listopada 2021., preminuo je u Gospodinu.
Predsjednik HKD Napredak-Zagreb Miljenko Puljić magistar je violine i sveučilišni specijalist poslovne ekonomije.
U Zagrebačkom gradskom kazalištu “Komedija” od 2015. godine obnašao je dužnost upravitelja Odjela marketinga. Kazališno vijeće ocijenilo je da prijedlog četverogodišnjeg programa rada kazališta “Komedija”, koji je osmislio Miljenko Puljić ozbiljno i sveobuhvatno pristupa organizaciji rada i izazovima koje kroje trenutna pandemijska situacija, ali i posljedice potresa, s naglaskom na kadrovske, financijske i repertoarne planove usklađene s potrebama i mogućnostima kazališta “Komedija”.
Na prijedlog Kazališnog vijeća ZGK “Komedija”, jednoglasnom odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba, predsjednik HKD Napredak-Zagreb Miljenko Puljić izabran je na dužnost ravnatelja kazališta “Komedija” u razdoblju od četiri godine, s početkom obnašanja dužnosti 26. srpnja 2021. godine.
U ponedjeljak, 28. lipnja 2021. godine u konferencijskoj dvorani hotela Antunović, održana je VI. sjednica Upravnog i Nadzornog odbora te Suda časti HKD Napredak – Zagreb.
Glavna točka VI. sjednice bila je osnivačka skupština Kluba gospodarstvenika. Razgovaralo se o bitnosti osnivanja Kluba gospodarstvenika pri HKD Napredak-Zagreb. Nakon predstavljanja plana rada i opisivanja ciljeva, dana je skica prijedloga pravila za rad Kluba.
Upravni odbor izabrao je gosp. Tomislava Antunovića za počašnog predsjednika, gosp. Krasnodara Raguža za predsjednika, gosp. Vinka Hrkača i gosp. Iliju Nedića za potpredsjednike Kluba, dok su gosp. Tomislav Bubalo, gosp. Velimir Čerkez te gosp. Slađan Bešlić izabrani za članove Izvršnog odbora.
Nakon definiranja uprave Kluba, najavljena je proširena sjednica i organizacija Gospodarskog foruma (okruglog stola) za jesen 2021. godine.
Dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb Tomislav Dubravac najavio je okrugli stol Kluba znanstvenika za jesen 2021. godine te naglasio kako se veseli pozitivnoj, svrsishodnoj suradnji dvaju Klubova unutar Društva, kao i organizacijama okruglih stolova i foruma.
U ponedjeljak, 31. lipnja 2021. godine na Dan Grada Zagreba vodstvo HKD Napredak-Zagreb; predsjednik Miljenko Puljić, dopredsjednik Tomislav Dubravac, članovi Nadzornog Odbora Zlatko Vlajčić, Draško Semren i rizničar Ilija Nedić primljeni su u radni posjet Udruge Prsten.
U Središnjem uredu Udruge Prsten, odnedavno u novim prostorijama u središtu Zagreba, Gajeva 2, predstavnike zagrebačkog Napretka primili su predsjednik Prstena, g. Pavo Zubak, bivši predsjednici Mijo Marić i Marko Pipunić, predsjednik Kluba znanstvenika Ivo Grgić te član vijeća Kluba Vjekoslav Bratić.
U prijateljskom ozračju razgovaralo se o nastavku buduće suradnje između dviju prijateljskih Udruga koje baštine zajednički cilj i misiju pomaganja našim sugrađanima Hrvatima u Bosni Hercegovini.
Na sastanku je naglašena zajednička aktivna potpora na očuvanju identiteta, ali i diginiteta te opstojnosti hrvatskoga naroda u BiH.
U Sarajevu je 22. svibnja 2021. godine održana svečana (osnivačka) Skupština Međunarodne Akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IANUBIH).
