ODRŽANA 52. TRIBINA KLUBA ZNANSTVENIKA HKD NAPREDAK-ZAGREB

U Zagrebu je 3. prosinca 2019. godine, u prostorijama Tribine grada Zagreba, Kaptol 27, održana Tribina u organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb. Predavanje je održao mr. sc. Zdravko Mršić sa temom predavanja « Nova industrija za klimu i život »povodom izdanja knjige «Kapitalizam zapada». Moderator tribine je bio dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj Kluba znanstvenika.

U svom uvodnom govoru dr. Dubravac je naglasio kako se knjiga „Kapitalizam Zapada“ pojavila u vrijeme opće svjetske rasprave o ulozi, budućnosti i sudbini kapitalizama kao pristupa uređenju gospodarstva. Autor je naslovio svoje predavanje “Nova industrija za klimu i život”. Slučajnost, ili ne, Tribinu organiziramo u vrijeme održavanja summita o klimatskim promjenama koji je jučer, (2.12.2019. g) počeo u Madridu. Koliko je tema važna govori i činjenica da će trajati 2 tjedna, a na samitu su se okupile gotovo sve članice. Uoči početka skupa glavni tajnik organizacije UN-a, Antonio Guterresporučio je da čovječanstvo mora zaustaviti rat protiv našega jedinoga doma, Zemlje, koji vraća milo za drago. Dosad preuzete obveze protiv globalnog zatopljenja smatra posve nedostatnima. Na zabrinutost posljedica klimatskih promjena se ukazuje već desetljećima. No, veliki svjetski igrači se oglušuju, a ja ću biti slobodan naglasiti kako su upravo oni koji ne čine ništa ili nedovoljno.

Dubravac je naglasio “Imali smo industrijsku revoluciju, imali smo tehnološku revoluciju, sada je vrijeme za zelenu revoluciju”. Upravo ove teme zaokupjuju autora Mršića u gotovo svim njegovim knjigama, posebice nekoliko posljednjih, s tim da Mršić, kako i piše u Predgovoru, naglašava i termin globalizacije, kao presudno razdoblje kvarenja uvjeta života na cijeloj Zemlji, a koje je nastupilo globalizacijom poslovanja i stvaranjem takozvanog svjetskog slobodnog tržišta.  

Ponajviše je Mršić u svojim knjigama promišljao o smislu i besmislu današnjega načina života, globalizacijskim trendovima koji su preplavili, rekao bih okupirali, cijelu svjetsku, europsku političku i društvenu scenu, koja nije mimoišla ni okvire Lijepe naše. Nedvojbeno je da smo danas «globalizirani», zaključio je Dubravac.

Mr. Mršić u svom predavanju polazi od uviđanja, da je civilizacija kao način uređenja ljudskih zajednica, u biti kapitalistička pojava, jer je od uspostave izvornih civilizacija u Sumeru i drugdje, politička vlast bila izdvojena iz dotadašnjih životnih zajednica i bila izričito vezana za privatnu imovinu: božju, svećeničku ili kraljevsku. U knjizi se raspravlja o zapadnom kapitalizmu kao posebnoj, novovjekovnoj civilizaciji, koja se izgrađivala u Europi od Rane renesanse, a poslije se proširila na Ameriku pa na cijeli svijet.

Knjiga prati nakupljanje kapitala u privatnom vlasništvu, koje je u agrarnoj Europi bilo vrlo oskudno. Europa je kapital počela snažnije nakupljati u gradovima i to prvo obrtom, a poslije i međunarodnom trgovinom. Zabrinjavajuće je da su trgovci i bankari postali bogatijima od vlasnika zemljišta, kraljeva i Crkve. Oponašajući zaokupljenost židovske dijaspore skupljanjem novca i zlata, umjesto nabavkom nekretnina i podizanjem proizvodnih poduzeća, europski trgovci i bankari s vremenom su nakupili bogatstvo, kojim su nadzirali europsku politiku, osvajanje kolonijalnih posjeda na dalekim kontinentima i podizali ratove, od koji je najubojitiji bio Prvi svjetski rat.

U prvoj polovici dvadesetog stoljeća europski narodi pokušali su se oduprijeti divljem atlantskom kapitalizmu podizanjem komunističkih, fašističkih i drugih nacionalističkih revolucija. Međutim, Sovjetska Rusija je pobjedom u Drugom svjetskom ratu u Europi i u Aziji skučila kapitalistički prostor na Zapadnu Europu i Sjevernu Ameriku te prisilila kapitaliste da divlji kapitalizam pretvore u socijalni. Tako je bilo skoro do prestanka Hladnog rata, ali se poslije raspada sovjetskog sustava, kapitalizam ponovo razgoropadio. Ujedno je došlo do globalizacije i do financijalizacije ne samo financijskih, nego i proizvodnih korporacija. Stoga je Zapad počeo malaksati u tehnološkom razvitku i postupno zaostajati za zemljama Azije (Koreja, Japan, Kina), koje su privržene gospodarskom nacionalizmu.

Po Mršiću, zapadni kapitalizam stvorio je političku, gospodarsku, sigurnosnu i kulturnu zbrku u svijetu te samrtno ugrozio klimu i život na Zemlji. To je očekivana posljedica razvitka financijskog kapitalizma, po kojemu je jedina svrha svake korporacije, izlučivanje kapitala iz rada i prirode na privatne račune. Sadašnje političke pobune naroda u brojnim zemljama (Libanon, Irak, Iran, Sudan, Egipat, Tunis, Ekvador, Čile, Bolivija, Kolumbija) i velika politička podjela u drugima zemljama, posljedice je vladavine kapitala, koji po svojoj naravi ne može voditi politiku ili obavljanje javnog posla. Politika se vodi političkim sredstvima, a ne financijskom prisilom.

Uobičajena osebujnost Mršićeva predavanja i njegova promišljanja današnjice pobudila je veliki interes publike. U prilog tome govori i činjenica kako se nakon predavanja od 30-tak minuta vodila rasprava koja je trajala više od sat vremena.

Uz zahvalu predavaču mr. Mršiću i čestitkom povodom nadolazećih blagdana Božića u ime cijele Uprave zagrebačkog Napretka, dr. Dubravac je zaključio kako je Klub znanstvenika HKD Napredak-Zagreb i ovaj puta potvrdio opravdanost svog djelovanja. Aktivnost Kluba znanstvenika, temeljene na činjenicama, znanstveno-analitičkim analizama, otklonjene od politika, ideologija, otvoreno, neovisno i slobodumno, nastavljaju sa radom.