Mostar (Večernji list)

Vitez

Pogledaj

Dana 16. travnja 2019. godine (adresa: Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27), u organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb, održana je Tribina: HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-DANAS I SUTRA…?/Hrvatski i Europski identitet..?. Moderator predavanja je bio dr. sc. Tomislav Dubravac, dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb, voditelj Kluba znanstvenika. Predavači su bili prof. dr. sc. Neven Šimac i dr. sc. Žarko Primorac.

U svom uvodnom govoru, moderator dr. Dubravac, je naglasio kako je ovo 49.-ta Tribina u organizaciji Kluba Znanstvenika, te prisjetio je nazočne kako je na ovu temu Klub organizirao dvije tribine. Posebice je naglasio Tribinu/Okrugli stol, koja je organizirana u suradnji sa Hrvatskom Paneuropskom unijom, u svibnju 2013. godine, neposredno pred ulazak Hrvatske u EU, sličnoga naslova: Kakva je budućnost EU i Hrvatske?. Tada je, kao jedan od moderatora, u svom uvodnom govoru, postavio nekoliko pitanja.

Što HR donosi članstvo u EU?. Koji su to strahovi i sumnje kao npr: gubitak identiteta i potiranje vrjednota, rasprodaja Hrvatske, pad standarda, rast cijena, je li Europa protiv poljodjelaca, pogoduje li Europa multinacionalnim kompanijama, može li HR očuvati svoje autohtone proizvode i prirodne reusurse?. Da li je EU ideal, nudi li ona politički i pravni okvir najbliži k tome, nudi li ulazak HR u EU šansu i nadu i određene prednosti?. Donosi li ulazak HR u EU npr: više reda, više posla, više mogućnosti, manje korupcije i nepotizma, veću mobilnost rada i zaposlenosti, veće i šire mogućnosti studiranja, mir i stabilnost bez čega nema ekonomskog prosperiteta, veća ljudska prava, EU kao kontinent otvorenih granica, hoće li se vjrednovati znanje, inovacije, mogućnosti i promicanje znanstvenih istraživanja i mnoge, mnoge druge.
I danas postavljamo slična pitanja! Što se od tada promijenilo u očekivanjima, dvojbama, u stvarnosti, u politici, u javnosti, što je moglo biti, a što jest, jesmo li mogli više, je li EU mogla i trebala više?. Što nam donosi skori/izvijesni izlazak Ujedinjenje Kraljevine, „Brexit“, iz Europske unije? Koji su argumenti doveli do ovakvoga ishoda? Ima li poveznice što se u međuvremenu „dogodio“ Trump, Orban, migrantska kriza, što možemo očekivati u budućnosti te kakva je budućnost Hrvatske?

Svoja promišljanja, svojevrsni rezime, očekivanja i realizacije, a posebice pogled u budućnost, Hrvatske i Europske unije, su nam izložili vrsni poznavatelji ove aktualne problematike: dr. sc. Neven Šimac i dr. sc. Žarko Primorac.

Dr. Neven Šimac, pravnik i politolog te stručnjak za javnu upravu EU, je govorio o Hrvatskom i Europskom identitetu i vrjednotama (definicije, sastavnice, znameni, europske integracije). Naglasci predavanja su bili: EU u „bermudskom trokutu“: Trump, Putin, Erdogan, Europski potresi i lomovi, kapital, sigurnost, mladi i nezaposlenost, europski institucionalni identitet, europske granice, EU kasni s „novom“ ekonomijom, važnosti očuvanje jezika i kulture, vrjednote europskih inegracija, vrjednote europskih građana…

Dr. Žarko Primorac, istaknuti ekonomski analitičar bogatoga iskustva, naglasak svoga predavanja je dao na sljedeće teme: moguća/nova, svjetska, financijskoa kriza i status eura, ispunjava li Hrvatska inicijalne uvjete za uvođenje eura kao nacionalne valute i ulazak u euro zonu, koristi i troškovi prihvaćanja eura za Hrvatsku: politički, ekonomski, financijski, reputacijski i slično, što učiniti da se proces priprema za ulazak u euro zonu iskoristi kao poticaj za provođenje potrebnih reformi u Hrvatskoj, kakva su iskustva drugih članica eurozone nakon uvođenja eura /Slovenija, Slovačka, Baltičke zemlje, Malta, Cipar i dr/, zašto neke uspješne članice EU ne žele prihvatiti euro /Danska, Švedska, Češka, Poljska, Mađarska/, rizici usporavanja ekonomske aktivnosti u euro zoni, posebice u Italiji i Njemačkoj…

Aktualna problematika, vrsni predavači, brojna publika koja je postavljala pitanja, opravdali su očekivanja. Zaključak: činjenica je kako su kompetentni, argumentirani i znansteveno i empirijski potaknuti razgovori o aktualnim temama, lokalno i globalno, neophodni. Klub znanstvenika HKD Napredak-Zagreb potvrdio je opravdanost svog postojanja kao i činjenicu da ustrajemo i javnosti ponudimo odgovore koji se svih nas tiču, ali je, nažalost premalo onih koji su u stanju čuti i reagirati na adekvatan, proaktivan način.

