Autor: Urednik

Projekt Zeleni dvori

Koncem mjeseca studenoga ove godine (2018.) na međunarodnom sajmu investicijskih projekata Rexpo u Zagrebu je premijerno predstavljen projekt ZELENI DVORI. Specijalno je razvijen za ulagače koji vide svoj daljnji poslovni i profesionalni razvoj u području medicinskog turizma (dentalna medicina, oftalmologija, plastične kirurgije, ortopedije,…itd.). Autor ovoga investicijskog projekta je član Upravnog odbora HKD Napredak-Zagreb gospodin Fabijan Jokić. Projekt ZELENI DVORI je odabran kao jedan od tri najbolja projekta za nagradu Rexpo Best New Investment Award i kao takav pobudio veliko zanimanje sudionika sajma i medija.

Delegacija HKD Napredak-Zagreb- s lijeva na desno: Miljenko Puljić, predsjednik; Fabijan Jokić, član uprave; dr. sc. Tomislav Dubravac, dopredsjednik i Juro Martinović član uprave

Investicijski projekt ZELENI DVORI je razvijen na rubu parka prirode Medvednica u Bistri, u prostoru gdje se osjeća sloboda i miriše čist zrak i na zemljištu ukupne površine 18.300 m2 sa izvorom vode i vodotokom. U osnovi sadrži zgradu mješovite namjene s poliklinikom i pratećim sadržajima, 14 komfornih niskoenergetskih kuća (depadansi) s okućnicama, te pristupnu cestu i šetnicu.
Ovaj inovativni projekt sve svoje energetske potrebe proizvodi na vlastitoj lokaciji iz obnovljivih izvora energije i koncipiran je za organiziranje integralnog hotela u funkciji medicinskog turizma oslanjajući se dodatno na ruralnu osnovu šire prostorne cjeline te na aktivnosti brdsko-planinskog kraja.

Za one koji žele saznati više o ovom projektu mogu naći na: http://www.zeleni-dvori.com

 

IZASLANSTVO HKD NAPREDAK-ZAGREB NA HUMANITARNOJ VEČERI PRSTENA

IZASLANSTVO HKD NAPREDAK-ZAGREB NA HUMANITARNOJ VEČERI ČLANOVA I PRIJATELJA UDRUGE HRVATA BOSNE I HERCEGOVINE PRSTEN

Na 13. Večeri članova i prijatelja Udruge Hrvata Bosne i Hercegovine Prsten te Zaklade Prsten okupilo se u subotu navečer 1. 12. 2018. u zagrebačkom hotelu Sheraton oko 400 gostiju i uzvanika, među kojima i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, te predstavnici Vlade RH i Grada Zagreba. Svečana večera održana je pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, priopćeno je iz Udruge Hrvata BiH Prsten. Uz predsjednicu Republike Hrvatske, tradicionalnoj predbožićnoj večeri nazočio je i njezin supokrovitelj, dosadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH akademik Dragan Čović, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Andrija Mikulić, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, državna tajnica Zdravka Bušić, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Vjekoslav Jeleč, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić te drugi uzvanici iz Republike Hrvatske i BiH. “Ova je večer humanitarne naravi i drago mi je što pokazujete brigu jedni za druge, brigu za Hrvate u Bosni i Hercegovini ali i u Hrvatskoj. Hvala vam što svoja sredstva i svoju energiju usmjeravate upravo prema mladima jer oni su naša budućnost i ne smijemo dopustiti da odlaze iz naših država i zato se moramo truditi da ih zadržimo ovdje ali i da ih vratimo natrag. Hrvatska i Bosna i Hercegovina ne smiju biti posljednja postaja iz koje mladi odlaze u neke nove domove i domovine i zbog toga se moramo truditi da ih vratimo u dvije domovine hrvatskog naroda koji su jedan narod i jedna duša. I dalje ćemo neprikosnoveno stajati uz hrvatski narod u Bosni i Hercegovini i nastavit ćemo se boriti da Bosna i Hercegovina ostane domovina hrvatskog naroda”, rekla je hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović.

