Autor: Urednik

Preminuo Vladimir-Đuro Degan

U nedjelju 27. ožujka 2022. u Zagrebu je u 87. godini života umro istaknuti hrvatski pravnik prof. emer. Vladimir-Đuro Degan, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i član HKD Napredak-Zagreb.

Rodio se 2. srpnja 1935. u Bosanskom Brodu. Pravo je diplomirao u Sarajevu 1957., doktorirao 1963. u Ljubljani, a između 1959. i 1971. usavršavao se na Haškoj akademiji za međunarodno pravo.

Od 1969. do 1981. predavao je usporedne političke sustave i međunarodno pravo na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu, a od 1981. predavao je na Pravnom fakultetu u Rijeci. Od 1985. do 1997. bio je upravitelj Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1997. do 2021. bio je njegov voditelj.

Predavao na brojnim sveučilištima u bivšoj Jugos­laviji i u inozemstvu.
Između 1991. i 1995. bio je hrvatski član u ekspertskim skupinama o ljudskim i manjinskim pravima te o sukcesiji država na Međunarodnoj kon­ferenciji o bivšoj Jugoslaviji. Između 1996. i 2001. bio je član hrvat­ske delegacije na pregovorima o pitanjima sukcesije bivše Jugos­lavije.

Za svoj rad primio je više priznanja i nagrada, među ostalim i Državnu nagradu za znanost za životno djelo za 2012. za područje društvenih znanosti.

Glavna su mu djela: Tumačenje ugovora u međunarodnom pravu (L’Interpretation des accords en droit international, 1963.), Pravičnost i međunarodno pravo (L’Équité et le droit international, 1970.), Međunarodno pravo mora i izvori međunarodnog prava (1989.), Izvori međunarodnog prava (The Sources of International Law, 1997.) i Međunarodno pravo (2000.).

Počivao u miru Božjem!

Mr. sc. Ante Pleš, dipl.oec.

(1957.-2022.)

Svim članovima i prijateljima HKD Napredak-Zagreb javljamo tužnu vijest da nas je zauvijek, iznenada 08. ožujka 2022., napustio  naš dragi prijatelj, mr. sc. Ante Pleš, dipl. oec., član Nadzornog odbora.

Uprava zagrebačkog Hrvatskog kulturnog društva Napredak upućuje iskrenu sućut supruzi Ani, kćerima, unucima, obitelji, prijateljima i svima onima koji tuguju za voljenim i dragim Antom.

Dragi prijatelju neka Te Gospodin obilno nagradi u nebeskom kraljevstvu, počivao u miru Božjem.

U nastavku tekst dr. sc. Tomislava Dubravca, dopredsjednika HKD Napredak-Zagreb:

„Sjećanje je jedini raj iz kojeg ne možemo biti protjerani“ (J. P. F. Richter)

Pjesnik R. Tagore je napisao: „Smrt ne znači zagasiti svijetlo, nego isključiti svjetiljku kada dođe zora“. Vijest kako se svjetiljka našega Ante isključila 8. ožujka 2022. godine i kako je zora prerano došla, sve nas je iznenadila i rastužila. Posljednjih mjesec dana svakodnevno smo iščekivali detaljna izviješća od Antine supruge Ane. Znali smo kako je bolest teška, ali ipak smo vjerovali da će Ante izdržati, ali na žalost, opaka bolest je bila jača.

Nama prijateljima Ante je često znao govoriti kako je cijeli život okružen svojim ženama u obitelji. Supruga Ana, dvije kćeri, Sanja i Tihana, tri unučice, Lota, Hana i Franka koje je obožavao, koje su bile njegovo „sve“. Ante je oduvijek volio simboliku. Sudbina je očito htjela da je i taj posljednji ovozemaljski dan, 8. ožujka (dan žena) ostavio sve svoje žene i djevojčice iza sebe. Otišao je u vječnost, petnaest minuta nakon svećeničkoga obreda, ali tek nakon što se oprostio svojih žena, supruge, dvije kćeri i sestre. Otišao je mirno, u tišini, jer mrtvi ne prave buku, njihov glas obično nije glasniji od rasta trave, ipak, zaglušujuća buka bila je u našim srcima. Kada šuma raste tišina je, kad se sruši jedan veliki hrast, šuma se trese.Tvoj odlazak sve vas je potresao, tvoju obitelj, tvoje prijatelje, srušio se jedan veliki slavonski hrast, Orijaš.

