dr. sc. Tomislav Dubravac, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, dipl. ing. šum.

Član Upravnog odbora

Tomislav Dubravac rođen je 11. svibnja 1962. godine u Tramošnici, općina Gradačac, Bosna i Hercegovina gdje završava osnovnu školu. Srednju školu općeg obrazovanja pohađa u Vukovaru, dok treći i četvrti razred šumarske škole pohađa u Vinkovcima odnosno Karlovcu. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1989. godine. Od rujna 1991. godine radi u Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom, u znanstvenom području uzgajanja šuma. Dana 3.12.1997. godine obranio je magistarski rad pod naslovom: “Istraživanja strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba u zajednici Carpino betuli – Quercetum roboris Anić ex Rauš 1969”, kod mentora prof. dr. sc. Slavka Matića. Dana 12. studenog 2002. godine obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom
“Zakonitosti razvoja strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba ovisno o prsnom promjeru i dobi u zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris Anić em Rauš 1969”. Disertacija je obranjena na Šumarskom fakultetu, pred povjerenstvom u sastavu: izv. prof. dr. sc. Nikola Lukić (predsjednik), akademik Slavko Matić (mentor), dr. sc. Stevo Orlić (član). Od promjene naziva Instituta u Hrvatski šumarski institut, u rujnu 2009. godine, obnaša dužnost Predstojnika Zavoda za Uzgajanje šuma. U srpnju 2017. godine je izabran u zvanje znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, a od listopada 2017. godine je na radnom mjestu znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju.
Tijekom svoga 26. godišnjega znanstvenog rada i napredovanja aktivno vodi i sudjeluje na mnogim Projektima pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, «Hrvatskih šuma» d.o.o., Zagreb i Ministarstva poljoprivrede. Bio je voditelj i suradnik na više ekoloških i stručnih Projekata i Studija te voditelj i suradnik na više međunarodnih znanstvenih Projekata. Aktivno je sudjelovao u radu na više domaćih i međunarodnih znanstvenih kongresa i simpozija u Europi i Americi, gdje je održao više pozivnih predavanja. Održao je više predavanja i terenskih kolokvija na temu prirodne obnove
šuma, problema obnove i sušenja hrasta lužnjaka, istraživanja strukture i obnove mediteranskih šuma, konverzija šuma panjača u viši uzgojni oblik, problematike šumskih požara, dvadesetak godina istražuje problematiku strukture, rasta, razvoja i obnove zaštićenih prirodnih šumskih ekosustava (nacionalni parkovi, parkovi prirode) te općenito na temama iz uzgajanja šuma, ekologije šuma i šumskih ekosustava.
Tehnički je urednik znanstvenog časopisa RADOVI, glasila Hrvatskog šumarskog instituta, od siječnja 2000. do rujna 2005. godine. U 2006. godini obnaša i dužnost glavnog urednika časopisa. Kao tehnički urednik je uredio četiri znanstvene knjige izdanih u razdoblju od 2000. do 2005. godine od kojih treba istaknuti knjigu „Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj“, te „Monografiju Šumarskog instituta, Jastrebarsko 1945.-2005“. Glavni je urednik znanstvene knjige radova djelatnika i suradnika Šumarskog instituta, Jastrebarsko pod naslovom „Bibliografija 1945.-2005“. Glavni je urednik Monografije Hrvatskoga šumarskog instituta (1945.-2015.) te Bibliografije Hrvatskoga šumarskog instituta (1945.-2015.).

Član je uređivačkog odbora časopisa Radovi, Hrvatskog šumarskog instituta od 2000. godine, te član Uredničkog odbora međunarodnog časopisa Vatrogastvo i upravljanje požarima od 2012. godine. Bio je član mnogih Zakona, Pravilnika i Povjerenstava iz područja šumarstva, izrade magistarskih i doktorskih radova te mentor i voditelj znanstvenih novaka i stručnog osposobljavanja inženjera šumarstva. Bio je recenzent više znanstvenih članaka i projekata. Bio je predsjednik Znanstvenog vijeća Hrvatskog šumarskog instituta te član Upravnog vijeća u dva mandata. Od strukovnih udruga član je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, gdje je bio član Odbora razreda šumarstva, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatskog društva za biotehnologiju, Hrvatskog agrometeorološkog društva, član je Akademije šumarskih znanosti od 2015. godine. U periodu 2013.-2017. godine je bio član Nacionalnog vijeća za znanost RH, Područnog znanstvenog vijeća za Biotehničke znanosti. U registar istraživača pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja je upisan pod matičnim brojem 188602. Do sada je izradio i objavio, samostalno ili u suautorstvu, više od 140 znanstvenih i stručnih članaka različitih kategorija. Od toga ih je više od 50 indeksirano u referalnim časopisima.
Znanstveno djelovanje dr. Dubravca nije ga priječilo niti u društvenim aktivnostima. Empatija i socijalna osjetljivost, posebice za Hrvate u Bosni i Hercegovini, obzirom na njegovo porijeklo (BiH) dobro je poznata, a njegova građanska zauzetost u raznim Udrugama i humanitarnim akcijama, stečena kroz duži niz godina, daju mu osobnu prepoznatljivost. Aktivni je član Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb (od 2003.), gdje je bio član Upravnog odbora u dva mandata (2006.-2010.; 2010.-2014.). Zauzetost i aktivnosti u radu Napretka je prepoznata te je 30. lipnja 2014. godine izabran za Predsjednika Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb. Sa grupom uglednih članova i intelektualaca inicira osnivanje Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb (siječanj, 2011.), od kada obnaša dužnost voditelja Kluba. Organizirao je i vodio 48 Tribina/okruglih stolova sa gostovanjem vrhunskih znanstvenika iz raznih područja uglavnom na temu opstojnosti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Bio je potpredsjednik Planinarskog društva „Napredak“-Zagreb, a sada je član Nadzornog odbora u navedenom društvu. Dobitnik je Zahvalnice za doprinos radu HKD Napredak 2012. godine. Dugogodišnji je suorganizator manifestacije „Posavsko sijelo“ (Podružnica HKD Napredak-Gradačac), koje baštini kulturu i tradiciju rodnoga kraja pod motom „Čuvajući prošlost gradimo budućnost“. Godinama organizira „Božićne koncerte“ u Zagrebu i rodnome kraju (Gradačac, Brčko, Orašje). Sudionik je Domovinskoga rata i nositelj Spomenice (1990.-1992.). Oženjen je i otac dvoje djece.