Istaknula je kako je zajedništvo jedna od ključnih odrednica njenog predsjedanja i zbog toga, dodala je, “moramo brinuti o svakom čovjeku, osobito mladima, kako bismo nastavili graditi budućnost zajedno. Stoga poručujem da ne posustajete i da nastavite dalje raditi, a mi ćemo vam u tome pružiti svu moguću podršku jer u zajedništvu i je naša budućnost“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

U ime domaćina članove i prijatelje Udruge Prsten pozdravio je novoizabrani predsjednik Udruge Pavo Zubak, koji je podsjetio na ulogu Prstena i istaknuo kako je Udruga prije tjedan dana promijenila svoj naziv kako bi postala integrativni faktor svih Hrvata iz Bosne i Hercegovine i u Hrvatskoj i u susjednoj BiH te kako bi se kroz platformu
Prstena ujedinili svi Hrvati koji su podrijetlom iz BiH. Zubak je ocijenio kako je ova godina što se tiče rada i djelovanja, bila zaista posebna za Prsten pri čemu je istaknuo kako je Prsten svoje djelovanje proširio i na Bosnu i Hercegovinu osnivanjem udruge Prsten u Vitezu.

“Zadnjih godina prošli smo puno toga zajedno s Prstenom pa smo tako na nedavno održanim izborima u BiH ostvarili najbolji rezultat od 1996. godine. Mali smo narod u Bosni i Hercegovini ali želimo dati potporu Bosni i Hercegovini na njenom putu prema Europskoj uniji. Ako se budemo držali zajedno snažit ćemo poziciju najmalobrojnijeg naroda u Bosni i Hercegovini pa vas pozivam da to zajedništvo nastavimo dalje graditi kako bi se očuvala naša domovina Bosna i Hercegovina”, istaknuo je Dragan Čović. Uručeni ugovori novim stipendistima Zaklade Prsten Tom prigodom uručeni su i ugovori novim stipendistima Zaklade Prsten, a u ime njih četrnaestero zahvalio je student Robert Tokić iz Jajca. Jedan od ciljeva Udruge jest i poticanje obrazovanja mladih pa je 2007. godine Udruga odlučila osnovati Zakladu Prsten radi stipendiranja učenika i studenata Hrvata u BiH – Hrvata podrijetlom iz BiH koji žive u RH. Do sada je Zaklada Prsten dodijelila 130 studentskih stipendija (za sve godine studiranja), za što su članovi i prijatelji Udruge Prsten osigurali oko 3.400.000 kuna. Radom Zaklade studentima se, osim međusobnog povezivanja, želi omogućiti lakše ostvarivanje akademske budućnosti kako bi postali produktivni članovi društva i zajednice u kojoj će jednoga dana živjeti, raditi i djelovati. U kulturno-umjetničkom dijelu programa prisutne je razveselio nastup opernog pjevača Ivana Jelića (stipendist HKD Napredak), a za dobru zabavu tijekom ostatka večeri pobrinuo se bend Lira.

Na humanitarnoj večeri u izaslanstvu HKD Napredak-Zagreb sudjelovali su dr. sc. Tomislav Dubravac, dopredsjednik; doc. dr. sc. Zlatko Vlajčić /prim. dr. med. plastični kirurg/ član Nadzornog odbora; gospodin Ferdo Kurtić, član Suda časti; gospodin Ilija Nedić, rizničar te članovi Napretka gospoda Ivica Jakić, Slađan Bešlić i don Ivan Tolj.

S lijeva na desno: primarijus dr. sc. Zlatko Vlajčić, predsjednica RH gospođa Kolinda
Grabar-Kitarović, dr. sc. Tomislav Dubravac i gospodin Ivica Jakić

Izaslanstvo HKD Napredak-Zagreb za svečanim stolom

 

 

IZLOŽBA IVICE JAKIĆA

‘Glazbeni velikani na omotima Jugotonovih ploča moje su djelo’

Ivica Jakić, poznati međunarodni konzultant za energetiku ovih je dana iznenadio brojne prijatelje i poznanike najavom da se danas u zagrebačkoj galeriji Mala otvara njegova izložba fotografija “Zagrebačke priče – fotografije za Jugoton 1973-1983”.

Riječ je o naslovnicama nekih od kultnih albuma domaće diskografije koje je za Jugoton snimio upravo Jakić. Tu su, između ostalih, Arsenova “Rimska ploča”, Mišin album “Dalmacija u mom oku”, “Ja sam žena” Meri Cetinić ili Oliverov album “Ljubavna pjesma”. Sastavni dio života – Budući da mi se otac bavio fotografijom, praktički mi je to u mladosti bio sastavni dio života. U Njemačkoj sam i završio fotografsku školu u jednoj od najpoznatijih tvrtki za izradu fotoaparata. Tijekom studija sam radio i reportaže iz Hollywooda i Las Vegasa za tada vodeće hrvatske magazine. Bio sam na snimanju “Kojaka” i “Ralja” i slao ekskluzive.