Naše je poznanstvo bilo i dugo i intenzivno. Sjećam se našega prvoga susreta u jesen 1996. godine kada si došao kod mene u kuću sa prijateljima, Fabijanom i Dariom. Tada je počelo naše prijateljevanje i trajalo je punih dvadeset i pet godina. U svakom našem druženju satima smo bistrili ovozemaljske teme. Posebice su nam bila važna i draga subotnja ispijanja kave na špici. U okruženju naših zajedničkih prijatelja Vinka, Dražena, Jure, Ferde bili smo „svoji na svome“.

Ante je bio elokventan, oboružan informacijama, kako se ono kaže „načitan“, izrazito domoljubno osviješten, bezrezervno kršćanski orijentiran, čovjek sa čvrstim stavom. U dugim razgovorima o našoj Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini, znali smo se pitati: kako na svijetu, vjerojatno, ima  još nekih lijepih i nesretnih zemalja u kojima stvari i tzv. javni poslovi idu i stoje – naopako. Ali je naše naopako, nekako teže od drugih, tuđih. U normalnim, uređenim zemljama, narodski kazano: što zabrlja pojedinac, to popravlja zajednica, što pogriješi individua, uredi institucija, što ne može sam čovjek, može sustav. U nas, što zajednica, institucija, sustav, ne može, ne umije, neće i ne zna – hoće, zna, umije i može pojedinac, onaj usamljeni čovjek što je sazdan od jake ljubavi, snažnog uvjerenja i uporne, pametne snage. Primjera  na sreću ima. Jedan od takvih si zasigurno bio i Ti, naš Antiša.

Njegov je životni moto uvijek bio obilježen težnjom ka javnom dobru. Svoje ideje i zauzetost za pravdu i pravicu pokušao je ostvariti i kratkotrajnim „izletom“ u politiku. Brzo je odustao. Poznavajući ga kao otvorenog i transparentnog čovjeka, znao sam da „ne bu išlo“. Vjerujem i znam da nije požalio. Ante je bio graditelj (a politika razgrađuje), koji je gradio mostove, kako Andrić kaže: “Najvažniji most je kakvi smo ljudi i kakav ćemo most uspostaviti prema gore“. Ti si ga dragi prijatelju zasigurno izgradio, sa snažnim temeljima, za Tvoju vječnost.

Ante Petar je rođen 8. lipnja 1957. godine u Čamerovcu, kod Slunja od oca Nikole i majke Roze koja je nakon Ante rodila Mariju i Jelenu, s kojima je bio vrlo blizak ostatak života. U četrnaestoj godini preminula mu je majka što je  snažno obilježilo ostatak njegovog života. Nedugo nakon majčine smrti, obitelj se seli u Slavoniju, u selo Ivankovo. Otac se ponovno oženio. Obiteljski i kršćanski odgoj usmjerio je Antu u srednju školu, u sjemenište, u Pazin. Nije se zaredio, pretpostavljam da je upoznao ljepote svjetovnog života, koji je  prevagnuo nad svećeničkim pozivom.

