Iz povijesti HKD “Napredak”[1]

Potreba i ideja kod bosanskohercegovačkih Hrvata za utemeljenjem društva koje će pomagati i poticati obrazovanje hrvatskog puka, te općenito promicati hrvatsku kulturnu baštinu i novo kulturno stvaralaštvo javila se kao rezultat društvenih, političkih i gospodarskih promjena u Bosni i Hercegovini krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, vezanih za dolazak austrougarske uprave na ove prostore. Ideje o utemeljenju društva takve naravi pojavile su se i dozrijevale gotovo istodobno u Mostaru i u Sarajevu.

Nakon prvih inicijativa i dugotrajnih priprema u Mostaru je 14. rujna 1902. godine održana utemeljiteljska skupština “Hrvatskog potpornog društva za siromašne đake i naučnike”. Nešto kasnije, 11. studenog 1902. godine u Sarajevu je održana utemeljiteljska sjednica “Hrvatskog društva za namještanje djece na zanate i u trgovinu”.

Svrha ovih društava bila je jasna iz samih njihovih naziva. Sarajevsko društvo mijenja naziv na glavnoj konstituirajućoj sjednici 10. rujna 1904. godine, na taj način što je dosadašnjem imenu dodan i naziv “Napredak”, ali se svrha društva ne mijenja. Na glavnoj skupštini održanoj 19. studenog 1905. godine sarajevsko društvo je izmijenilo Pravila u smislu da ubuduće pomaže i đake. Promijenjen je i naziv društva u “Hrvatsko društvo Napredak za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata – katolika”. Na taj način misije mostarskog i sarajevskog društva postale su iste.

Nakon višegodišnjeg pregovaranja o ujedinjenju ova dva društva, do fuzije dolazi službeno na III. glavnoj skupštini “Napretka” održanoj 9. lipnja 1907. godine.

Od 1914. godine naziv društva je promijenjen u Hrvatsko prosvjetno kulturno društvo “Napredak”. Naziv društva ponovo se mijenja na Godišnjoj skupštini 29. lipnja 1922. godine u Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”. U izmijenjenim Pravilima svrha društva je definirana nešto uopćenije: kulturno jačanje hrvatskoga naroda.

Ovakva misija zadržana je sve do 1945. godine. U tijeku I. svjetskog rata (naročito od 1915. do 1918. godine) i II. svjetskog rata (posebice od 1943. do 1945. godine) Društvo je značajno smanjilo svoju aktivnost, iako se uprava sastajala, a postojao je i dio podružnica.

Kraj II. svjetskog rata za Napredak donosi posve novu situaciju. Vlasti Titove Jugoslavije uspostavljaju novi ideološki sustav, nastojeći ovladati svim društvenim dimenzijama, koristeći u tome i zatečena kulturno prosvjetna društva. Napredak je formalno obnovljen na Glavnoj skupštini 28. i 29. listopada 1945. godine. Zadržano je i ime i način unutarnje organizacije, ali se suštinski promijenila svrha i ciljevi društva. Djelovanje društva bilo je najviše usmjereno na iskorjenjivanje nepismenosti, a osnovna svrha – pomaganje đacima, praktično je napuštena. O promicanju hrvatske kulture nije se moglo ni pomišljati, pošto su se sve kulturne aktivnosti realizirale kroz dirigiranu suradnju s druga dva nacionalna društva u okviru Saveza kulturno prosvjetnih društava. I takvo suženo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti, pa s 1.4.1949. dolazi do njegova ukidanja, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Prestao je rad Središnjice, svih podružnica i povjereništava i drugih organizacija, koje su djelovale u okviru Napretka (Zadruga, knjižnica, knjižara…), dok pokretna i nepokretna imovina i sva prava i obveze Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” prelaze s 1. travnjem 1949. godine na Savez kulturno-prosvjetnih društava.

Obnova Napretka se događala u okviru i u ozračju silaska s povijesne pozornice totalitarnog komunističkog sustava koji je i prekinuo njegov rad. Obnoviteljska skupština održana je 29. rujna 1990. u Sarajevu. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje hrvatskog naroda.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak školovao i pomagao školovati oko 16 000 đaka i studenata, među kojima su i dva nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog, zatim slikari Gabrijel Jurkić i Ismet Mujezinović, Karlo Mijić, pjesnik Nikola Šop i mnoge druge poznate osobe. Napredak je u različitim razdobljima imao do 120 podružnica i više povjerenstava u 440 mjesta.

Razvijao je i nakladničku djelatnost. Redovito od 1908. do 1947. izlazi Hrvatski narodni kalendar. Nakon obnove Napredak nastavlja tradiciju kalendara, a izdaje ga redovito od 1991. godine pod nazivom Hrvatski narodni godišnjak. Godine 1923. osnovana je Napretkova zadruga koja je bila do zabrane jedna od najvećih gospodarskih institucija u svom vremenu i prostoru.

U Sarajevu je 1913. izgrađena prelijepa secesijska Napretkova palača te đački dom Kralj Tomislav i dom kulture u Novom Sarajevu, zatim dom Kralj Petar Svačić u Mostaru i Napretkov neboder u Zagrebu. Napredak je izgradio brojne višenamjenske domove u Tuzli, Zenici, Bugojnu, Travniku, Vitezu, Širokom Brijegu, Brčkom, Osijeku, itd. Godišnje je gradio i po tisuću kvadratnih metara prostora.

I pored svega što je Napredak značio i činio, komunistički režim ga 1949. ukida, dok je Napretkova pokretna i nepokretna imovina oduzeta. Nažalost do danas je vraćen samo malo dio imovine u BiH i u RH.

No, duh Napretka živio je među narodom i prenosio se. Stoga je 29. rujna 1990. u Sarajevu održana Obnoviteljska skupština HKD Napredak i Napredak ponovno djeluje na korist, kako hrvatskog naroda, tako i svih dobrih ljudi. U Zagrebu obnoviteljska Skupština je održana 25. listopada 1992.

Napredak danas ima  65 podružnica i povjerenstava koja djeluju u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama. Neke podružnice zbog svoje važnosti imaju status glavnih podružnica, a to su one u Zagrebu od 1921. godine, Mostaru, Tuzli, Beču i Hamiltonu u Kanadi.

Ukupno pri Napretku danas djeluju 47 različita sastava, grupa i sekcija. Od svoje obnove (1990.g.) do danas HKD Napredak je ukupno realizirao 9333 različita kulturna programa. Podijeljeno je više od 2850 stipendija i potpora.

Manifestacije HKD Napredak – Zagreb od 25. 10. 1992. do 25. 10. 2017.

U proteklih 25. godina (1992. – 2017.) na manifestacijama HKD Napredak – Zagreb sudjelovalo je više od 2000 sudionika među kojima su bili akademici, doktori znanosti, liječnici, književnici, likovni umjetnici, pjesnici, glumci, pjevači, profesori, kardinali, biskupi, svećenici, novinari, veleposlanici, političari, poduzetnici  itd.

[1] http://www.napredak.com.ba/dugmici/ostale%20stranice/povijest.htm;

[2] Voditelj Kluba znanstvenika  HKD Napredak Zagreb dr. Tomislav Dubravac organizirao je 48 predavanja