U sjećanje na Tomislava Ladana, prvog predsjednika obnovljene Glavne podružnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb od 25. listopada 1992. do 30. travnja 1996. godine
Tomislav Ladan bio je ugledni hrvatski jezikoslovac, prevoditelj, leksikograf, romanopisac te glavni ravnatelj Hrvatskoga leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, a umro je 12. rujna 2008. godine u 76. godini života, nakon duge i teške bolesti te je pokopan na groblju Mirogoj u Zagrebu.
Djelovao je kao esejist, kritik, prozaik, prevoditelj i leksikograf, koji je za četvrt stoljeća u LZ „Miroslav Krleža“ napisao stotine enciklopedijskih jedinica s područja kroatistike, opće etimologije, skandinavistike te engleske i njemačke književnosti.
Znatan dio rada Tomislava Ladana zauzimaju prijevodi pjesničkih, dramskih, proznih i filozofskih djela s grčkog, latinskog, engleskog, njemačkog, švedskog i norveškog. Sa starogrčkog jezika preveo je dijelove Biblije (Evanđelja), Eshilovu Orestiju, Euripidovu Medeju; Aristotelovu Metafiziku, Nikomahovu Etiku, Fiziku i Politiku; s latinskog jezika djela Ovidija, Descartesa, Dantea, Petrića, Aurelija Augustina; s njemačkog Sagu o Niebelunzima; sa švedskog djela Bergmana i Strindberga; s norveškoga Henrika Ibsena; s engleskog razna djela T. S. Eliota, E. Pounda, W. Shakespearea, te po jedno djelo Normana Mailera, Virginije Woolf, Jamesa Jonesa, Vladimira Nabokova, Herberta Marcusea i Maxa Horkheimera.
U petak 3. rujna 2021. godine predsjednik HKD Napredak-Zagreb Miljenko Puljić potpisao je Ugovor o dodjeli financijskih sredstava za provedbu projekta “Bosna i Hercegovina kao država potpuno ravnopravnih konstitutivnih naroda, kao i nacionalnih manjina i ostalih građana – niti više niti manje”.
Financijska sredstva dodijelio je Sektor za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Projekt provodi HKD Napredak-Zagreb u suradnji, odnosno partnerstvu s Institutom za društveno-politička istraživanja iz Mostara (IDPI).
Cilj projekta je pružanje doprinosa miru i sigurnosti te razvoju demokratskih institucija i europskom putu BiH s naglaskom na prijenos iskustava RH u oblasti političkog zastupanja nacionalnih manjina u BiH.
Ključna projektna aktivnost je izrada studije s novim modelom političkog zastupanja konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u BiH, utemeljen na analizi iskustava BiH, RH i Belgije, koji u cijelosti prati duh Ustava BiH, presude domaćih i međunarodnih sudova te najviše kriterije europske demokracije i građanskih i manjinskih prava.
Dodjeljena financijska sredstva za provedbu projekta iznose 204.620,00 kuna.
Predsjednik HKD Napredak-Zagreb Miljenko Puljić magistar je violine i sveučilišni specijalist poslovne ekonomije.
U Zagrebačkom gradskom kazalištu “Komedija” od 2015. godine obnašao je dužnost upravitelja Odjela marketinga. Kazališno vijeće ocijenilo je da prijedlog četverogodišnjeg programa rada kazališta “Komedija”, koji je osmislio Miljenko Puljić ozbiljno i sveobuhvatno pristupa organizaciji rada i izazovima koje kroje trenutna pandemijska situacija, ali i posljedice potresa, s naglaskom na kadrovske, financijske i repertoarne planove usklađene s potrebama i mogućnostima kazališta “Komedija”.
Na prijedlog Kazališnog vijeća ZGK “Komedija”, jednoglasnom odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba, predsjednik HKD Napredak-Zagreb Miljenko Puljić izabran je na dužnost ravnatelja kazališta “Komedija” u razdoblju od četiri godine, s početkom obnašanja dužnosti 26. srpnja 2021. godine.