Surađivao sam s Modafestom i Jadran filmom. Dobio sam nagradu Vjesnika u srijedu 1973. godine za fotografiju godine. Snimio sam jednog prijatelja koji je trčao, njega sam izoštrio, a sve oko njega bilo je razvučeno, i to je bila prva takva objavljena fotografija kod nas – kazao nam je Jakić. U Jugoton je došao zahvaljujući prijateljstvu sa Zrinkom Tutićem. Snimio je plakat za njegovu tadašnju grupu Selekcija i ubrzo je počeo raditi naslovnice za Jugoton. Imam o čemu pričati unucima – Prvu naslovnicu albuma napravio sam za Kseniju Erker. Ta je fotografija unijela revoluciju kod nas jer je prva snimljena u poluprofilu, mekana i zatamnjena. Tada sam nastavio snimati naslovnice za mnoge poznate glazbenike. Tim sam se poslom bavio uz studij, a 1983. sam prvi u Jugoslaviji razvijao dijapozitive. Nakon diplome posvetio sam se struci, kao inženjer strojarstva i brodogradnje bavio sam se crnom metalurgijom i naftom. Zatim sam otišao u inozemstvo i postao sudski vještak za energetiku – kazuje nam Jakić. Na snimanju s velikim glazbenim zvijezdama vladala je izuzetno pozitivna atmosfera. Svi su željeli napraviti iskorak. – Tada sam imao najbolju fotoopremu i uživao sam u tom poslu. Pjevači poput Olivera nisu bili zahtjevni, njemu je bilo bitno da se to odradi i da ide dalje pjevati. Mišo je pomno birao svaku fotografiju, a uvijek sam ga fotografirao kao jakog muškarca jer je tim imidžom osvajao publiku. Gabi Novak i Ksenija Erker htjele su profinjene i blage fotografije. Arsen je bio perfekcionist, izrazito ugodan. Uvijek je imao dozu humora, no bio je to ciljani humor kojim bi rekao što želi. Za njegovu “Rimsku ploču” snimio sam ga iz poluprofila, nježnog i sjetnog izraza lica, baš kakve su tada bile njegove pjesme- kaže Jakić koji je unio još jednu novost – portret nasuprot svjetlu s blicom, što je davalo traženi scenski efekt portretima estradnih zvijezda.

Na izložbi u galeriji Mala bit će izloženo 12 naslovnica albuma koje su povećane na velike formate 100×100 i 80×80 centimetara. – Brojni prijatelji ovih mi dana šalju poruke iznenađeni što su u rukama držali ploče čije su naslovnice moj rad, a nisu imali pojma da sam se time
bavio. Evo, baš mi se javio i Đorđi Peruzović i govori “pa ti si radio naslovnicu moje ploče, skroz sam zaboravio”. Sada fotografiram samo svoje unuke i bavim se svojom strukom. Znate kako kažu, “imat ćeš o čemu pričati unucima”. Ja definitivno svojim unucima mogu ispričati puno zanimljivih priča – kazao je Ivica Jakić.

 

Čestika tenisačima na osvajanju Davis Cupa

Hrvatski tenisačima upućujemo najiskrenije čestitke povodom po drugi put osvajanja Davis Cupa. Hrvatska će ostati zlatnim slovima upisana za sva vremena kao posljednju reprezentacija koja je osvojila legendarno natjecanje u ovom formatu! U sveopćoj globalizaciji današnjeg svijeta pokazali smo u 2018. godini na dva takmičenje održanim u moćnim svjetskim državama Rusiji (Svjetsko prvenstvu u nogometu – Hrvatska druga na svijetu) i Francuskoj (svjetsko finale Davis Cupa) kako se treba boriti za svoj narod i svoju zemlju.

I dok je srca, bit će i Kroacije!

 

U Zagrebu, na sv. Katu 25. studenoga 2018.

 

Uprava i članovi
Hrvatskog kulturnog društva
Napredak – Zagreb

Izaslanstvo HKD Napredak-Zagreb u Koloni sjećanja u Vukovaru

I ove godine izaslanstvo HKD Napredak-Zagrebu u Koloni sjećanja u Vukovaru

Ulicama grada Vukovara u Koloni sjećanja kojom je u nedjelju 18. 11. 2018. obilježena 27. obljetnica stradanja toga grada u Domovinskom ratu prošlo je, po procjeni vukovarskih gradskih vlasti, oko 65 000 domoljuba. Među njima bilo je i izaslanstvo HKD Napredak-Zagreb u sastavu: Miljenko Puljić, predsjednik; dr. sc. Tomislav Dubravac, dopredsjednik; članovi Upravnog odbora Juro Martinović, Vinko Hrkać, Fabijan Jokić te dr. sc. Ljiljana Katičić, tajnica i rizničar Ilija Nedić.

