U Sarajevu je 22. svibnja 2021. godine održana svečana (osnivačka) Skupština Međunarodne Akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IANUBIH).
Dopredsjednici HKD Napredak-Zagreb, dr. sc. Tomislav Dubravac izabran za redovnog člana Akademije, a prof. dr. sc. Ivica Kisić za člana suradnika. Na Skupštini je također izabran još jedan član zagrebačkog Napretka, dr. sc. Žarko Primorac, za redovnog člana koji ujedno obnaša i dužnost Predsjednika Senata Akademije. Izborom je našim članovima ukazana velika čast za njihov dugogodišnji znanstveni rad na osobnoj razini, a ujedno i zagrebačkom Napretku kojim su naši članovi svojim dosadašnjim angažamanom dali doprinos široj društvenoj zajednici.
Prema riječima jednog od osnivača Akademije, akademika Asima Kurjaka, koji je izabran za Predsjednika Akademije, jedan od osnovnih ciljeva biti će briga, prije svega o mladima, znanstvenicima i umjetnicima porijeklom iz BiH, koji su širom svijeta, a o kojima se u njihovoj domovini malo ili ništa ne zna. Akademik Kurjak posebno ističe kako tla, šume, vode, rude jesu prirodna bogatstva BiH, ali da su najveće bogatstvo upravo mladi i talentirani ljudi. Diljem svijeta ta naša akademska dijaspora zadivljuje sredinu, a to su vrlo zahtjevne sredine. Nažalost, o tim mladim talentiranim umovima, koji su jedna biološka privilegija BiH, vrlo malo, gotovo nikako se ne brine. Nitko ne zna gdje odlazi pet posto najboljih studenata bh. Univerziteta. Nitko ne zna tko je među njima izuzetno talentiran.
Dodaje kako će se nova Akademija sastojati od 11 razreda, a posebnost ove Akademije je da ima četiri razreda koje nema niti jedna druga Akademija u BiH. To su razredi za dijasporu, za religiju, za mlade znanstvenike i za održivi razvoj (veliku čast ali i odgovornost vodstva tog razreda dobio je dr. sc. Tomislav Dubravac).
Unutar Akademije okupljeni su najkvalitetniji umovi. Devedeset ljudi je na popisu, a među njima je 12 bivših rektora, 10 bivših dekana, 11 bivših ambasadora, uglavnom jedan intelektualni kapital koji je ogledalo moći bilo koje sredine, a osobito naše, koju iz ovog misaonog bespuća i političkih razmirica moramo vratiti jedino tamo gdje joj je budućnost, a to je u Europi. Predsjednik Kurjak ističe kako je Akademija najjača intelektualna jedinica u BiH, naglasivši da imamo više akademija u BiH. Međutim, takvima citira grčkog filozofa Plinija, koji je rekao: “Nikada nije previše onoga čega bi trebalo biti najviše”. Daj Bože da imamo više ovakvih formacija, gdje je intelektualni kapital mjerljiv parametar, gdje su oni koji idu dublje i dalje od prosječnih oko sebe okupljeni na jednom mjestu, napominje Kurjak.
Jedan od ciljeva akademije biti će i mijenjanje postojećeg stanja, a to se, kako je naglasio, ne može dogoditi zadržavanjem sadašnjih navika. Naš jedini kriterij je bila i ostala kvaliteta, koja je danas mjerljiv parametar. Imati ćemo kvalitetu i međunarodne parametre, onako kako to znanstvenici i umjetnici traže. Ako se pogledaju imena naših znanstvenika, može se uočiti da naših prvih 10 znanstvenika ima 55.000 citata. To nema niti jedna druga Akademija, čak ni izvan naše zemlje, naglasio je akademik Kurjak.
Tijekom Skupštine, javnosti je podijeljena Brošura svih članova Akademije s njihovim životopisima te je promoviran i prvi broj tiskanog znanstvenog časopisa: Science, Art and Religon, kojeg uređuje prof. dr. sc. Miro Jakovljević.
Na kraju Skupštine dodijeljene su Povelje za redovne članove i članove suradnike Akademije.
Na Plehanu povodom blagdana Svetog Marka, 25. travnja 2021. godine održano je svečano misno slavlje i promocija Enciklopedijskog rječnika Bosanske Posavine, autora Ante Kneževića i Tomislava Lukića.
