Kalendar za 2021. godinu priredili su Hrvatsko kulturno društvo Napredak u Mostaru, Zagrebu, Varaždinu i Dubrovniku.

Kalendar krase minijature hrvatskog redovnika i svećenika Julija Klovića (1498. – 1578.), koji je također bio hrvatski slikar i sitnoslikar, odnosno minijaturist kojega su prozvali Michelangelom sitnoslikarstva.

Rođen je u selu Grižane u Vinodolu. U gradu Mantovi u Lombardiji postaje svećenik, pri čemu mijenja ime iz Juraj u Julije te živi u samostanu Candiana u blizini grada Padove. Papinskom dozvolom napušta redovništvo te kao minijiaturist radi širom Italije uz svog mecenu kardinala Alessandra Farnesea.

U Rim se vraća 1561. godine gdje je bio u dodiru s najistaknutijim umjetnicima i humanistima, poput Michelangela, Raffaela, Vasarija i El Greca.

Vasari u Vitama-Životopisima za Klovića tvrdi da se u nadolazećim stoljećima neće roditi, niti postojati  „tako rijedak i vrstan minijaturist, ili, možemo reći, slikar sitnih slika, kakav je (redovnik i svećenik) don Julije Klović; jer on je daleko nadmašio sve koji su se bavili tom vrstom slikarstva“.

Najpoznatije Klovićevo djelo, „remek djelo minijature svjetskih razmjera”, je Časoslov Farnese ili Officium Virginis. Na El Grecovom portretu Klović prstom pokazuje upravo na ovo djelo. Ono sadrži 28 minijatura, uglavnom prizora iz Starog i Novog zavjeta, ali i slavnu dvolisnicu procesije na Tijelovo (Corpus Christi) u Rimu.  Ono stoljećima zaokuplja pozornost i izaziva divljenje svoje rijetke i izabrane publike. Bogatstvom prizora i bujnošću poticaja, raznolikošću motiva i prepletom ornamentalnih dionica predstavlja u malenom izdanju kompleks poput velikog fresko-ciklusa ili čak čitave galerije slika.

Danas se ovo remek djelo čuva u knjižnici Pierpont Morgan u New Yorku, dok se pretisak Časoslova prodavao po cijeni višoj od 12000 eura.

Klović je bio posljednji predstavnik minijaturne umjetnosti. On je originalna umjetnička osobnost, što se osobito ogleda u bogatstvu invencije, u dekoracijama i figuralnim prikazima, u majstorskom crtežu i kolorističkoj istančanosti. Njegov doprinos minijaturnoj umjetnosti i umjetnosti manirizma općenito osigurava mu ugledno mjesto u povijesti renesanse. Uz pohvale suvremenika s novim istraživanjima i interpretacijama uočen je i njegov doprinos hrvatskoj i europskoj likovnoj umjetnosti.

Ovogodišnji kalendar krasi dvanaest slika izdvojenih upravo iz Časloslova Farnese za koje se nadamo da će promatračima postati Biblia Pauperum, odnosno Sveto Pismo za nepismene kojim je redovnik Julije Klović evangelizirao gledatelje jedinstvenih slika s evanđeoskim porukama.

Kalendar je posvećen devedeset i trojici hercegovačkih franjevačkih uznika između 1945. i 1986. godine uz uzništvo biskupijskih svećenika, časnih sestara, uzornih katolika i prepoznatljivih Hrvata u Hercegovini kojima su mrzitelji katoličke vjere uništavali živote.

Mučeništvo i uzništvo naših fratara s više od 17.500 ubijenih katolika i više od 1700 katoličkih uznika potvrđuje da su dram radosti i u komunističkom jednoumlju fratri plaćali svojom krvlju, znojem, mukama te u konačnici svojim životom.