Nakon srednje škole dolazi u Zagreb i upisuje ekonomski fakultet koji završava u roku. 1981. godine vjenčao se Anom Filipović te iduće godine dobio kćer Sanju, a 1986. godine dobio je drugu kćer, Tihanu. 1990. godine Ante započinje raditi kao stečajni upravitelj Vinteksa i obitelj se seli u Vinkovce. Ratne godine je proveo u Vinkovcima i Vukovaru kao hrvatski branitelj. Po završetku rata, kratko se okušao u politici, ali karijeru dalje nastavlja u Ministarstvu financija.  Godine 1996., Ante se seli s obitelji u Zagreb, iako već od 1995. radi kao voditelj ispostave Vukovar pri Ministarstvu financija. Po završetku mirne reintegracije Podunavlja, karijeru nastavlja u Ministarstvu financija, u poreznoj Upravi u Zagrebu gdje je radio do kraja života. Magistrirao je 2007. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na temu: Mjesto i uloga slobodnih zona u procesu pridruživanja Hrvatske Europskoj Uniji. Dobro se sjećam kako smo njegov magisterij u lipnju te godine dostojno proslavili trojako: magisterij, rođendan i imendan, naravno uz slavonske tamburaše. Godine 2017. postaje prvi puta djed, kasnije dobiva još dvije unučice koje je obožavao, i one njega. 2019. godine i spunjava si životnu želju i mijenja ime u Ante Petar. Bio je društveno aktivan, a njegova građanska zauzetost prepoznatljiva je na mnogim poljima. Ponosni smo što je bio aktivni član Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb, kao član Upravnog i Nadzornog odbora.

Ante je za sebe uvijek govorio da njegov život predstavlja kvantni skok: od Plešovog brda kraj Slunja, do situiranog i poštovanog gospodina. Upravo tako, Ante je nedvojbeno bio pravi gospodin. Ove se godine pripremao u zasluženu mirovinu koju na žalost nije dočekao. Najneizvjesnija izvjesnost „smrt“ je prekinula njegovo životno putovanje. Jer, život i smrt jedno su, kao što su jedno rijeka i ocean. Život koji nam je podarila priroda kratak je, no sjećanje na dobro proživljen život ostaje vječno. Ako poživimo u srcima onih koje smo ostavili za sobom, nećemo umrijeti. I nećeš prijatelju. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanjima. Otimaćemo te zaboravu i nositi kao trajni spomen u svojim srcima. Kako napisa A.B. Šimić: „Smrt nije izvan mene. Ona je u meni od najprvog početka, sa mnom raste u svakom času. Moj svršetak njen pravi je početak”. Smrt nema posljednju riječ, ali zadaje bolan udarac. Ostaje jedna velika praznina i nada da ćemo se opet sresti pred licem Gospodnjim. Do tog trenutka ostaju nam sjećanja, brojne zajedničke uspomene. Kada se radost dijeli, dvostruko je veća, a kada se tuga i bol dijeli dvostruko je manja.

Danas dijelimo tugu i bol sa obitelji našega Ante Petra, suprugom Anom, kćerima Sanjom i Tihanom, unukama Lotom, Hanom i Frankom, prijateljima, znancima i njegovim kolegama kojima izražavam iskrenu sućut u svoje ime i u ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb. Ostavljamo Te u zagrljaju Tvoje ponosne hrvatske zemlje i neka te Gospodin obilno nagradi u nebeskom kraljevstvu.

Počivao u miru Božjem.

Svečano otvorena fotografska izložba “Sarajevo Light&Shade” autora Ante Magzana

U četvrtak, 24. veljače 2022. godine svečano je otvorena fotografska izložba “Sarajevo Light&Shade” autora Ante Magzana u Galeriji Kranjčar u Zagrebu.

Izložbu su svečano otvorili Miljenko Puljić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb, Anja Margetić, dogradonačelnica Sarajeva, kustosica izložbe Iva Körbler i kustos galerije Josip Tešija te autor Anto Magzan.

Fotografska izložba „Sarajevo Light&Shade“ priznatog vizualnog umjetnika Ante Magzana, ujedno i člana HKD Napredak-Zagreb, ciklus je crno-bijelih fotografija grada Sarajeva. Nastavak je to uspješnih serija portreta gradova kojima su prethodno ovjekovječeni Sydney (2012.) i Barcelona (2019.).

Vizura Sarajeva zamišljena je kao fotografska igra svjetla i sjene, kao chiaroscuro ljudi i arhitekture u kojima se iščitava osobna iskaznica suvremenog Sarajeva, a cilj je putem reportažne i umjetničke fotografije prikazati i stvoriti jedinstvenu biografiju grada.