Aktivnost HKD Napredak-Zagreb, kao kulturne institucije akademskog profila, nestranačke, nepolitičke i neideološke Udruge, kao i aktivnosti Kluba znanstvenika, temeljene na činjenicama, znanstveno-analitičkim analizama, otklonjeno od politika, ideologija, otvoreno, neovisno i slobodumno nastavljaju sa radom.

Dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb

U okviru Mostarskoj proljeća 2019. i XXI. Dana matice hrvatske Mostar u srijedu 24. travnja 2019. u Hrvatskom narodnom kazalištu Mostar  u 20:00 sati u organizaciji HKD Napredak– Zagreb i Matice hrvatske Mostar biti će izveden program Ivo Andrić: EX PONTO – 100 GODINA PROGONSTVAu povodu 100. obljetnice tiskanja knjige Ex Ponto.U programu sudjeluju: Ornela Vištica, Niko Pavlović, Vinko Kraljević  Miljenko Puljić (violina) i Bruno Vuger (gitara).  Uvodna riječ: Ivan Vukoja.  Za izvođenje priredio: Niko Pavlović.

Nakon Mostar najavljeno je gostovanje u Vitezu, Hotel Central, u četvrtak, 25. travnja 2019.

Pokrovitelji: HEP d.d. i Večernji list

http://www.maticahrvatska-mostar.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=68&Itemid=29

Europska unija (EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Formalno je uspostavljena 1. studenoga1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). Europska unija danas broji 28 država članica. Hrvatska je pristupila Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine. Prostire se na 4.381.324 km2, a broji oko 508 milijuna stanovnika.
Danas je EU pred velikim izazovima. Posebice smo suočeni s velikom neizvjesnošću skorim/vjerojatnim izlaskom Velike Britanije „Brexitom“ iz Europske unije. Koji su argumenti doveli do ovakvoga ishoda, kako su politički lideri preuzeli i odbacivali odgovornost u ovome dugotrajnom i neizvjesnom procesu te što možemo očekivati u budućnosti. Kakva je budućnost Hrvatske? Svoja promišljanja nam donose vrsni poznavatelji ove aktualne problematike: dr. sc. Neven Šimac i dr. sc. Žarko Primorac, uz uvod i moderiranje dr. sc. Tomislava Dubravca, voditelja Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb. Glavne teze predavanja: – Sedam desetljeća EU: od kršćanjskih “začinjavaca” do potresa Brexita; – Hrvatska i EU: hrvatski i europski identitet i vrijednosti; – Europski parlament: zašto glasovati na izborima 2019? – Moguća/nova, svjetska, financijskoa kriza i status eura;

• Ispunjava li Hrvatska inicijalne uvjete za uvođenje eura kao nacionalne valute i ulazak u euro zonu;
• Koristi i troškovi prihvaćanja eura za Hrvatsku: politički, ekonomski, financijski, reputacijski i slično;
• Što učiniti da se proces priprema za ulazak u euro zonu iskoristi kao poticaj za provođenje potrebnih reformi u Hrvatskoj,
• Kakva su iskustva drugih članica eurozone nakon uvođenja eura /Slovenija, Slovačka, Baltičke zemlje, Malta, Cipar i dr/,
• Zašto neke uspješne članice EU ne žele prihvatiti euro /Danska, Švedska, Češka, Poljska, Mađarska/,
• Rizici usporavanja ekonomske aktivnosti u euro zoni, posebice u Italiji i Njemačkoj.