Dopredsjednici HKD Napredak-Zagreb, dr. sc. Tomislav Dubravac izabran za redovnog člana Akademije, a prof. dr. sc. Ivica Kisić za člana suradnika. Na Skupštini je također izabran još jedan član zagrebačkog Napretka, dr. sc. Žarko Primorac, za redovnog člana koji ujedno obnaša i dužnost Predsjednika Senata Akademije. Izborom je našim članovima ukazana velika čast za njihov dugogodišnji znanstveni rad na osobnoj razini, a ujedno i zagrebačkom Napretku kojim su naši članovi svojim dosadašnjim angažamanom dali doprinos široj društvenoj zajednici.
Prema riječima jednog od osnivača Akademije, akademika Asima Kurjaka, koji je izabran za Predsjednika Akademije, jedan od osnovnih ciljeva biti će briga, prije svega o mladima, znanstvenicima i umjetnicima porijeklom iz BiH, koji su širom svijeta, a o kojima se u njihovoj domovini malo ili ništa ne zna. Akademik Kurjak posebno ističe kako tla, šume, vode, rude jesu prirodna bogatstva BiH, ali da su najveće bogatstvo upravo mladi i talentirani ljudi. Diljem svijeta ta naša akademska dijaspora zadivljuje sredinu, a to su vrlo zahtjevne sredine. Nažalost, o tim mladim talentiranim umovima, koji su jedna biološka privilegija BiH, vrlo malo, gotovo nikako se ne brine. Nitko ne zna gdje odlazi pet posto najboljih studenata bh. Univerziteta. Nitko ne zna tko je među njima izuzetno talentiran.
Dodaje kako će se nova Akademija sastojati od 11 razreda, a posebnost ove Akademije je da ima četiri razreda koje nema niti jedna druga Akademija u BiH. To su razredi za dijasporu, za religiju, za mlade znanstvenike i za održivi razvoj (veliku čast ali i odgovornost vodstva tog razreda dobio je dr. sc. Tomislav Dubravac).
Unutar Akademije okupljeni su najkvalitetniji umovi. Devedeset ljudi je na popisu, a među njima je 12 bivših rektora, 10 bivših dekana, 11 bivših ambasadora, uglavnom jedan intelektualni kapital koji je ogledalo moći bilo koje sredine, a osobito naše, koju iz ovog misaonog bespuća i političkih razmirica moramo vratiti jedino tamo gdje joj je budućnost, a to je u Europi. Predsjednik Kurjak ističe kako je Akademija najjača intelektualna jedinica u BiH, naglasivši da imamo više akademija u BiH. Međutim, takvima citira grčkog filozofa Plinija, koji je rekao: “Nikada nije previše onoga čega bi trebalo biti najviše”. Daj Bože da imamo više ovakvih formacija, gdje je intelektualni kapital mjerljiv parametar, gdje su oni koji idu dublje i dalje od prosječnih oko sebe okupljeni na jednom mjestu, napominje Kurjak.
Jedan od ciljeva akademije biti će i mijenjanje postojećeg stanja, a to se, kako je naglasio, ne može dogoditi zadržavanjem sadašnjih navika. Naš jedini kriterij je bila i ostala kvaliteta, koja je danas mjerljiv parametar. Imati ćemo kvalitetu i međunarodne parametre, onako kako to znanstvenici i umjetnici traže. Ako se pogledaju imena naših znanstvenika, može se uočiti da naših prvih 10 znanstvenika ima 55.000 citata. To nema niti jedna druga Akademija, čak ni izvan naše zemlje, naglasio je akademik Kurjak.
Tijekom Skupštine, javnosti je podijeljena Brošura svih članova Akademije s njihovim životopisima te je promoviran i prvi broj tiskanog znanstvenog časopisa: Science, Art and Religon, kojeg uređuje prof. dr. sc. Miro Jakovljević.
Na kraju Skupštine dodijeljene su Povelje za redovne članove i članove suradnike Akademije.
Na Plehanu povodom blagdana Svetog Marka, 25. travnja 2021. godine održano je svečano misno slavlje i promocija Enciklopedijskog rječnika Bosanske Posavine, autora Ante Kneževića i Tomislava Lukića.
