Razred za Održivi razvoj Internacionalne akademije nauka i umjetnosti iz Bosne iz Hercegovine održao je u hotelu Antunović prvi samostalni Znanstveni skup pod nazivom „Bosanska Posavina 2030. – Sadašnjost i izazovi budućnosti“ čime je IANUBIH započeo realizaciju svojeg ambicioznog programa podrške razvoju i preobrazbi bosansko-hercegovačkog društva.

Internacionalna akademija nauka i umjetnosti (IANUBIH) u Bosni u Hercegovini institucija je koja potiče razvoj znanosti i umjetnosti, čuva, njeguje i promovira znanstvenu i kulturnu tradiciju te izražava spremnost na promjene koje su primjerene vremenu i potrebama sredine iz koje potiče i u kojoj egzistira. Organiziranjem prvoga samostalnoga Znanstvenoga skupa, pod vodstvom dr. sc. Tomislava Dubravca, voditelja Razreda za održivi razvoj, Internacionalna Akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini započela je realizaciju svojeg ambicioznog programa podrške razvoju i preobrazbi bosansko-hercegovačkog društva.

Znanstveni skup okupio je brojne predavače poput akademika, prof. dr. sc Asima Kurjaka, ujedno i predsjednika IANUBIH, dr. sc. Tomislava Dubravca, doc. dr. sc. Tade Jurića, prof. dr. sc. Ive Grgića, prof. dr. sc. Sandre Kraljević Pavelić, prof. dr. sc. Seada Vojnikovića, dr. sc. Tomislava Lukića te prof. dr. sc. Velimira Sriće.

„Jedna od zadaća Internacionalne akademije nauka i umjetnosti, pa tako i razreda za Održivi razvoj je pratiti, izučavati i predlagati rješenja i mjere koje će povećavati spremnost BiH, odnosno svih njezinih institucija i građana da spremnije dočekuju izazove u budućnosti. Brojni su izazovi koji nas očekuju, ali vrijeme i ova prigoda isključuju da ih navodimo. Obzirom na široki spektar aktivnosti, razred za održivi razvoj u svemu tome ima veliku ulogu“, izjavio je dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj Razreda za održivi razvoj, IANUBiH te ujedno i dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb.

Predavači su otvorili mnoga važna pitanja, ali i dali odgovore u nekoliko osnovnih pravaca, poput društveno-ekonomske revitalizacije ruralnog prostora Bosanske Posavine, značaja i vrijednosti razvoja poljoprivrede, ekološke proizvodnje, šumarstva, mogućnosti korištenja sredstava EU iz predpristupnih fondova, prekogranične suradnje te slikovito definirali demografsku sliku, trendove i perspektivu Bosanske Posavine.

„Mi dijelimo sudbinu drugih zemalja, ali mi smo najgori u tome. Naša stopa nataliteta, naša visoka stopa ostarjelih ljudi, sve to bitno utječe na to da se daleko više umire nego što se rađa“, naglasio je prof. dr. sc Asim Kurjak, predsjednik IANUBiH.

Definiranjem mnogih aktualnih i bitnih pitanja na Znanstvenom skupu želi se potaknuti argumentirana, otvorena i transparentna rasprava u znanstvenim, društvenim, političkim krugovima te pokrenuti intenzivniji društveni angažman i pojačani interes državnih organa na području Bosanske Posavine, koja bi mogla postati poseban poligon uspješne obnove, reintegracije, ekonomskog napretka te ujedno i zanimljivo područje za život, pritom misleći na sprječavanje depopulacije i daljnje iseljavanje Bosanske Posavine.

Na skupu je također predstavljena i knjiga „Enciklopedijski rječnik Bosanske Posavine“ autora mr. sc. Ante Kneževića i prof. Tomislava Lukića, dipl. ing. koja na 690 stranica sadrži oko 7 500 natuknica, 10 000 pojmova s preko 1 000 koloriranih ilustracija te je vrijedan doprinos očuvanju jezičnog izričaja stanovništva sjevernog djela Bosne i Hercegovine koji kroz moderne sociološke prilike jednostavno nestaje iz naše svakodnevne komunikacije.