Kolona sjećanja – s lijeva na desno: Tomislav Dubravac, Ljiljana Katičić, Juro Martinović i Miljenko Puljić

Ispred vodotornja u Vukovaru s lijeva na desno: Vinko Hrkać, Ljiljana Katičić, Tomislav Dubravac i Miljenko Puljić

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 27. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu, 18. 11. 2018. državna i druga izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće podno spomenika na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata odajući počast ubijenima i nestalima u obrani Vukovara, slomljenoj 18. studenoga 1991. nakon gotovo tromjesečne opsade grada od strane bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi je. Zajednički vijenac položili su i svijeću upalili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković, koji su do Memorijalnog groblja došli u koloni sjećanja od vukovarske bolnice zajedno s desecima tisuća domoljuba pristiglih u Vukovar. Počast stradalima u obrani Vukovara 1991. odalo je polaganjem vijenca i paljenjem svijeće izaslanstvo vukovarskih braniteljskih i stradalničkih udruga predvođeno posljednjim zapovjednikom obrane grada Brankom Borkovićem i Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom. Molitvu za ubijene i nestale u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar molio je nadbiskup đakovački i osječki mons. Đuro Hranić a svetu misu predvodio je željezanski biskup Egidije Ivan Živković.

Vukovar – s lijeva na desno: kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup; mons. dr.  Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup mons. Ante Ivas, šibenski biskup u miru

Pisma Ive Andrića iz 1914. i 1915. godine

Krajem listopada 2018. nakon višemjesečnih napora uspješno je okončana “operacija” spašavanja vrijednoga kulturnog blaga tj. pisama 22 godišnjeg mladića Ive Andrića upućena prijateljici Evgeniji Gojmerac tijekom 1914. i 1915. godine. Budući da su navedena pisma vrlo lako mogla završiti u inozemstvu članovi današnje uprave Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb vlastitim, značajnim, novčanim prilozima otkupili su pisma od jednog poznatog zagrebačkog kolekcionara. Ovdje treba napomenuti da su otkupljena tri pisma iz 1914. (Split, Maribor), pet pisama iz 1915. (Maribor, Ovčarevo, Zenica), po jedno iz 1958. upućeno književniku M. Slavičeku i 1967. upućeno uredništvu “Kola” u Zagreb te 11 rijetkih fotografija nobelovca Ive Andrića. Ova pisama iz više razloga važna su za HKD Napredak u cjelini. Sa stipendijom “Napredka“ društva za potpomaganje naučnika i gjaka Hrvata-katolika za Bosnu i Hercegovinu od 600 K podijeljenu 25. rujna 1912., Andrić listopada mjeseca započinje u ljetnom semestru 1912./13. studije na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu. U Zagrebu upoznaje studenticu Evgeniju Gojmerac, s kojom održava duboko emotivno prijateljstvo sve do njene smrti od leukemije 1915. godine. Ovdje treba svakako napomenuti da u vlastoručnoj upisnici (Nacionalu) Ive Andrića na zagrebački fakultet od 14. 10. 1912. piše i ovo: da je po vjeroispovijesti rimokatolik te da je materinski jezik hrvatski. Također u navedenoj upisnici piše da Andrićeva majka Kata Andrić udovica ima prebivalište u Srebrenici (Bosna) te da mu je skrbnik Ivan Matkovšik iz Višegrada, a da student Ivo stanuje u Kačićevoj ulici br. 21 u Zagrebu. U vlastoručnoj napisanoj upisnici na Filozofski fakultet u Krakovu u travnju 1914. godine Ivo Andrić navodi da je po vjeroispovijesti katolik, a po nacionalnosti Hrvat.
I na kraju što se tiče gore navedenih pisama svoj pogled na napisano u pismima iznijeti će u knjizi naša poznata književnica prof. dr. Julijana Matanović. Književnica Julijana Matanović dobila je na uvid originalna navedena pisma, a knjiga na ovu temu biti će tiskana u nakladi HKD Napredak-Zagreb.

Opaska: Vjerodostojnost pisama utvrdio je stalni sudski vještak za rukopise, dokumente i novčanice.

Opaska: Čim je saznao za vijest o ubojstvu prestolonasljednika u Sarajevu 28. 6. 1914. Andrić kao mladi revolucionar krenuo je iz Krakova preko Beča i Zagreba za Bosnu. Stigao je u Zagreb zatim putuje u Rijeku te brodom “Višegrad” dolazi u Split gdje ga krajem srpnja 1914. hapse. Jedno vrijeme je bio u šibenskom zatvoru, a zatim ga premještaju u mariborski zatvor. Imamo originalnu poruku upućenu Evgeniji s broda “Višegrad” te pisma upućena njoj tijekom 1914. i 1915. iz Splita, Maribora, Ovčareva i Zenice.