Misno slavlje u novoj župnoj crkvi predvodio je vlč. Marko Zubak, ravnatelj Katoličko – školskog centra u Tuzli. Uz domaćeg župnika i gvardijana fra Antu Tomasa koncelebrirali su fra Ivan Marić, derventski dekan, fra Jozo Gogić, samostanski i župni vikar, fra Ivan Ćurić, fra Ivan Nujić, fra Velimir Zirdum, vlč. Josip Batinić i vlč, Mato Matasović. Slavlje su pjevanjem uveličali glazbenici iz Tuzle, prof. Zlatko Špoljarić i Dragana Račić.
Po završetku svečanog slavlja održala se prva od mnogih promocija Enciklopedijskog rječnika Bosanske Posavine uz prijenos na Posavskoj televiziji. To nije bila sasvim obična promocija knjige već interaktivna pomalo neuobičajena diskusija koja je nalikovala na televizijsku emisiju.
Promociju je predvodio dr. sc. Tomislav Dubravac, član Uređivačkog odbora rječnika, koji je svojim elokventnim nastupom navodio sugovornike dr. Antu Kneževića i prof. Tomislava Lukića da predstave to književno-znanstveno djelo svim prisutnima.
Knežević i Lukić predstavili su ovo velebno djelo, koje na 680 stranica donosi 750 natuknica, 10.000 objašnjenih pojmova na hrvatskom i engleskom jeziku i sve to uz 1000 fotografija u boji. Uvodno je dr. Dubravac naglasio kako se knjiga bavi prošlošću, ukazuje na sadašnjost, na prijeku potrebitost njegovanja tradicionalne kulture, na očuvanje identiteta i opstanka u vremenima nastajanja modernih oblika kulture, prijeteće globalizacije, te ukazuje na budućnost. Jer, samo čuvajući prošlost možemo graditi i budućnost. Ustvrdio je, cititirajući Tina Ujevića koji napisa: „knjiga nije hrana, ali je poslastica“, kako je ova knjiga prava poslastica za sve one koji štuju svoju tradiciju i običaje naslijeđene od naših baka i djedova, naših roditelja, koje otimamo zaboravu i koju želimo sačuvati za buduće naraštaje. Kaže latinska izreka: „verba volant, scipta manet“, što bi u slobodnom prijevodu značilo: riječi mogu odletjeti, ali olovka, napisana riječ, ostavlja trag. Ova knjiga je upravo to: ostavlja trag/tragove naših predaka, pradjedova i prabaka, djedova i baka, naših roditelja, tragove našega Zavičaja i sjećanja na naše djetinjstvo.
Knjiga je vrijedan doprinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine Bosanske Posavine, koja je izložena nemilosrdnim procesima zaborava, potom vrijedan doprinos očuvanju jezičnog izričaja stanovništva sjevernog dijela Bosne i Hercegovine koji kroz moderne socijalne prilike jednostavno nestaje iz naše svakodnevne komunikacije, naglasio je Dubravac.
Autor Knežević istaknuo je kako je započeo rad na ovom vrijednom projektu u želji da otme zaboravu bogatstvo onih starijih riječi i približi ih novim naraštajima te sačuva našu prošlost od brisanja i zaborava.
Naime, Enciklopedijski rječnik na neki način nadilazi naše vrijeme, jer pokušava odgovoriti na pitanje smisla našega postojanja. Stoga zasigurno ostaje kao spomenik divnog prostora i prohujalog vremena u kojemu su se ljudi rađali, odrastali, voljeli se, djelovali, stradali i umirali. Knjiga je to koja opisuje, a ne propisuje, rukovodi se načelom uključenosti, služi se brojnim izvorima iz mnogih razdoblja (od osmanskoga do suvremenoga). Rječnik ne nudi pravopisno „ispravne“ riječi, ne opredjeljuje se za ideološki „ispravna“ tumačenja spornih događaja, već nudi daleko više od vjerski „prihvatljivih“ izraza. Opisuje i kršćanske i nekršćanske običaje u Posavini, opisuje uglavnom jezik i običaje posavskih Hrvata, koji su bogati i raznoliki. Autor, prof. Lukić je istaknuo kako knjiga ima i znanstveni karakter po uzoru na Oxfordski rječnik, da je namijenjena mladima koji su rasuti po „bijelom svijetu“ kao podsjetnik na svoje korijene. Posebice je istaknuo kako je u pripremi novi, veliki projekt Enciklopedija Bosanske Posavine.