Prošle godine Planinarsko društvo HKD Napredak-Zagreb osmislilo je godišnji plan za 2021. godinu godinu te je u planu bila i posjeta Turskoj. U skladu s planiranim, tako je plan i ostvaren. Odlučeno je posjetiti Cappadociu. Petodnevno putovanje započeli smo avionskim letom do Istanbula, a zatim autobusom do Goremeua. Obišli smo Goremeu, Urgup, Derinkiju, dolinu Zelve, Uchisar, dolinu Monks i kanjon Hilari.

Slijedi par informacija o pokrajini Cappadocia. Mnogi Cappadociu nazivaju zemljom čudnovatih, odnosno šarenih stijena. Cappadocia je polu-sušna regija u središnjoj Turskoj, a poznata je po svojim prepoznatljivim “dimnjacima iz bajke”, to jest visokim stijenama u obliku stošca skupljenih u dolini Monks i Goremeu. Ovo je povijesna regija u Turskoj centralnoj Anatoliji. Staro Perzijsko ime joj je bilo Haspaduya, što u prijevodu znači zemlja predivnih konja. Ovaj krajolik oblikovali su vulkani, a erozije su stvorile niz planinskih grebena, dolina, špilja i vrhova poznatih još kao i “vilinski dimnjaci”.

Krajolik je očaravajuć i ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Cappadociu svakako treba doživjeti i iz zraka i to iz balona s pogledom na izlazak sunca. Iz ptičje perspektive, sa  stotinama drugih balona na obzoru, savršenstvo krajolika još je izraženije. Let traje jedan sat i na kraju svakog leta dočeka vas šampanjac i diploma.

Osim iz zraka, Cappadociu obavezno treba vidjeti i iz perspektive čovjeka krtice. Naime, ispod nadzemnih gradova splet je i podzemnih. Jedan od najvećih na svijetu je podzemni grad Derinkuyu, koji ide do dubine od 60. metara, a rasprostire se na 4,5 kilometra te ima osam podzemnih nivoa u kojima je živjelo oko dvadeset tisuća ljudi. Otvoren je 1969. godine te se pretpostavlja da je najveći dio sagrađen za arapske invazije u razdoblju od 7 do 10 stoljeća.

Osim Derinkuyu podzemnog grada, otvoren je i drugi manji Kaymakli, najposjećeniji dio u Cappadocii te ujedno pod zaštitom UNESCO-a, a nadzemni je otvoreni muzej Goreme. Ljudi su u stijenama isklesali kuće, crkve, samostane i kapelice. Grad  broji više od trideset crkvi, a u nekima su sačuvane predivne freske iz bizantskog doba nastale između 9. i 11. stoljeća.

Turska oduševljava svojom vrhunskom hranom i hotelima, a posebno gostoljubivošću. Očarava i prirodnim ljepotama.

Franko Čuvalo, predsjednik planinarskog društva Napredak- Zagreb   

U ponedjeljak, 15. studenog je u Hrvatskom narodnom kazalištu, pod potkroviteljstvom predsjednika RH g. Zorana Milanovića, svečano obilježena 100. godišnjica postojanja Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu. Događaj je bio protkan simbolikom povijesnog razdoblja kroz koje je Napredak prolazio, prilagođavajući se svim promjenama i teškoćama koje su pratile cjelokupno društvo, ali i čovječanstvo. Također, naglašeni su i mnogobrojni uspjesi radu, odnosno ispunjavanju, promicanju i njegovanju svojih temeljnih ciljeva i vrednota, a to su: dobro istina i ljepota.  

Od svog osnivanja 1902. godine do danas, Hrvatsko kulturno društvo Napredak stjecište je kulturnog i intelektualnog života, a sve aktivnosti i rad Društva usmjerene su u prepoznavanje bitnih stvari za afirmaciju kulturnih dobara i unaprjeđenje hrvatske kulture te obrazovanja. U Zagrebu Društvo postoji od 1921. godine kao samostalna, neprofitna, nepolitička udruga koja okuplja sve one koji žele pridonijeti u promicanju hrvatske duhovnosti, jačanju nacionalne svijesti te očuvanju i razvijanju svih kulturnih vrednota Hrvata.

Temeljem tih smjernica i ciljeva, Napredak kao društvo mnogo je učinio po pitanju očuvanja i afirmacije hrvatske kulture i hrvatskoga nacionalnog identiteta, univerzalnih vrijednosti zajedničkog dobra,  pritom ne zanemarujući druge i drukčije, stipendiranju mladih, odnosno učenika i studenata te na povezivanju Hrvata u BiH, Hrvatskoj i u svijetu i univerzalnih vrijednosti zajedničkog dobra.

