U petak 27. rujna 2019. u Hrvatskom narodnom kazalištu Varaždin održan je svečani program u povodu 100. obljetnice tiskanja knjige “Ex Ponto” autora Ive Andrića. U svečanom programu nastupili su glumici: Ornela Vištica, Vinko Kraljević i Niko Pavlović. U glazbenom programu nastupili su Miljenko Puljić – violina i Bruno Vuger – gitara.
Svečani program organiziralo je HKD Napredak-Zagreb u suradnji s HKD Napredak Varaždin.
Pokrovitelj programa bio je HEP.
Sveučilišni profesor, jezikoslovac, književnik i povjesničar, jedan od najvećih poznavatelja djela Bartola Kašića, opat Vladimir Horvat umro je u subotu u 85. godini, priopćila je Družba isusove.
Isusovac Vladimir Horvat je 1996. godine obranio doktorat ‘Bartol Kašić – otac hrvatskoga jezikoslovlja’, a na njegov je prijedlog Hrvatski sabor 1999. godine proglasio je ‘Godinu Bartola Kašića’.
Priredio je za tisak i ‘Hrvatsko-talijanski rječnik’ (1990), što ga je atribuirao Kašiću, a 1993. godine izdaje s pogovorom Kašićev ‘Ritual rimski’ iz 1640. godine, dok 1999. godine priređuje djelo ‘Bartol Kašić’ prema Autobiografiji (1575.–1625.) i građi (1625.–1650.).
Opat Horvat rođen je 21. ožujka 1935. godine u međimurskoj Donjoj Dubravi, a za svećenika je zaređen u Zagrebu 1964. godine.
Službovao je u župi u Beogradu, bio je kateheta studenata u Sarajevu, predavač hrvatskog jezika i kateheta studenata u Zagrebu, profesor u Dubrovniku. Magistrirao je na poetici A. G. Matoša, vodio Hrvatsku katoličku misiju u Parizu, gdje je na sveučilištu Sorboni pomogao osnutak Hrvatskih studija, objavio je na francuskom jeziku utjecajnu knjigu ‘Kardinal Stepinac – mučenik za ljudska prava’, pod pseudonimom M. Landercy. Knjiga je objavljena i na hrvatskom jeziku 1989. godine.
U Beogradu je objavio izdanje ‘Načela jezuita’ (kasnije izdano pod nazivom ‘Načela duhovnosti’), za koje je predgovor napisao budući srbijanski premijer Zoran Đinđić.
“Slavna je epizoda njegova nastupa u Beogradu 1987. na simpoziju povodom dva stoljeća Vuka Karadžića (‘Dva veka Vuka’), kad je pred svima dokazao da je Karadžić dobar dio svoga rječnika preuzeo od isusovačkih leksikografa Kašića, Mikalje, Habdelića, Della Belle i Jambrešića (‘Dva veka pre Vuka’). Uvjerljivo je zastupao stav kako hrvatskomu jezikoslovlju na početku ne stoji Vuk Karadžić, pa ni hrvatski preporoditelj Ljudevit Gaj, nego prije svih isusovac Bartol Kašić”, podsjećaju iz Družbe Isusove.
Od 1992. godine do umirovljenja predaje na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu (danas Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu) i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i ravnatelj Hrvatskog povijesnog instituta u Beču.
Sprovod će biti u utorak, 17. rujna, u 14.10 sati na gradskom groblju Mirogoju u Zagrebu.[1]
Pokojni prof. dr. Vladimir Horvat bio je član Nadzornog odbora
Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” Zagreb od 1997. do 2004.
godine.
[1] https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/umro-nas-poznati-isusovac-knjizevnik-i-jezikoslovac-i-danas-se-pamti-njegov-nastup-na-simpoziju-o-vuku-karadzicu-usred-beograda-izazvao-je-buru/9356846/
U Vukovaru je 6. rujna svečano obilježena 15. obljetnica vukovarske podružnice Hrvatske matice iseljenika. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić podijelio je zahvalnice dugogodišnjim suradnicima Matice, a Grad je osigurao novi uredski prostor koji su otvorili vukovarski gradonačelnik i zamjenik ravnatelja Matice i blagoslovio gvardijan fra Ivica Jagodić.
Program obilježavanja započeo je polaganjem vijenaca na memorijalnom groblju Domovinskog rata u Vukovaru, koji su uime Matice položili zamjenik ravnatelja dr. sc. Ivan Tepeš, voditelj vukovarske podružnice Silvio Jergović i voditeljica Odjela marketinga Ivana Rora.