Izložba je realizirana u organizaciji HKD Napredak-Zagreb, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba te je za javnost otvorena do 7. ožujka 2022. godine.

Održana promocija knjige “Enciklopedijski rječnik Bosanske Posavine”

U srijedu, 2. veljače 2022. godine u zagrebačkom Hotelu “The Westin” održana je prva promocija knjige „Enciklopedijski rječnik Bosanske Posavine“ u Hrvatskoj, autora mr. sc. Ante Kneževića i dr.sc. Tomislava Lukića.

Promocija je organizirana u suradnji s Internacionalnom akademijom nauka i umjetnosti u BiH (razred za Održivi razvoj) te Hrvatskim kulturnim društvom Napredak-Zagreb (klub znanstvenika). Promotori knjige bili su poznati hrvatski  likovni i književni kritičar g. Milan Bešlić i diva hrvatske književnosti prof. dr.sc. Julijana Matanović, redovna članica Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH (IANUBIH), koja je ujedno i autorica predgovora knjige.

Moderator i uvodničar na promociji bio je dr.sc. Tomislav Dubravac, redovni član Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH (IANUBIH), dopredsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb te voditelj kluba znanstvenika. Producentica cjelokupnog događaja bila je Iva Sarić (Lukić), struč. spec. oec. iz tvrtke PROteam iz Zagreba, čijom zaslugom knjiga također biva predstavljena i u digitalnom izdanju.

Knjiga/rječnik pripremljen je na 680 stranica, a sadrži oko 7500 natuknica i 10 000 objašnjenih pojmova. Autori su knjigu obogatili s tisuću fotografija u boji, uz pojašnjenje riječi te prijevodom na engleskom jeziku. Knjigu je tiskao Grafički Zavod Hrvatske, dok su nakladnici knjige Fraternitas, Synopsis i slavonsko-brodska Galerija „Goll“.

Uz brojne osvjedočene prijatelje Bosanske Posavine događaj su uveličali saborski zastupnici predvođeni gđom. Zdravkom Bušić, izaslanica ministrice kulture i elektronskih medija, gđa. Mirjana Piškulić, ravnatelj Hrvatske Matice iseljenika g. Mijo Marić, državni tajnik ministarstva pravosuđa g. Juro Martinović, predsjednik akademije IANUBIH, akademik Asim Kurjak, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb, g. Miljenko Puljić, predsjednik udruge Hrvata Bosne i Hercegovine „Prsten“, g. Pavo Zubak te brojni drugi uglednici iz svijeta znanosti, kulture i  biznisa.

“Knjiga je vrijedan doprinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine Bosanske Posavine i očuvanja jezičnog izričaja stanovništva koje nažalost nestaje. Identitet svakoga naroda obilježava njegov jezik i kultura, a upravo to i jesu temeljna obilježja ove knjige. Upravo je kultura, shvaćena u širem smislu, sve nas i održala tijekom prošlosti i sačuvala identitetski koncept jednoga naroda. Istu analogiju trebamo preslikati na današnju napaćenu, osiromašenu, raseljenu i zaboravljenu Bosansku Posavinu, kojom se ova knjiga i bavi, kako je ne bismo izgubili za sva vremena. Kulture nema bez tiskane riječi, kultura uvijek i svagda ujedinjuje i ruši barijere i gradi mostove, a najvrijedniji doprinos očuvanju kulture jednoga naroda su svakako pisane riječi, dakle knjige“, naglasio je u uvodnom govoru dr.sc. Tomislav Dubravac, jedan od urednika knjige.