PAPA S PROFESORIMA I STUDENTIMA INSTITUTA SAN CARLO IZ MILANA (VATICAN MEDIA)

VATIKAN (IKA) 06.04.2019. / 17:31

Samo nekoliko dana nakon što je citirao nobelovca Ivu Andrića (31. ožujka), papa Franjo ponovno ga je spomenuo i u subotu 6. travnja, govoreći o prihvaćanju drugih i drugačijih, te važnosti izgradnje, ne zidova, nego mostova među ljudima. Rimski biskup i ovog je puta spomenuo ulomak iz njegova najpoznatijeg romana „Na Drini ćuprija”. „Zahvalimo Bogu za multietničko društvo jer je ono bogatstvo i dijalog između kultura, osoba, etničkih skupina”, kazao je Papa tijekom audijencije na kojoj su bili profesori i studenti Instituta San Carlo iz Milana. Govoreći o odrastanju u multietničkom društvu, pozvao je roditelje da budu otvoreni i dopuste da se njihova djeca igraju i s djecom drugih etničkih skupina i osoba migranata.

„Jedan otac mi je pričao kako neki roditelji ne dopuštaju da se njihova djeca druže s djecom ljudi koje mi često podcjenjujemo i obezvrjeđujemo. Ma zašto? Možda jer želiš da tvoja djeca odrastaju kao tvoja čista rasa? Ti želiš stvar čišću i od destilirane vode?  Oče, ako je to kao destilirana voda, moram reći da ja uopće ne osjećam okus destilirane vode i ona mi ne može ugasiti žeđ. Potrebna nam je voda života. To je multietničnost i multikulturalnost. Ne bojte se! Nemojte strahovati od migranata. Migranti smo mi. Isus je bio migrant. Ne bojte se migranata. Može se čuti: Ali oni su delikventi? Ali, i mi ih imamo mnogo. Mafiju nisu izmislili Nigerijci, ona je ‘nacionalna vrijednost’ Italije. Mafija je naša, talijanska. Svi možemo postati delikventi”, upozorio je Papa.

„Migranti su oni koji nam donose bogatstvo. Pa i Europa je sačinjena od migranata koji su donijeli različite kulture. Ona je rasla upravo sa susretom kultura. Budite oprezni jer danas postoji napast da se podižu zidovi: zidovi u srcu i na zemlji, a sve kako bi se spriječio susret s drugim kulturama i drugim ljudima. Onaj tko gradi zidove završit će kao rob zida kojeg je napravio: bez horizonta. Trebamo li prihvatiti sve migrante? Prvo, treba imati otvoreno srce. Ako ja imam rasističko srce, trebam se dobro propitati zašto je to tako i obratiti se. Drugo, migranti trebaju biti prihvaćeni, prijateljski praćeni i integrirani. Tako mogu prihvatiti naše vrijednosti, a i mi možemo upoznati druge vrijednosti te tako zajednički možemo razmijeniti vrijednosti”, rekao je papa Bergoglio.

„Podizanje zidova ne služi. Nedavno sam citirao onaj lijepi ulomak romana ‘Na Drini ćuprija’ Ive Andrića, u kojemu on govori o mostovima. Kaže da su mostovi tako neopisivi i veličanstveni: oni su anđeoski, ne ljudski. Kaže da su mostovi krila anđela koji spajaju preko gora i rijeka kako bismo mi međusobno mogli komunicirati.

Velična gradnje mostova među ljudima i kulturama je u komunikaciji. Mi odrastamo s komunikacijom, jer inače, zatvarajući se u sebe, postajemo neizrečeni ili destilirana voda. S toga vas molim učite djecu da odrastaju u kulturi susreta, kako bi bili sposobni susresti različite ljude, ljude s različitostima”. Danas u našem zapadnom svijetu postoji opasnost i od kulture ravnodušnosti, relativizma i nekreativnosti koja ne dopušta da odrastamo. Ako nismo oprezni s kulturom ravnodušnosti, onda iz nje proizlaze fundamentalizmi i sektaški duh, zaključio papa Franjo.

„Na Drini ćuprija” povijesni je roman Ive Andrića za koji je 1961. dobio Nobelovu nagradu za književnost. U romanu se spominje kako na mostu stoji natpis kojim se evocira Božji blagoslov dok jedan od likova imenom Alihodža posreduje legendu prema kojoj je „ćuprija Božja spojnica“ jer su meleci (anđeli) ti koji šire svoja krila kako bismo premostili zapreke, odnosno oni su ti koji su podučili ljude gradnji mosta.

Ivo Andrić rođen je 9. listopada 1892. u Travniku gdje je i kršten u tamošnjoj katoličkoj crkvi, a umro je 13. ožujka 1975. u Beogradu

Izvor:
https://ika.hkm.hr/papa-franjo/papa-ponovno-citirao-andrica-mostovi-su-bozje-spojnice-medu-ljudima/