Žepče: Izložba dječjih knjiga tiskanih u razdoblju od 1864. do 1990.

U KŠC Don Bosco u Žepču je 13. listopada otvorena izložba 180 knjiga za djecu koje su dio kolekcije od 650 vrijednih i rijetkih knjiga koje je Žepčak sa zagrebačkom adresom Franjo Marić darovao ovom Centru.

Otvorenje izložbe održano je u okviru obilježavanja Dana općine Žepče, odnosno 560. obljetnice od prvog pisanog spomena ovog grada.
Na samom početku otvorenja izložbe ravnatelj KŠC-a don Milan Ivančević je istaknuo iskrenu zahvalnost Franji Mariću za sve što kroz svoj rad čini za Žepče, BiH i hrvatski narod te se zahvalio na vrijednom daru.

U svom obraćanju Franjo Marić je istaknuo da je odgovor na pitanje zašto se odlučio darovati ovu zbirku salezijancima u Žepču jednostavan: dok su 1995. godine, a i poslije, toliki napuštali BiH, salezijanci su tada došli u BiH. Izrazio je očekivanje da će ovo biti i prvi korak na utemeljenju regionalnog centar za dječju knjigu. Dodao je da je zbog bolesti otvaranju nije mogla nazočiti poznata hrvatska književnica prof. dr. Julijana Matanović koja je odabrala 180 naslova za ovu izložbu.

Izložbu prati i prigodni katalog u kojemu je prof. Matanović u uvodnoj riječi (Zavičaj, učitelj, knjiga) napisala: „Knjige koje daruje KŠC-u Don Bosco u svom Žepču, neprocjenjive su vrijednosti. Ne samo materijalne. Svaka od njih, uz svoju ispisanu priču, krije i priču o čovjeku koji se ustajao rano da bi je potražio na sajmovima, u stanovima onih koji su se lako odricali biblioteka koje su naslijedili, u antikvarijatima. Knjige su to kojima će se naša djeca i njihovi profesori moći ponositi. Nitko, osim njih, u ovom trenutku, nema – u svom školskom prostoru – toliko prvih izdanja, toliko značajnih naslova u opremi velikih slikara, toliko štiva kojima se dokazuje da mladi vole toplu priču koju su baš za njih ispisati njihove učiteljice. U svijetu koji muca nad imenicom dobrota, u svijetu u kojem se rad na tabletu prikazuje kao vrhunac napretka školskih reformatora, donacija knjiga za djecu iz Fondacije Franjo Marić, čin je vrijedan divljenja. I zahvale“.
Prigodni pozdrav je uputio i načelnik općine Žepče Mato Zovko. Provincijal Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca don Tihomir Šutalo je uz riječi iskrene zahvale kazao da je ovo najizvrsnija donacija za knjižnicu KŠC-a Don Bosco uz napomenu, bez obzira koliko se o tome danas raspravljalo, da je vrijeme za knjigu i čitanje – uvijek.
Sama izložba je podijeljena u četiri dijela. U prvom su predstavljena izdanja tiskana od 1864. do 1918.; u drugom 1919.-1940.; u trećem 1941.-1945. te u četvrtom 1946. do 1990.

Izložbu otvara prvi broj Bosiljka (10. listopada 1864. ) prvog hrvatskog dječjeg časopisa, a zatvara knjiga Luke Paljetka Miševi i mačke naopačke, izdanje iz 1986. Od 650 knjiga 80 ih je tiskano prije 100 i više godine, a 450 ih je svjetlost dana ugledalo u razdoblju od prije 60 do 100 godina. Izložba se 2020. godine planira postaviti i u Zagrebu.
Svih 650 darovanih knjiga je rezultat 30 godina vrijednog sakupljanja knjiga profesora fizike, bibliofila i autora brojnih knjiga i publikacija koje se bave poviješću i životom Hrvata i Katoličke crkve u BiH Franje Marića, rođena u Brezovu Polju, nadomak Žepča. Podsjetimo, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je ove godine Franji Mariću dodijelila odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluga za kulturu u području književnosti i očuvanja identiteta Hrvata na bosanskohercegovačkim prostorima te njihovu dugogodišnju promociju u Republici Hrvatskoj u svijetu.

B. Vrbić/ KT

Izvor: https://www.nedjelja.ba/hr/kultura/vijesti/zepce-izlozba-djecjih-knjiga-tiskanih-u-razdoblju-od-1864-do-1990/7189

1 2 3 6