Također izjavljuje da „rječnik koji danas predstavljamo opisuje, a ne propisuje, a ja bih rekao ponajviše „zapisuje“ i rukovodi se načelom uključivosti izričaja svih naroda sa toga područja, izvan i iznad je dnevnih politika koje nas svakodnevno opterećuju. Pjesnik, Tin Ujević napisa: „knjiga nije hrana, ali je poslastica“, ova knjiga je upravo to, prava poslastica za sve one koji štuju svoju tradiciju i običaje naslijeđene od naših predaka, koje otimamo zaboravu i koje želimo sačuvati za buduće naraštaje. Pred vama, dakle imate jednu vrijednu knjigu, koja nije namijenjena za čitanje na dah, tj. kao roman, budući da bi se tada brzo zaboravila njena nakana, a i poruka bi izblijedila. Ovu knjigu treba čitati svako malo, s pozornošću i ljubavlju, kako bi obnavljali sjećanja na drage nam ljude i običaje, na naše korijene. Jer, sjećanje je jedini raj iz kojeg ne možemo biti protjerani (J. P. F. Richter)”.

Nakon uvodnoga govora knjigu su s puno emocija predstavili i promotori g. Bešlić i akademkinja, prof.dr.sc. Julijana Matanović, čiji nadahnuti nastup nikoga nije ostavio ravnodušnim. Nakon predstavljanja, moderator dr.sc Tomislav Dubravac je s autorima knjige mr. sc. Antom Kneževićem i dr. sc. Tomisavom Lukićem na zanimljiv i ineraktivan način predstavio knjigu.

„Povijest nas uči kako je narod bez tradicije, očuvanja jezika, bez kulture, narod bez budućnosti. U današnjim kompleksnim vremenima u Bosni i Hercegovini, posebice u Bosanskoj Posavini, području s čijeg prostora nestaju stanovnici, ovakve knjige imaju veliku važnost, što je zalog naše opstojnosti”, izjavio je u završnom govoru i komentaru dr.sc. Tomislav Dubravac.

HKD Napredak Varaždin “100 godina s Vama – Umjetnošću za Bosnu”

Nakon uspješnih proslava 75., 80., 85., 90., i 95. obljetnice, dolazi kruna slavlja, odnosno 100. obljetnica HKD Napredak i 30. obljetnica obnove u Varaždinu.

Razni programi su se izvodili nakon obnove u Varaždinu, Čakovcu, Ivancu, Novom Marofu, Ludbregu, Prelogu, Varaždinskim Toplicama, Slatini, Slavonskom Brodu, Sv. Martinu na Muri, odnosno pokrivala se ponajviše područje Varaždinske biskupije. Program su činile izložbe, koncerti, tribine, predstavljanja i promocije knjiga te humanitarni rad.

Program koji se planira realizirati u budućnosti biti će ponovno u obliku izložbi, koncerata, predstavljanja i promocija knjiga, tribina, dok će posebna zastupljenost biti na Katoličkim školskim centrima u BiH te na njihovom radu i djelovanju više od 25 godina. To je opstanak hrvatskog naroda u Bosni, a primjeri za to su u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Travniku, Žepču, Banja Luki, Bihaću.

Prva u nizu izložbi je izložba akademika franjevca Bosne Srebrne, fra Petra Perice Vidića. U ovom trenutku izložba se odvija u Garestinu te će se od prodaje školovati djeca slabijeg financijskog statusa. Izložba sadrži 30-ak umjetničkih djela, a trajati će četiri tjedna.

Pozivajući Vas, srdačno Vas očekujemo,

Ivan Bošnjak, prof.

Održan prvi samostalni Znanstveni skup Internacionalne Akademije nauka i umjetnosti iz Bosne i Hercegovine

Razred za Održivi razvoj Internacionalne akademije nauka i umjetnosti iz Bosne iz Hercegovine održao je u hotelu Antunović prvi samostalni Znanstveni skup pod nazivom „Bosanska Posavina 2030. – Sadašnjost i izazovi budućnosti“ čime je IANUBIH započeo realizaciju svojeg ambicioznog programa podrške razvoju i preobrazbi bosansko-hercegovačkog društva.

Internacionalna akademija nauka i umjetnosti (IANUBIH) u Bosni u Hercegovini institucija je koja potiče razvoj znanosti i umjetnosti, čuva, njeguje i promovira znanstvenu i kulturnu tradiciju te izražava spremnost na promjene koje su primjerene vremenu i potrebama sredine iz koje potiče i u kojoj egzistira. Organiziranjem prvoga samostalnoga Znanstvenoga skupa, pod vodstvom dr. sc. Tomislava Dubravca, voditelja Razreda za održivi razvoj, Internacionalna Akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini započela je realizaciju svojeg ambicioznog programa podrške razvoju i preobrazbi bosansko-hercegovačkog društva.

