Povijest HKD Napredak
Više od stoljeća obrazovanja, kulture, zajedništva i služenja hrvatskom narodu — od prvih inicijativa u Mostaru i Sarajevu do obnove zagrebačke podružnice.
Obrazovanje kao temelj napretka
Potreba za društvom koje će pomagati školovanje mladih i promicati hrvatsku kulturnu baštinu pojavila se krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Ideja je gotovo istodobno sazrijevala u Mostaru i Sarajevu.
U Mostaru je 14. rujna 1902. održana utemeljiteljska skupština Hrvatskog potpornog društva za siromašne đake i naučnike, a u Sarajevu je 11. studenoga iste godine osnovano društvo za pomaganje djeci pri učenju zanata i trgovine.
- 1902.
- Prve utemeljiteljske skupštine
- 1907.
- Službeno ujedinjenje dvaju društava
- 1992.
- Obnova zagrebačke podružnice
Vremenska crta Napretka
-
Početci u Mostaru i Sarajevu
Osnovana su dva društva s istom temeljnom zadaćom: pomagati mladima u školovanju i stručnom osposobljavanju.
-
Ujedinjenje u Napredak
Nakon višegodišnjih pregovora mostarsko i sarajevsko društvo službeno se ujedinjuju na glavnoj skupštini održanoj 9. lipnja 1907.
-
Hrvatsko prosvjetno kulturno društvo
Društvo dobiva naziv Hrvatsko prosvjetno kulturno društvo „Napredak”, čime se dodatno naglašava njegova kulturna i obrazovna misija.
-
Hrvatsko kulturno društvo „Napredak”
Na godišnjoj skupštini 29. lipnja 1922. usvojen je naziv Hrvatsko kulturno društvo „Napredak”, uz svrhu kulturnog jačanja hrvatskoga naroda.
-
Prisilni prekid djelovanja
Komunističke vlasti ukidaju Društvo, gase njegove podružnice i preuzimaju njegovu pokretnu i nepokretnu imovinu.
-
Obnova u Sarajevu
Na obnoviteljskoj skupštini održanoj 29. rujna 1990. Napredak ponovno započinje djelovanje.
-
Obnova u Zagrebu
Obnoviteljska skupština zagrebačke podružnice održana je 25. listopada 1992., čime je obnovljen organizirani rad Napretka u Zagrebu.
Ljudi, znanje i kulturna dobra
Tijekom svojega djelovanja Napredak je pomagao školovanje približno 16.000 učenika i studenata. Među stipendistima i osobama koje je Društvo podupiralo bili su nobelovci Ivo Andrić i Vladimir Prelog, slikari Gabrijel Jurkić, Ismet Mujezinović i Karlo Mijić te pjesnik Nikola Šop.
Društvo je razvijalo bogatu nakladničku djelatnost. Hrvatski narodni kalendar izlazio je od 1908. do 1947., a nakon obnove tradicija je nastavljena Hrvatskim narodnim godišnjakom.
Napredak je gradio i održavao domove, palače, knjižnice i kulturne prostore u brojnim gradovima. Među najpoznatijim zdanjima su Napretkova palača u Sarajevu, domovi u Mostaru i Sarajevu te Napretkov neboder u Zagrebu.
Prvih 25 godina obnovljenog djelovanja
| Vrsta programa | Broj |
|---|---|
| Glazbene priredbe | 70 |
| Izložbe | 18 |
| Izdane knjige | 22 |
| Promocije knjiga | 116 |
| Tribine i predavanja | 98 |
| Dramski program | 8 |
| Nastupi i sudjelovanja | 20 |
| Humanitarne akcije | 22 |
| Ostalo | 66 |
| Ukupno | 440 |
Povijest stvaraju ljudi
Upoznajte predsjednike obnovljene zagrebačke podružnice i pregledajte službene dokumente Društva.