Misno slavlje u novoj župnoj crkvi predvodio je vlč. Marko Zubak, ravnatelj Katoličko – školskog centra u Tuzli. Uz domaćeg župnika i gvardijana fra Antu Tomasa koncelebrirali su fra Ivan Marić, derventski dekan, fra Jozo Gogić, samostanski i župni vikar, fra Ivan Ćurić, fra Ivan Nujić, fra Velimir Zirdum, vlč. Josip Batinić i vlč, Mato Matasović. Slavlje su pjevanjem uveličali glazbenici iz Tuzle, prof. Zlatko Špoljarić i Dragana Račić.
Po završetku svečanog slavlja održala se prva od mnogih promocija Enciklopedijskog rječnika Bosanske Posavine uz prijenos na Posavskoj televiziji. To nije bila sasvim obična promocija knjige već interaktivna pomalo neuobičajena diskusija koja je nalikovala na televizijsku emisiju.
Promociju je predvodio dr. sc. Tomislav Dubravac, član Uređivačkog odbora rječnika, koji je svojim elokventnim nastupom navodio sugovornike dr. Antu Kneževića i prof. Tomislava Lukića da predstave to književno-znanstveno djelo svim prisutnima.
Knežević i Lukić predstavili su ovo velebno djelo, koje na 680 stranica donosi 750 natuknica, 10.000 objašnjenih pojmova na hrvatskom i engleskom jeziku i sve to uz 1000 fotografija u boji. Uvodno je dr. Dubravac naglasio kako se knjiga bavi prošlošću, ukazuje na sadašnjost, na prijeku potrebitost njegovanja tradicionalne kulture, na očuvanje identiteta i opstanka u vremenima nastajanja modernih oblika kulture, prijeteće globalizacije, te ukazuje na budućnost. Jer, samo čuvajući prošlost možemo graditi i budućnost. Ustvrdio je, cititirajući Tina Ujevića koji napisa: „knjiga nije hrana, ali je poslastica“, kako je ova knjiga prava poslastica za sve one koji štuju svoju tradiciju i običaje naslijeđene od naših baka i djedova, naših roditelja, koje otimamo zaboravu i koju želimo sačuvati za buduće naraštaje. Kaže latinska izreka: „verba volant, scipta manet“, što bi u slobodnom prijevodu značilo: riječi mogu odletjeti, ali olovka, napisana riječ, ostavlja trag. Ova knjiga je upravo to: ostavlja trag/tragove naših predaka, pradjedova i prabaka, djedova i baka, naših roditelja, tragove našega Zavičaja i sjećanja na naše djetinjstvo.
Knjiga je vrijedan doprinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine Bosanske Posavine, koja je izložena nemilosrdnim procesima zaborava, potom vrijedan doprinos očuvanju jezičnog izričaja stanovništva sjevernog dijela Bosne i Hercegovine koji kroz moderne socijalne prilike jednostavno nestaje iz naše svakodnevne komunikacije, naglasio je Dubravac.
Autor Knežević istaknuo je kako je započeo rad na ovom vrijednom projektu u želji da otme zaboravu bogatstvo onih starijih riječi i približi ih novim naraštajima te sačuva našu prošlost od brisanja i zaborava.
Naime, Enciklopedijski rječnik na neki način nadilazi naše vrijeme, jer pokušava odgovoriti na pitanje smisla našega postojanja. Stoga zasigurno ostaje kao spomenik divnog prostora i prohujalog vremena u kojemu su se ljudi rađali, odrastali, voljeli se, djelovali, stradali i umirali. Knjiga je to koja opisuje, a ne propisuje, rukovodi se načelom uključenosti, služi se brojnim izvorima iz mnogih razdoblja (od osmanskoga do suvremenoga). Rječnik ne nudi pravopisno „ispravne“ riječi, ne opredjeljuje se za ideološki „ispravna“ tumačenja spornih događaja, već nudi daleko više od vjerski „prihvatljivih“ izraza. Opisuje i kršćanske i nekršćanske običaje u Posavini, opisuje uglavnom jezik i običaje posavskih Hrvata, koji su bogati i raznoliki. Autor, prof. Lukić je istaknuo kako knjiga ima i znanstveni karakter po uzoru na Oxfordski rječnik, da je namijenjena mladima koji su rasuti po „bijelom svijetu“ kao podsjetnik na svoje korijene. Posebice je istaknuo kako je u pripremi novi, veliki projekt Enciklopedija Bosanske Posavine.
Knjigu je tiskao Grafički Zavod Hrvatske u zajedničkoj nakladi Fraternitasa, Synopsisa i slavonsko-brodske Galerije Goll.
Veliki „pečat“ vrijednosti Rječnika dala je i književnica prof. dr. sc. Julijana Matanović, koja je autorica Predgovora. U program se također javio legendarni novinar i veliki prijatelj Posavine g. Goran Milić te pozdravio skup.