Znanstveni skup okupio je brojne predavače poput akademika, prof. dr. sc Asima Kurjaka, ujedno i predsjednika IANUBIH, dr. sc. Tomislava Dubravca, doc. dr. sc. Tade Jurića, prof. dr. sc. Ive Grgića, prof. dr. sc. Sandre Kraljević Pavelić, prof. dr. sc. Seada Vojnikovića, dr. sc. Tomislava Lukića te prof. dr. sc. Velimira Sriće.

„Jedna od zadaća Internacionalne akademije nauka i umjetnosti, pa tako i razreda za Održivi razvoj je pratiti, izučavati i predlagati rješenja i mjere koje će povećavati spremnost BiH, odnosno svih njezinih institucija i građana da spremnije dočekuju izazove u budućnosti. Brojni su izazovi koji nas očekuju, ali vrijeme i ova prigoda isključuju da ih navodimo. Obzirom na široki spektar aktivnosti, razred za održivi razvoj u svemu tome ima veliku ulogu“, izjavio je dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj Razreda za održivi razvoj, IANUBiH te ujedno i dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb.

Predavači su otvorili mnoga važna pitanja, ali i dali odgovore u nekoliko osnovnih pravaca, poput društveno-ekonomske revitalizacije ruralnog prostora Bosanske Posavine, značaja i vrijednosti razvoja poljoprivrede, ekološke proizvodnje, šumarstva, mogućnosti korištenja sredstava EU iz predpristupnih fondova, prekogranične suradnje te slikovito definirali demografsku sliku, trendove i perspektivu Bosanske Posavine.

„Mi dijelimo sudbinu drugih zemalja, ali mi smo najgori u tome. Naša stopa nataliteta, naša visoka stopa ostarjelih ljudi, sve to bitno utječe na to da se daleko više umire nego što se rađa“, naglasio je prof. dr. sc Asim Kurjak, predsjednik IANUBiH.

Definiranjem mnogih aktualnih i bitnih pitanja na Znanstvenom skupu želi se potaknuti argumentirana, otvorena i transparentna rasprava u znanstvenim, društvenim, političkim krugovima te pokrenuti intenzivniji društveni angažman i pojačani interes državnih organa na području Bosanske Posavine, koja bi mogla postati poseban poligon uspješne obnove, reintegracije, ekonomskog napretka te ujedno i zanimljivo područje za život, pritom misleći na sprječavanje depopulacije i daljnje iseljavanje Bosanske Posavine.

Na skupu je također predstavljena i knjiga „Enciklopedijski rječnik Bosanske Posavine“ autora mr. sc. Ante Kneževića i prof. Tomislava Lukića, dipl. ing. koja na 690 stranica sadrži oko 7 500 natuknica, 10 000 pojmova s preko 1 000 koloriranih ilustracija te je vrijedan doprinos očuvanju jezičnog izričaja stanovništva sjevernog djela Bosne i Hercegovine koji kroz moderne sociološke prilike jednostavno nestaje iz naše svakodnevne komunikacije.

Putovanje u Cappadociu, Turska

Prošle godine Planinarsko društvo HKD Napredak-Zagreb osmislilo je godišnji plan za 2021. godinu godinu te je u planu bila i posjeta Turskoj. U skladu s planiranim, tako je plan i ostvaren. Odlučeno je posjetiti Cappadociu. Petodnevno putovanje započeli smo avionskim letom do Istanbula, a zatim autobusom do Goremeua. Obišli smo Goremeu, Urgup, Derinkiju, dolinu Zelve, Uchisar, dolinu Monks i kanjon Hilari.