„Gledano kroz povijest djelovanja Napretka, u stoljetnom vremenskom rasponu, vrijedno je istaknuti kako bi hrvatska, usudimo se reći i svjetska kultura, umjetnost i znanost bila znatno siromašnija bez naših Napretkovaca, koji su ujedno i Nobelovci, poput Ive Andrića, Vladimira Preloga, akademika Ive Padovana, pjesnika Nikole Šopa, slikara Gabrijela Jurkića te mnogih vrsnih znanstvenika, književnika, glazbenika i umjetnika iz raznih područja djelovanja“, izjavio je dr.sc. Tomislav Dubravac, dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb.

Mnobrojne mlade osobe, studenti i učenici pomognuti su i podržani stipendijama koje za njih znače iznimno puno te su investicija, zalog i njegovanje budućnosti.

„Razlog stipendiranja velikog broja učenika i studenata zasnovan je na pravilnom promišljanju o kulturi, a pouzdan znak raspoznavanja takve kulture nalazimo u podržavanju stalne, neutažive spremnosti na učenje i podupiranje učenja, jer učenje nije puko zadovoljavanje trenutne radoznalosti, učenje je cilj i svrha života. Život je smislen i bogat jedino ako je budna otvorenost za susretanje s istinski novim, za stjecanje iskustva te obnavljanje i preporod sebe u tom susretu. Tom i takvom životu, s pravom se smije prirodati visoko ime kulture koju je sa svojim povijesnim djelovanjem Napredak promicao“,  istaknuo je mag.art. Miljenko Puljić, predsjednik HKD Napredak-Zagreb.

Također, istaknuo je da je Društvo i dalje spremno za otvoreno rukovanje s istinom i dobrom te da i dalje vjeruju u stihove Napretkove himne u kojoj stoji da su Zagreb, Sarajevo, Mostar i Split zajednica Napretka. Napomenuo je da se će uvijek vrijednovati častan i požrtvovan rad Napretkovaca te da se nikada neće odreći bilo kojeg mjesta na kojemu Napredak djeluje. Dok će se uvijek odreći svih onih koji žive od Napretka, osiguravajući si osobnu korist na bilo koji način, ne živeći pritom za Napredak.

U želji daljnjeg jačanja i ostvarivanja uloge i rada kao stožerno kulturno društvo hrvatskog naroda, Društvo se razvija postavljajući si strateške ciljeve i pitanja što je napredno i dobro za čovjeka i čovječanstvo te što je napredno i dobro za hrvatski narod.

„HKD Napredak-Zagreb osnovati će Institut za dobro čovjeka i svijeta i Napretkov gospodarski forum pod nazivom Napetkova poslovna oaza. Društvo okuplja brojne sjajne pojedince iz društvenog, kulturnog, umjetničkog, znanstvenog i inog života, koji osjećaju odgovornost za cjeloviti Napredak, za hrvatskog čovjeka i hrvatski narod, ali i koji osjećaju odgovornost za položaj čovjeka i čovječanstvo te svijet u kojemu žive, preuzimajući inicijativu za postavljanje i ostvarivanje ciljeva“, izjavio je dipl.iur. Vinko Hrkać, član Upravnog odbora.

Na svečanom obilježavanju uručene su zahvalnice istaknutim pojedincima zagrebačkog Napretka, predstavnicima Hrvatske matice iseljenika, HAZUa, Zagrebačke Filharmonije, Hrvatskog narodnog kazališta i Sveučilišta u Zagrebu koji su pomagali Napretku u njegovom radu i djelovanju.

Na događaju su prisustvovali rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Damir Boras, Dubravka Đurić Nemec, posebna savjetnice ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, Juro Martinović, državni tajnik u ministarstvu pravosuđa, akademik Ferdo Bašić, izaslanik HAZU-a, general Rajko Dumančić, izaslanik Generalskog zbora, mr.sc. Snježana Jurišić, predstavnica Hrvatske matice iseljenika, mons. Tomislav Subotičanec, izaslanik kardinala Josipa Bozanića te mnogi drugi.