U ponedjeljak, 28. lipnja 2021. godine u konferencijskoj dvorani hotela Antunović, održana je VI. sjednica Upravnog i Nadzornog odbora te Suda časti HKD Napredak – Zagreb.
Glavna točka VI. sjednice bila je osnivačka skupština Kluba gospodarstvenika. Razgovaralo se o bitnosti osnivanja Kluba gospodarstvenika pri HKD Napredak-Zagreb. Nakon predstavljanja plana rada i opisivanja ciljeva, dana je skica prijedloga pravila za rad Kluba.
Upravni odbor izabrao je gosp. Tomislava Antunovića za počašnog predsjednika, gosp. Krasnodara Raguža za predsjednika, gosp. Vinka Hrkača i gosp. Iliju Nedića za potpredsjednike Kluba, dok su gosp. Tomislav Bubalo, gosp. Velimir Čerkez te gosp. Slađan Bešlić izabrani za članove Izvršnog odbora.
Nakon definiranja uprave Kluba, najavljena je proširena sjednica i organizacija Gospodarskog foruma (okruglog stola) za jesen 2021. godine.
Dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb Tomislav Dubravac najavio je okrugli stol Kluba znanstvenika za jesen 2021. godine te naglasio kako se veseli pozitivnoj, svrsishodnoj suradnji dvaju Klubova unutar Društva, kao i organizacijama okruglih stolova i foruma.
U ponedjeljak, 31. lipnja 2021. godine na Dan Grada Zagreba vodstvo HKD Napredak-Zagreb; predsjednik Miljenko Puljić, dopredsjednik Tomislav Dubravac, članovi Nadzornog Odbora Zlatko Vlajčić, Draško Semren i rizničar Ilija Nedić primljeni su u radni posjet Udruge Prsten.
U Središnjem uredu Udruge Prsten, odnedavno u novim prostorijama u središtu Zagreba, Gajeva 2, predstavnike zagrebačkog Napretka primili su predsjednik Prstena, g. Pavo Zubak, bivši predsjednici Mijo Marić i Marko Pipunić, predsjednik Kluba znanstvenika Ivo Grgić te član vijeća Kluba Vjekoslav Bratić.
U prijateljskom ozračju razgovaralo se o nastavku buduće suradnje između dviju prijateljskih Udruga koje baštine zajednički cilj i misiju pomaganja našim sugrađanima Hrvatima u Bosni Hercegovini.
Na sastanku je naglašena zajednička aktivna potpora na očuvanju identiteta, ali i diginiteta te opstojnosti hrvatskoga naroda u BiH.
U Sarajevu je 22. svibnja 2021. godine održana svečana (osnivačka) Skupština Međunarodne Akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IANUBIH).
Dopredsjednici HKD Napredak-Zagreb, dr. sc. Tomislav Dubravac izabran za redovnog člana Akademije, a prof. dr. sc. Ivica Kisić za člana suradnika. Na Skupštini je također izabran još jedan član zagrebačkog Napretka, dr. sc. Žarko Primorac, za redovnog člana koji ujedno obnaša i dužnost Predsjednika Senata Akademije. Izborom je našim članovima ukazana velika čast za njihov dugogodišnji znanstveni rad na osobnoj razini, a ujedno i zagrebačkom Napretku kojim su naši članovi svojim dosadašnjim angažamanom dali doprinos široj društvenoj zajednici.