Slijedi par informacija o pokrajini Cappadocia. Mnogi Cappadociu nazivaju zemljom čudnovatih, odnosno šarenih stijena. Cappadocia je polu-sušna regija u središnjoj Turskoj, a poznata je po svojim prepoznatljivim “dimnjacima iz bajke”, to jest visokim stijenama u obliku stošca skupljenih u dolini Monks i Goremeu. Ovo je povijesna regija u Turskoj centralnoj Anatoliji. Staro Perzijsko ime joj je bilo Haspaduya, što u prijevodu znači zemlja predivnih konja. Ovaj krajolik oblikovali su vulkani, a erozije su stvorile niz planinskih grebena, dolina, špilja i vrhova poznatih još kao i “vilinski dimnjaci”.

Krajolik je očaravajuć i ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Cappadociu svakako treba doživjeti i iz zraka i to iz balona s pogledom na izlazak sunca. Iz ptičje perspektive, sa  stotinama drugih balona na obzoru, savršenstvo krajolika još je izraženije. Let traje jedan sat i na kraju svakog leta dočeka vas šampanjac i diploma.

Osim iz zraka, Cappadociu obavezno treba vidjeti i iz perspektive čovjeka krtice. Naime, ispod nadzemnih gradova splet je i podzemnih. Jedan od najvećih na svijetu je podzemni grad Derinkuyu, koji ide do dubine od 60. metara, a rasprostire se na 4,5 kilometra te ima osam podzemnih nivoa u kojima je živjelo oko dvadeset tisuća ljudi. Otvoren je 1969. godine te se pretpostavlja da je najveći dio sagrađen za arapske invazije u razdoblju od 7 do 10 stoljeća.

Osim Derinkuyu podzemnog grada, otvoren je i drugi manji Kaymakli, najposjećeniji dio u Cappadocii te ujedno pod zaštitom UNESCO-a, a nadzemni je otvoreni muzej Goreme. Ljudi su u stijenama isklesali kuće, crkve, samostane i kapelice. Grad  broji više od trideset crkvi, a u nekima su sačuvane predivne freske iz bizantskog doba nastale između 9. i 11. stoljeća.

Turska oduševljava svojom vrhunskom hranom i hotelima, a posebno gostoljubivošću. Očarava i prirodnim ljepotama.

Franko Čuvalo, predsjednik planinarskog društva Napredak- Zagreb   

                                                                   

Obilježena 100. godišnjica Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb

U ponedjeljak, 15. studenog je u Hrvatskom narodnom kazalištu, pod potkroviteljstvom predsjednika RH g. Zorana Milanovića, svečano obilježena 100. godišnjica postojanja Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu. Događaj je bio protkan simbolikom povijesnog razdoblja kroz koje je Napredak prolazio, prilagođavajući se svim promjenama i teškoćama koje su pratile cjelokupno društvo, ali i čovječanstvo. Također, naglašeni su i mnogobrojni uspjesi radu, odnosno ispunjavanju, promicanju i njegovanju svojih temeljnih ciljeva i vrednota, a to su: dobro istina i ljepota.  

Od svog osnivanja 1902. godine do danas, Hrvatsko kulturno društvo Napredak stjecište je kulturnog i intelektualnog života, a sve aktivnosti i rad Društva usmjerene su u prepoznavanje bitnih stvari za afirmaciju kulturnih dobara i unaprjeđenje hrvatske kulture te obrazovanja. U Zagrebu Društvo postoji od 1921. godine kao samostalna, neprofitna, nepolitička udruga koja okuplja sve one koji žele pridonijeti u promicanju hrvatske duhovnosti, jačanju nacionalne svijesti te očuvanju i razvijanju svih kulturnih vrednota Hrvata.

Temeljem tih smjernica i ciljeva, Napredak kao društvo mnogo je učinio po pitanju očuvanja i afirmacije hrvatske kulture i hrvatskoga nacionalnog identiteta, univerzalnih vrijednosti zajedničkog dobra,  pritom ne zanemarujući druge i drukčije, stipendiranju mladih, odnosno učenika i studenata te na povezivanju Hrvata u BiH, Hrvatskoj i u svijetu i univerzalnih vrijednosti zajedničkog dobra.