Svečani dio obilježavanja obljetnice održan je u Pastoralnom centru sv. Bono, a nazočili su mu ravnatelj Matice prof. Mijo Marić, zamjenik ravnatelja dr. sc. Ivan Tepeš, vukovarski gvardijan fra Ivica Jagodić, izaslanik vukovarsko-srijemskog župana Marinko Beljo, zamjenica gradonačelnika Vukovara Ivana Mujkić, gradonačelnica Iloka dr. Marina Budimir, zamjenica ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković, zamjenik ravnatelja Insituta Dr. Ivo Pilar prof.dr.sc. Dražen Živić, dekan vukovarskog Veleučilišta Lavoslav Ružička dr.sc. Željko Sudarić, ravnatelj vukovarskog Memorijalnog centra Domovinskog rata Krunoslav Šeremet, dopredsjednik zagrebačkog HKD Napredak dr.sc. Tomislav Dubravac, predsjednik HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora Mata Matarić i drugi ugledni predstavnici Grada i Županije.
Pozdravne govore nazočnima uputili su vukovarski gvardijan fra Ivica Jagodić, ravnatelj HMI Mijo Marić, zamjenica vukovarskog gradonačelnika Ivana Mujkić i izaslanik župana Marinko Beljo. Potom je voditelj vukovarske podružnice g. Silvio Jergović govorio o njenom osnivanju i petnaest godina djelovanja istaknuvši odličnu suradnju sa svim lokalnim institucijama i udrugama, medijima na lokalnoj i državnoj razini te iseljeničkim medijima u svijetu. U glazbenom dijelu programa nastupila je muška pjevačka grupa Lipa iz Vinkovaca, a vodila ga je Milka Vida. Na kraju programa ravnatelj Mijo Marić podijelio je dio zahvalnica kojima se Matica zahvaljuje dugogodišnjim suradnicima. Nakon toga uslijedilo je razgledavanje novootvorenog Franjevačkog muzeja.
U poslijepodnevnim satima vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i zamjenik ravnatelja Matice dr.sc. Ivan Tepeš otvorili su novi ured vukovarske podružnice. Vukovarski gvardijan fra Ivica Jagodić predvodio je molitvu i blagoslovio ured.
Večernju sv. misu služio je vukovarski gvardijan fra Ivica Jagodić u koncelebraciji s župnim vikarom fra Matijom Marijićem, a svojim pjevanjem uveličao crkveni zbor sv. Cecilija iz Vukovara. Uslijedio je svečani orguljaški koncert Edmunda Borića Andlera u okviru festivala Organum Cibalae. (Silvio Jergović)
Večer Hercegovine u Posavini održala se u Svečanoj dvorani “Golden Palast” u Orašju 6. rujna 2019. godine. Tradicionalni susret, po sedmi puta, koji se organizira na jesen u Posavini, a u proljeće u Hercegovini, uvijek naglašava neraskidivu povezanost svih dijelova Bosne i Hercegovine. Brojne uzvanike iz političkog, gospodarskog, kulturnog i društvenog života, predstavnike katoličke crkve, braniteljskih udruga, prigodnim riječima pozdravili su dr. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko – neretvanske županije i Đuro Topić predsjednik Vlade Županije Posavske.
Veliki broj dužnosnika Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH, zakonodavne i izvršne vlasti sa svih razina u BiH predvodio dr. Dragan Čović, dok je na svečanoj večeri nazočilo i izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske, koje je predvodio predsjednik Vlade, mr. sc. Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog Sabora Gordan Jandroković, te brojni ministri i članovi Vlade i Sabora.
Drugoga dana, 7. rujna 2019. godine otvoren 24. Filmski festival Dani hrvatskog filma koji ove godine nosi ime svog utemeljitelja glumca Ive Gregurevića. Festival će trajati do 14. rujna, a na njemu će biti prikazani filmovi sa ovogidišnjeg Pula film festivala kao i tri filma dječje tematike. Prije samog otvorenja na mjesnom groblju Karaula u Donjoj Mahali, visoki politički dužnosnici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, te Županije Posavske, bilo ih je ukupno 54, položili su cvijeće i vijence na grob Ive Gregurevića.
Nakon toga, u novom parku kod Sportske dvorane Orašje, otkrivena se skulptura Ive Gregurevića u bronci, rad akademskog kipara Ante Jurkića.
Na otvaranju 24. Dana hrvatskog filma „Ivo Gregurević“ nazočio je i Gradonačelnik Grada Zagreba g. Milan Bandić sa brojnim izaslanstvom te Ministrica kulture Republika Hrvatske Nina Obuljen Koržinek. Na navedenim događajima su nazočili i brojni članovi Upravnog i Nadzornog odbora te Suda časti HKD Napredak-Zagreb. Izaslanstvo su činili: dopredsjednik Tomislav Dubravac, predsjednik Nadzornog odbora Tomislav Antunović, članovi Uprave: Juro Martinović, Srećko Sladoljev, Vinko Hrkač, Franko Čuvalo, Fabijan Jokić, Vinko Kraljević, član Nadzornog odbora Draško Semren i član Suda časti Ferdo Kurtić. Tijekom dva dana druženja održano je više susreta i konstruktivnih razgovora sa visokim političkim djelatnicima Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao i kulturnim i znanstvenim zvaničnicima. Uspostavljen je i izvrstan kontakt sa g. Predragom Maravić predstavnikom Hrvata u Vojvodini te je dogovoren službeni odlazak delegacije HKD Napredk-Zagreb u posjet našim Hrvatima tijekom listopada. Tijekom boravka obišli smo i dijelove Posavine: Brčko, Gradačac, Šamac, Odžak i okolna mjesta. Navedeno možete vidjeti na priloženim fotografijama.