Prema riječima jednog od osnivača Akademije, akademika Asima Kurjaka, koji je izabran za Predsjednika Akademije, jedan od osnovnih ciljeva biti će briga, prije svega o mladima, znanstvenicima i umjetnicima porijeklom iz BiH, koji su širom svijeta, a o kojima se u njihovoj domovini malo ili ništa ne zna. Akademik Kurjak posebno ističe kako tla, šume, vode, rude jesu prirodna bogatstva BiH, ali da su najveće bogatstvo upravo mladi i talentirani ljudi. Diljem svijeta ta naša akademska dijaspora zadivljuje sredinu, a to su vrlo zahtjevne sredine. Nažalost, o tim mladim talentiranim umovima, koji su jedna biološka privilegija BiH, vrlo malo, gotovo nikako se ne brine. Nitko ne zna gdje odlazi pet posto najboljih studenata bh. Univerziteta. Nitko ne zna tko je među njima izuzetno talentiran.
Dodaje kako će se nova Akademija sastojati od 11 razreda, a posebnost ove Akademije je da ima četiri razreda koje nema niti jedna druga Akademija u BiH. To su razredi za dijasporu, za religiju, za mlade znanstvenike i za održivi razvoj (veliku čast ali i odgovornost vodstva tog razreda dobio je dr. sc. Tomislav Dubravac).
Unutar Akademije okupljeni su najkvalitetniji umovi. Devedeset ljudi je na popisu, a među njima je 12 bivših rektora, 10 bivših dekana, 11 bivših ambasadora, uglavnom jedan intelektualni kapital koji je ogledalo moći bilo koje sredine, a osobito naše, koju iz ovog misaonog bespuća i političkih razmirica moramo vratiti jedino tamo gdje joj je budućnost, a to je u Europi. Predsjednik Kurjak ističe kako je Akademija najjača intelektualna jedinica u BiH, naglasivši da imamo više akademija u BiH. Međutim, takvima citira grčkog filozofa Plinija, koji je rekao: “Nikada nije previše onoga čega bi trebalo biti najviše”. Daj Bože da imamo više ovakvih formacija, gdje je intelektualni kapital mjerljiv parametar, gdje su oni koji idu dublje i dalje od prosječnih oko sebe okupljeni na jednom mjestu, napominje Kurjak.
Jedan od ciljeva akademije biti će i mijenjanje postojećeg stanja, a to se, kako je naglasio, ne može dogoditi zadržavanjem sadašnjih navika. Naš jedini kriterij je bila i ostala kvaliteta, koja je danas mjerljiv parametar. Imati ćemo kvalitetu i međunarodne parametre, onako kako to znanstvenici i umjetnici traže. Ako se pogledaju imena naših znanstvenika, može se uočiti da naših prvih 10 znanstvenika ima 55.000 citata. To nema niti jedna druga Akademija, čak ni izvan naše zemlje, naglasio je akademik Kurjak.
Tijekom Skupštine, javnosti je podijeljena Brošura svih članova Akademije s njihovim životopisima te je promoviran i prvi broj tiskanog znanstvenog časopisa: Science, Art and Religon, kojeg uređuje prof. dr. sc. Miro Jakovljević.
Na kraju Skupštine dodijeljene su Povelje za redovne članove i članove suradnike Akademije.
Na Plehanu povodom blagdana Svetog Marka, 25. travnja 2021. godine održano je svečano misno slavlje i promocija Enciklopedijskog rječnika Bosanske Posavine, autora Ante Kneževića i Tomislava Lukića.
Misno slavlje u novoj župnoj crkvi predvodio je vlč. Marko Zubak, ravnatelj Katoličko – školskog centra u Tuzli. Uz domaćeg župnika i gvardijana fra Antu Tomasa koncelebrirali su fra Ivan Marić, derventski dekan, fra Jozo Gogić, samostanski i župni vikar, fra Ivan Ćurić, fra Ivan Nujić, fra Velimir Zirdum, vlč. Josip Batinić i vlč, Mato Matasović. Slavlje su pjevanjem uveličali glazbenici iz Tuzle, prof. Zlatko Špoljarić i Dragana Račić.
Po završetku svečanog slavlja održala se prva od mnogih promocija Enciklopedijskog rječnika Bosanske Posavine uz prijenos na Posavskoj televiziji. To nije bila sasvim obična promocija knjige već interaktivna pomalo neuobičajena diskusija koja je nalikovala na televizijsku emisiju.