„Gledano kroz povijest djelovanja Napretka, u stoljetnom vremenskom rasponu, vrijedno je istaknuti kako bi hrvatska, usudimo se reći i svjetska kultura, umjetnost i znanost bila znatno siromašnija bez naših Napretkovaca, koji su ujedno i Nobelovci, poput Ive Andrića, Vladimira Preloga, akademika Ive Padovana, pjesnika Nikole Šopa, slikara Gabrijela Jurkića te mnogih vrsnih znanstvenika, književnika, glazbenika i umjetnika iz raznih područja djelovanja“, izjavio je dr.sc. Tomislav Dubravac, dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb.

Mnobrojne mlade osobe, studenti i učenici pomognuti su i podržani stipendijama koje za njih znače iznimno puno te su investicija, zalog i njegovanje budućnosti.

„Razlog stipendiranja velikog broja učenika i studenata zasnovan je na pravilnom promišljanju o kulturi, a pouzdan znak raspoznavanja takve kulture nalazimo u podržavanju stalne, neutažive spremnosti na učenje i podupiranje učenja, jer učenje nije puko zadovoljavanje trenutne radoznalosti, učenje je cilj i svrha života. Život je smislen i bogat jedino ako je budna otvorenost za susretanje s istinski novim, za stjecanje iskustva te obnavljanje i preporod sebe u tom susretu. Tom i takvom životu, s pravom se smije prirodati visoko ime kulture koju je sa svojim povijesnim djelovanjem Napredak promicao“,  istaknuo je mag.art. Miljenko Puljić, predsjednik HKD Napredak-Zagreb.

Također, istaknuo je da je Društvo i dalje spremno za otvoreno rukovanje s istinom i dobrom te da i dalje vjeruju u stihove Napretkove himne u kojoj stoji da su Zagreb, Sarajevo, Mostar i Split zajednica Napretka. Napomenuo je da se će uvijek vrijednovati častan i požrtvovan rad Napretkovaca te da se nikada neće odreći bilo kojeg mjesta na kojemu Napredak djeluje. Dok će se uvijek odreći svih onih koji žive od Napretka, osiguravajući si osobnu korist na bilo koji način, ne živeći pritom za Napredak.

U želji daljnjeg jačanja i ostvarivanja uloge i rada kao stožerno kulturno društvo hrvatskog naroda, Društvo se razvija postavljajući si strateške ciljeve i pitanja što je napredno i dobro za čovjeka i čovječanstvo te što je napredno i dobro za hrvatski narod.

„HKD Napredak-Zagreb osnovati će Institut za dobro čovjeka i svijeta i Napretkov gospodarski forum pod nazivom Napetkova poslovna oaza. Društvo okuplja brojne sjajne pojedince iz društvenog, kulturnog, umjetničkog, znanstvenog i inog života, koji osjećaju odgovornost za cjeloviti Napredak, za hrvatskog čovjeka i hrvatski narod, ali i koji osjećaju odgovornost za položaj čovjeka i čovječanstvo te svijet u kojemu žive, preuzimajući inicijativu za postavljanje i ostvarivanje ciljeva“, izjavio je dipl.iur. Vinko Hrkać, član Upravnog odbora.

Na svečanom obilježavanju uručene su zahvalnice istaknutim pojedincima zagrebačkog Napretka, predstavnicima Hrvatske matice iseljenika, HAZUa, Zagrebačke Filharmonije, Hrvatskog narodnog kazališta i Sveučilišta u Zagrebu koji su pomagali Napretku u njegovom radu i djelovanju.

Na događaju su prisustvovali rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Damir Boras, Dubravka Đurić Nemec, posebna savjetnice ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, Juro Martinović, državni tajnik u ministarstvu pravosuđa, akademik Ferdo Bašić, izaslanik HAZU-a, general Rajko Dumančić, izaslanik Generalskog zbora, mr.sc. Snježana Jurišić, predstavnica Hrvatske matice iseljenika, mons. Tomislav Subotičanec, izaslanik kardinala Josipa Bozanića te mnogi drugi.

1 2 3 18