Desetodnevno putovanje po Italiji i Grčkoj od 9. do 18. kolovoza ostat će nam u lijepoj uspomeni i dugom sjećanju. U Italiji posjetili smo Feraru stari renesansni dio grada koji se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine. Obišli smo dvorac obitelji Este, katedralu svetog Jurja i židovsku četvrt. Nastavak putovanja uz obalu Jadranskog mora do Riminija rodnog mjesta režisera Federika Felinija. Posjetili smo hram Malatesta gdje se nalaze freske slavnog talijanskog slikara Đota, Augustov slavoluk najstariji preživjeli rimski slavoluk na svijetu podignut 27. Godine p.n.e.-Tiberijev most preko rijeke Marechije. Drugi dan odlazimo u San Marino, treće najmanje države na svijetu koju je osnovao klesar Marin s otoka Raba. Uz laganu šetnju obilazimo: Palazzo Publico, baziliku sv. Marina,crkvu sv. Franceska i zidine grada. Nastavljamo put do Ankone gdje obilazimo stari dio grada i na kraju ukrcavamo se na kruzer za Grčku. Po dolasku u Igumenicu kratka šetnja gradom i dalje plovidba do Patrasa. Sa kruzera prelazimo u naš bus u panoramsku vožnju po gradu i dalje idemo do grada Olimpije najznačajnijeg arheološkog lokaliteta u Grčkoj,mjesta gdje su rođene Olimpijske igre. Najveće je antičko svetište Grka, a danas grad u pokrajini Iliji. U središtu grada nalaze se hramovi Zeusa i njegove žene Here. Zeusov kip kipara Fidije ubraja se u sedam svjetskih čuda antičkog doba. Grad je pod zaštitom UNESCO-a od 1989.godine. Sljedeći dan obilazimo Gimnastrion, Fidijinu radionicu,Leonideon preteča hotela, Metron mjesto gdje se pali olimpijski plamen, veliki stadion i Stoa Eho mjesto proglašenja olimpijskih pobjednika. U večernje sate dolazimo u Spartu. Sutra nas čeka planinarenje-uspon na najviši vrh Peloponeza na planini Tajget-vrh Profitis Ilias 2405 m. Peti dan slijedi vožnja Sparta-Paleopanagia-Kryonerion-izvor Maganiari. Uspon na planinu Tajget-vrh sv. Ilija 2405 m ide preko skloništa Agia Varvara i dalje do vrha uspon i povratak traje punih 9 sati. Sa vrha pružaju se nezaboravni 360 stupnjeva vidici na čitav Peloponez pa sve do Krete. Šesti dan slijedi obilazak ostataka antičke Sparte. 6 km od Sparte obišli smo ruševine povijesnog bizantskog grada Mistras-na UNESCO-voj listi. Pripada najposjećenijim znamenitostima Peloponeza. U brončano doba Sparta je bila sjedište kralja Menelaja koji je povratio lijepu Helenu iz Troje. Nastavljamo vožnju prema Korintskom kanalu i gradu Korintu. Razgledali smo ostatke drevnog Korinta nekada najbogatijeg i najsjajnijeg grada stare Grčke. Apolonov hram sa monolitnim stupovima u dorskom stilu,a u pozadini utvrdu Akrokorint. U poslijepodnevnim satima stižemo u Atenu. U Ateni ostajemo tri dana. Prvo grad obilazimo panoramskim busom a zatim slijedi obilazak trgova Sintagma i Omnia, parlament gdje gledamo smjenu straže pa antički stadion, Agoru, Hadrijanova vrata i na kraju posjet Akropoli, jednom od najvažnijih svjetskih antičkih spomenika, simbolu Atene na stijeni. Razgled Propileja, hrama Atene Nike, Partenona i Erehteona, remek djela slavnog Perikla. Deveti dan radimo izlet do Pireja glavne Grčke luke,nekad ribarskog središta s brojnim restoranima-odlazak do mondene Glyfade, atenskog ljetovališta te vožnja rivijerom-Apolonovom obalom do rta Sounion poznatog po hramu boga mora-Posejdonovom hramu odakle je spektakularan zalazak sunca. Povratak u Atenu na gala zajedničku večeru uz domaću muziku za oproštaj od naših putešestvija po Grčkoj. Deseti dan istim putem vraćamo se u Hrvatsku. Slike možete pogledati na našoj planinarskoj stranici. Organizator i vođa puta Franko Čuvalo.