Promociju je predvodio dr. sc. Tomislav Dubravac, član Uređivačkog odbora rječnika, koji je svojim elokventnim nastupom navodio sugovornike dr. Antu Kneževića i prof. Tomislava Lukića da predstave to književno-znanstveno djelo svim prisutnima.
Knežević i Lukić predstavili su ovo velebno djelo, koje na 680 stranica donosi 750 natuknica, 10.000 objašnjenih pojmova na hrvatskom i engleskom jeziku i sve to uz 1000 fotografija u boji. Uvodno je dr. Dubravac naglasio kako se knjiga bavi prošlošću, ukazuje na sadašnjost, na prijeku potrebitost njegovanja tradicionalne kulture, na očuvanje identiteta i opstanka u vremenima nastajanja modernih oblika kulture, prijeteće globalizacije, te ukazuje na budućnost. Jer, samo čuvajući prošlost možemo graditi i budućnost. Ustvrdio je, cititirajući Tina Ujevića koji napisa: „knjiga nije hrana, ali je poslastica“, kako je ova knjiga prava poslastica za sve one koji štuju svoju tradiciju i običaje naslijeđene od naših baka i djedova, naših roditelja, koje otimamo zaboravu i koju želimo sačuvati za buduće naraštaje. Kaže latinska izreka: „verba volant, scipta manet“, što bi u slobodnom prijevodu značilo: riječi mogu odletjeti, ali olovka, napisana riječ, ostavlja trag. Ova knjiga je upravo to: ostavlja trag/tragove naših predaka, pradjedova i prabaka, djedova i baka, naših roditelja, tragove našega Zavičaja i sjećanja na naše djetinjstvo.
Knjiga je vrijedan doprinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine Bosanske Posavine, koja je izložena nemilosrdnim procesima zaborava, potom vrijedan doprinos očuvanju jezičnog izričaja stanovništva sjevernog dijela Bosne i Hercegovine koji kroz moderne socijalne prilike jednostavno nestaje iz naše svakodnevne komunikacije, naglasio je Dubravac.
Autor Knežević istaknuo je kako je započeo rad na ovom vrijednom projektu u želji da otme zaboravu bogatstvo onih starijih riječi i približi ih novim naraštajima te sačuva našu prošlost od brisanja i zaborava.
Naime, Enciklopedijski rječnik na neki način nadilazi naše vrijeme, jer pokušava odgovoriti na pitanje smisla našega postojanja. Stoga zasigurno ostaje kao spomenik divnog prostora i prohujalog vremena u kojemu su se ljudi rađali, odrastali, voljeli se, djelovali, stradali i umirali. Knjiga je to koja opisuje, a ne propisuje, rukovodi se načelom uključenosti, služi se brojnim izvorima iz mnogih razdoblja (od osmanskoga do suvremenoga). Rječnik ne nudi pravopisno „ispravne“ riječi, ne opredjeljuje se za ideološki „ispravna“ tumačenja spornih događaja, već nudi daleko više od vjerski „prihvatljivih“ izraza. Opisuje i kršćanske i nekršćanske običaje u Posavini, opisuje uglavnom jezik i običaje posavskih Hrvata, koji su bogati i raznoliki. Autor, prof. Lukić je istaknuo kako knjiga ima i znanstveni karakter po uzoru na Oxfordski rječnik, da je namijenjena mladima koji su rasuti po „bijelom svijetu“ kao podsjetnik na svoje korijene. Posebice je istaknuo kako je u pripremi novi, veliki projekt Enciklopedija Bosanske Posavine.
Knjigu je tiskao Grafički Zavod Hrvatske u zajedničkoj nakladi Fraternitasa, Synopsisa i slavonsko-brodske Galerije Goll.
