Neven Šimac, poznati hrvatski pravnik, član HKD Napredak Zagreb u više navrata od obnove 1992. do danas, član upravnih tijela HKD Napredak Zagreb i aktivni predavač i voditelj Napretkovih znanstvenih tribina, jedan od osnivača Društva prijatelja Matice hrvatske u Parizu te član Komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i drugih organizacija, umro je u srijedu u 82. godini.

Neven Šimac maturirao je na Klasičnoj gimnaziji 1962. godine. Na zagrebačkom
Pravnom fakultetu nakon diplome i postdiplomskog studija kaznenopravnih znanosti te
četverogodišnjih studija u Parizu, 1971. godine započinje sveučilišnu karijeru kao asistent na
katedri kaznenog postupovnog prava. Međutim, nakon pada „hrvatskog proljeća“ uhapšen
je, gubi posao i odlazi u Francusku. Od 1972. do 1995. radi u francuskom Ministère de
l’Equipement, zatim, od 1995. do 1999. kao konzultant u svezi sa zajmom EBRD za Hrvatsku i
programom PHARE za BiH. Od 2000. godine savjetnik je ministarstava Češke, Poljske Litve i
Letonije oko institucionalne i pravne prilagodbe Europskoj uniji, a od 2002. radi na praćenju
više zajmova Europske investicijske banke Hrvatskoj.
Za studijskog boravka u Parizu (1966.-71.) završio je postdiplomske studije političkih
znanosti te strani ciklus državno-pravnih znanosti na Ecole nationale d’administration (ENA).
Doktorat Sveučilišta Paris-2 stekao je s temom „Europska konvencija o pravima čovjeka i
Francuska“. S akademikom Mirkom Draženom Grmekom i profesorom Markom Gjidarom
koautor je knjige „Etničko čišćenje – povijesni dokumenti o jednoj srpskoj ideologiji“, izdane
u Parizu i prevedene na hrvatski. Autor je još 4 knjižice: „Abeceda demokracije“ (1999.),
„Protiv korupcije“ (2000.), „Izazovi i zamke globalizacije“ (2001.) i „Europski principi javne
uprave“ (2002.). Autor je brojnih članaka u francuskim, hrvatskim i BiH novinama i
časopisima.
Od 2001. do 2007. predaje kolegije Europska zaštita prava čovjeka i Europski upravni prostor
na postdiplomskim Europskim studijima i studijima Javne uprave u Zagrebu u organizaciji
sveučilišta Paris-2 i Zagrebačkog sveučilišta. Na dobrovoljnoj osnovi vodi niz seminara o
pravu i programima EU u Ministarstvu za europske integracije, u Ministarstvu za promet te u
Saboru RH. Na istoj osnovi vodi seminare i radionice o europskim integracijama, o europskoj
zaštiti ljudskih prava, o predpristupnim programima EU, o javnoj upravi, o korupciji…
novinarima lokalnih radio postaja, funkcionarima lokalnih samouprava te studentima i
učenicima završnih razreda gimnazija u okviru programa Obrazovanja za javnu zauzetost.
S profesorom Gjidarom osnivač je i predsjednik Centra za europsku dokumentaciju i
istraživanja Robert Schuman (Zagreb & Split). Od 2004. godine član je koordinacijske skupine
pokreta i udruga socijalnih kršćanskih, IXE – Inicijative kršćana za Europu, od 2006. član je
Komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije, a od 2007. jedan od organizatora
Hrvatsko-francuskih pravnih i upravnih dana, koji se u rujnu svake godine održavaju u Splitu.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Zagreb izražava sućut članovima obitelji i prijateljima gospodina Nevena Šimca

Dopredsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb, dr. sc. Tomislav Dubravac, sudjelovao na obilježavanju 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva

29. svibnja 2025. Ogranak Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici je, uz nazočnost brojnih Kostajničana i njihovih gostiju, svečano obilježio 1100. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva i 100. obljetnicu Hrvatskoga doma.