Knjigu je tiskao Grafički Zavod Hrvatske u zajedničkoj nakladi Fraternitasa, Synopsisa i slavonsko-brodske Galerije Goll.
Veliki „pečat“ vrijednosti Rječnika dala je i književnica prof. dr. sc. Julijana Matanović, koja je autorica Predgovora. U program se također javio legendarni novinar i veliki prijatelj Posavine g. Goran Milić te pozdravio skup.
Prva Stihovnica Siska nakon razornih potresa koji su proteklih mjeseci pogodili grad Sisak i velike dijelove Sisačko-moslavačke županije održat će se u subotu, 24. travnja u 11 sati na terasi Caffe bara Zlatne Godine (Rimska ulica bb), nedaleko zgrade Matice hrvatske stradale u potresu i označene crvenom naljepnicom. Iako su mnogi zbog posljedica potresa postali beskućnici, poetski duh i dalje nastavlja živjeti.
Podršku Matici hrvatskoj i sisačkim pjesnicima u subotu će svojim nastupom pružiti gosti iz Društva hrvatskih književnika predvođeni predsjednikom DHK Zlatkom Krilićem. Uz njega će nastupiti uvaženi pjesnici Diana Burazer, Hrvoje Marko Peruzović i Zvonimir Grozdić.
Tribinu će glazbenim nastupom uveličati profinjeni glazbeni duo Antonija Kihalić i Lordan Badanjak.
Okupljanje će se održati uz obavezno pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera.
Dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb, prof. dr. sc. Ivica Kisić na 7. redovitoj sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 13. travnja 2021. godine izabran je za dekana Agronomskog fakulteta u Zagrebu u akademskim godinama 2021/22 – 2023/24.
Čestitamo dopredsjedniku Napretka na postignuću te mu želimo puno sreće i uspjeha u budućem radu!
Dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb prof.dr.sc. Ivica Kisić, dobitnik je Godišnje nagrade HAZU za znanstveno dostignuće u 2020. godini u području prirodnih znanosti.
Važno je naglasiti da je prijedlog jednoglasno prihvaćen, budući da je to u HAZU vrlo rijetko gdje je sloboda izjašnjavanja neupitna. Da bi dobio nagradu morao je proći Razred za prirodne znanosti, Upravu HAZU, Povjerenstvo za nagrade HAZU, sve u tajnom i Predsjedništvo Akademije u javnom izjašnjavanju.
Nagrada će mu biti uručena 29. travnja 2021. godine na Dan Akademije.
Prof.dr.sc. Ivica Kisić, dipl.ing.agr. diplomirao je 1987. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Na istom Fakultetu 1992. godine je magistrirao, a 1998. godine doktorirao.
Rektorski zbor Sveučilišta u Zagrebu 11. srpnja 2013. godine izabrao ga je u znanstveno zvanje redovitog sveučilišnog profesora u trajnom zvanju. Dugi niz godina kao član stručnog povjerenstva Akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje sudjeluje u vrednovanju Veleučilišta i Sveučilišta.
Objavio je znanstvene i stručne radove s 275 znanstvenika iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Brazila, Crne Gore, Češke, Finske, Hrvatske, Japana, Kine, Litve, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, SAD i Velike Britanije. Do sada je kao autor ili koautor objavio 14 knjiga, a također je autor ili koautor 22 poglavlja u znanstvenim i stručnim knjigama.
Dobitnik je mnogih domaćih i inozemnih nagrada i priznanja za rad i doprinos u znanosti.