Veliki „pečat“ vrijednosti Rječnika dala je i književnica prof. dr. sc. Julijana Matanović, koja je autorica Predgovora. U program se također javio legendarni novinar i veliki prijatelj Posavine g. Goran Milić te pozdravio skup.
Prva Stihovnica Siska nakon razornih potresa koji su proteklih mjeseci pogodili grad Sisak i velike dijelove Sisačko-moslavačke županije održat će se u subotu, 24. travnja u 11 sati na terasi Caffe bara Zlatne Godine (Rimska ulica bb), nedaleko zgrade Matice hrvatske stradale u potresu i označene crvenom naljepnicom. Iako su mnogi zbog posljedica potresa postali beskućnici, poetski duh i dalje nastavlja živjeti.
Podršku Matici hrvatskoj i sisačkim pjesnicima u subotu će svojim nastupom pružiti gosti iz Društva hrvatskih književnika predvođeni predsjednikom DHK Zlatkom Krilićem. Uz njega će nastupiti uvaženi pjesnici Diana Burazer, Hrvoje Marko Peruzović i Zvonimir Grozdić.
Tribinu će glazbenim nastupom uveličati profinjeni glazbeni duo Antonija Kihalić i Lordan Badanjak.
Okupljanje će se održati uz obavezno pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera.
Iz mobitela još nisam izbrisala Franjin broj. I Ivana nisam preimenovala. Upisan mi je kao „Franjin brat“. Imam osjećaj da među svim tim brojevima Franjin daje sklad i unosi mir i pravdu. Na isti način na koji je to činio moj jaran u mom stvarnom životu. Još sad dodirujem onu tugu u trenutku kad u stanu svoga brata, tog 16.travnja prošle godine, čitam poruku: „Jučer je umro moj brat Franjo“. Nevjerica kojom sam popratila Ivanove riječi, pročula se dugim hodnikom. „A još mislim kako mi Franjo jučer nije čestitao moj osamnaesti rođendan“, u suzama je ponavljala moja Magdalena.
Torta o kojoj sam Franji govorila večer uoči rođendana izgubila je okus. A bila je naša, bosanska; slojevita, nalik na tlo koji mnogi ne razumiju jer ne vole i ne poznaju. Izvana sasvim jednostavna, a po sastojcima raznolika, za pripremu komplicirana.
Jutros sam, prolazeći uz naš kafić na Trešnjevci, okrenula glavu na drugu stranu. U taj prostor selio je Franjo antikvarijate, ispunjavao ga radošću i divljenjem, uzdizao knjigu na najviše vrhove i širio poštenje kakvo se više ne susreće.
I samo neka mi nitko ne kaže da život ide dalje. Istina, vrijeme prolazi, starimo, Franjine knjige su na nekim drugim mjestima, ali više ništa ni ne sliči na život kakav je bio u godinama mog druženja s tim neponovljivim jaranom. I kad mi se pitanja o iznenadnosti odlazaka, smislovima i pedagogiji onoga koji nas poziva, nagomilaju i postanu teško izdržljiva, onda se tješim činjenicom da je naš Franjo otišao jer se u ovom svijetu, u kojem je ljudskost postala nalik najvodenijem akvarelu, više nije znao kretati. On je po zagrebačkim ulicama nosio svoju kožnu torbu nakrcanu spašenim knjigama koje su potomci ostavljali po ulicama oslobađajući naslijeđene građanske skupe stanove nepotrebnih stvari. I zbog toga se sikirao. U nevjerici. I dokazivao kako netko, rođen u Srednjoj Bosni, može voljeti ovaj grad. Pod brezama u rodnom Brezovu polju mirnije je, i zasigurno pravednije. Pogotovo dok je lišće tako mlado i dok stidljivo šumi. Odmaraj se, jarane moj. I onu našu tajnu operaciju nazvanu „PP 75“ jaranica će odraditi do kraja. Javit ću ti kako je sve prošlo. Broj je još uvijek u mene.