Svečanost je započela otkrivanjem info panoa u gradskom parku. Na prijedlog Ogranka Matice hrvatske Hrvatska Kostajnica, Gradsko vijeće grada Hrvatske Kostajnice, na sjednici održanoj, 14. ožujka 2025., donijelo je  Odluku o imenovanju gradskog parka u Gradski park kralja Tomislava, u spomen na 1100. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva i krunidbu kralja Tomislava. Ploču je uz kratki pozdrav i obraćanje nazočnima otkrio gosp. Dalibor Bišćan, gradonačelnik, istaknuvši važnost njegovanja i čuvanja kulturne baštine kao dijela kostajničkog identiteta.                                                                                                     

Uz crkvu Sv. Nikole, tom prigodom je posađena lipa kao simbol hrvatske kulturne, povijesne i prirodne baštine. Sadnju lipa inicirala je Družba braće Hrvatskoga Zmaja u suradnji sa Hrvatskim kulturnim društvom Napredak-Zagreb. Sadnicu lipe, ujedno i inicijator sadnje, je donirao  dr.sc. Tomislav Dubravac, akademik, član Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja i dopredsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Napredak-Zagreb. Lipu su zajedno posadili  Tomislav Dubravac, Dalibor Bišćan, gradonačelnik i Tihomir Babić, dopredsjednik Matice hrvatske Ogranak Hrvatska Kostajnica.

Lipa je simbolično i sveto drvo ispod kojeg su se nekad ljudi okupljali, družili, veselili, ali i tražili – pravdu. U svom pozdravnom govoru dr. Dubravac izrazio je veliku čast i zadovoljstvo šte se i HKD Napredak uključio u obilježavanje ovoga važnoga datume hrvatske povijesti, obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.  Sadnica lipe vuče podrijetlo od Gupčeve lipe iz 1573. godine  iz Donje Stubice. Naime, u hladovini ovog povijesnog stabla, Matija Gubec je okupljao istomišljenike i govorima rasplamsavao žar koji je prerastao u jedan od najvažnijih događaja hrvatske povijesti – Seljačku bunu. Ovo impresivno drvo jedini je živi svjedok burnih događaja iz 1573. godine. Danas je Gupčeva lipa visoka je 9 metara, opseg debla je 4,90 metara, a prsni promjer 1,57 metar. Starošću i dimenzijama, karakterističnim izgledom, impozantnim granama i izbojcima, lipa predstavlja prirodnu rijetkost. Lipa je značajna i kao povijesni spomenik, tako da je 1957. godine proglašena spomenikom prirode-pojedinačno stablo i stavljena pod zaštitu države. Godine 2007. Hrvatski šumarski institut je u suradnji sa Turističkom zajednicom grada Donja Stubica, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije i tadašnjim Ministarstvom regionalnoga razvoja, šumarstva i vodoprivrede, s ciljem osnivanja genofonda Gupčeve lipe, sa stabla odrezano pedesetak grančica za daljnje razmnožavanje i osiguranje potomstva.

Slijedila je zatim promocija Spomenara u izdanju Ogranka MH. Program su vodili prof. Ines Konjevod i prof. Damir Ducić te istaknuli važnost Spomenara …“u kojem je od zaborava sačuvan samo dio prebogate baštine malene, nekad povijesno značajne i važne Kostajnice, koja se uvijek dičila hrvatskim imenom.“ Spomenar je uredila Marija Krupić, predsjednica ogranka Matica Hrvatska u Hrvatskoj Kostajnici. U glazbenom dijelu programa sudjelovala je poznata sisačka klapa Kolapjani koji njeguju izvornu dalmatinsku klapsku pjesmu, ali i obradu popularnih dalmatinskih i hrvatskih napjeva. Oduševili su Kostajničane svojim nastupom i raznovrsnim repertoarom te učinili ovu kostajničku proslavu nezaboravnom. I ovaj put je Hrvatska Kostajnica opravdala stihove sokolaške himne: Malena je Kostajnica, / Alʹ je dika rodu svom!                 

Priredio: Tomislav Dubravac, Zagreb, 2. lipnja 2025.