PRVORAZREDNI DOGAĐAJ ZA KNJIŽEVNE SLADOKUSCE
Otvorena izložba knjiga iz kolekcije bibliofila Franje Marića

“Lijepo načinjeno, rijetko viđeno” naziv je izložbe knjiga iz knjižnice Franje Marića, poznatog hrvatskog bibliofila, koja je svečano otvorena 15. listopada u Preporodnoj dvorani povodom “Mjeseca hrvatske knjige”.

Marićeva izložba “Lijepo načinjeno, rijetko viđeno” uistinu je prvorazredni događaj za književne sladokusce jer su sadržane lijepo uređene i rijetko viđene knjige na jednom mjesto iz knjižnice bibliofila i kolekcionara koji je, možemo slobodno reći, svoj život posvetio upravo tome. Više od tri desetljeća bibliofil Marić “pohodio” je antikvarijate, skupljao i kupovao različite knjige u još različitim izdanjima. Najzanimljiviji “rezultati” Marićevi “pohoda” od danas čine izložbu “Lijepo načinjeno, rijetko viđeno” koja sadržava zbirku od 300 književnih rariteta, a na izložbi je izloženo 90 knjiga.

Zbirka sadrži  300  književnih rariteta

Marićev pasionirani duh i osjećaj za lijepe i rijetko viđene knjige, te želju da raritete pronađe i sačuva, istaknuo je i akademik Pavao Pavličić koji se nazočnima danas obratio u ime Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Pavličić je u prigodnom govoru povodom otvorenja izložbe kazao  kako “ovakvih izložbi nema često”, te da su knjige “sačuvane od propasti i zaborava”.

“Njegova će zbirka za mnogoga promatrača imati snagu otkrića: iznenadit će se on zbog tematskog raspona tih izdanja, zbog njihova društvenog utjecaja, a često i zbog vrhunske kvalitete njihove opreme, što se odnosi podjednako na likovni aspekt i na tiskarsku vještinu. Marićeva nam zbirka, možda uvjerljivije od svakoga traktata i materijalnog dokaza, otvara pogled na našu povijest, na davno nakladništvo, na prošla društvena stanja, na nekadašnje ideologije i svjetonazore, a osobito na ljude koji su se oko knjiga trudili. U ljepoti i rijetkosti tih knjiga krije se, ukratko, cijeli jedan svijet”, istaknuo je akademik Pavličić  u  Predgovoru kataloga izložbe.

Marićevi tri desetljeća dugi pohodi po antikvarijatima

Marićeva zbirka obuhvaća knjige koje su tiskane u razdoblju od sredine 19. st. do kraja 20. st., a podijeljene su u dvije kategorije – knjige opremljene prema secijskom knjigoveškom uzorku (knjigoveže Emanuel Mučnjak, Ivan Schneider, Bogomil Šoban, Lavoslav Schmid, Vjekoslav Jasbec), te one koje su uredili poznati ilustratori i umjetnici od 1907. do danas, a među kojima su Tomislav Krizman, Dragan Melkus, Ljubo Babić, Milivoj Uzelac, Gabrijel Jurkić, Krsto Hegedušić, Josip Horvat, Josip Vaništa, Ivo Dulčić i brojni drugi.

“Knjige nas vraćaju u lijepa, romantičarska vremena, kada se puno više čitalo nego danas u ovom informatičkom vremenu kada svi imamo iPade, iPhone. U 19. stoljeću je postojalo puno više tiskara nego danas, ali svejedno, knjige će uvijek svijet činiti ljepšim i boljim, na što nas podsjećaju  i ova izložba i kolekcionar Marić”, kazao je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.

Franjo Marić, autor izložbe, u prigodnom je govoru zahvalio brojnim antikvarijatima u Zagrebu i Hrvatskoj koji su mu godinama pomagali u nastanku i skupljanju ove impozantne zbirke knjiga, kao i književnici Julijani Matanović i akademiku Pavličiću koji su ga poticali i nagovorili da knjige predstavi javnosti kroz jednu ovakvu izložbu.

“Judita” Marka Marulića, “Pogled u Bosnu” Matije Mažuranića, “Dela” Stanka Vraza, “Pjesnička djela” Petra Preradovića izdana o “trošku narodu”, “Smrt Smail- age Čengića” Ivana Mažuranića, Šenoine “Izabrane pjesme”, Matoševi “Feljtoni i eseji”, samo su neki od naslova u bogatoj Marićevoj kolekciji.

Kolekcija će dom pronaći u Sarajevu

Knjige iz Marićeve kolekcije, njih 300, svoj će novi dom pronaći u knjižnici “Metropolitana” koju će  dekretom osnovati uzoriti kardinal Vinko Puljić, nadbiskup Vrhbosanski u Sarajevu.

Veliki argentinski pisac Jorge Luis Borges u prošlom je stoljeću zapisao: “Raj sam oduvijek zamišljao kao svojevrsnu biblioteku”. Franjo Marić stvorio je “knjiški raj” i otvorio njegova vrata svima nama.

Organizatori izložbe su HAZU – Razred za književnost i Styria – Večernji list. Uz autora Franju Marića, knjige za katalog, odabrali su književnica Julijana Matanović i akademik Pavao Pavličić. Autor postava izložbe je Ozren Feller, akademski kipar – slikar.

Izložbu možete pogledati radnim danom od ponedjeljak do petka od 9 do 15 sati od 15. listopada do 8. studenoga 2019. u Preporodnoj dvorani (Opatička 18).

Gloria Lujanović

Dana 15. listopada 2019. u povodu Mjeseca hrvatske knjige u Preporodnoj dvorani HAZU, Opatička 18 u Zagrebu otvorena je izložba Lijepo načinjeno, rijetko viđeno izbor knjiga iz knjižnice bibliofila Franje Marić. Otvaranju izložbe između ostalih nazočili su kardinal Vinko Puljić, nadbiskup Vrhbosanski; akademik Živko Kusić, izaslanik mr. sc. Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade RH; prof. dr. sc. Drago Prgomet, predsjednik Zagrebačke gradske skupštine; književnica prof. dr. sc. Julijana Matanović; akademik Josip Bratulić, prof. dr. sc. Slavko Slišković, provincijal Hrvatske dominikanske provincije; mr. sc. Tihomir Šutalo, provincijal Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivan Bosco; Juro Martinović, državni tajnik Ministarstvo pravosuđa RH; don Ivan Tolj, predstavnik Styrie; gospodin Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista; gospodin Vinko Zovko, vlasnik vinarije  Povratak Žepče. U ime predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta izložbu je svečano otvorio akademik Pavao Pavličić.  Organizator izložbe je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Razred za književnost, a medijski pokrovitelji su Styria i Večernji list. Izložba se može pogledati do 8. studenoga od ponedjeljka do petka od 9 do 15 sati. Domjenak za sve uzvanike pripremila je vinarija Povratak Žepče. Svaki posjetitelj otvaranja ove jedinstvene izložbe dobio je na poklon i butelju vina vinarije Povratak iz Žepča koja bi do 2030. trebala imati 5,7 milijuna trsova.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) – Razred za književnost uz medijsko pokroviteljstvo Styria – Večernji list u povodu Mjeseca hrvatske knjige organizira izložbu Lijepo načinjeno, rijetko viđeno izbor knjiga iz knjižnice bibliofila Franje Marića. Izložba će biti svečano otvorena u utorak 15. listopada u 12 sati Preporodna dvorana, Opatička 18, Zagreb.

Izložbu možete pogledati radnim danom od ponedjeljak do petka od 9 do 15 sati  od 15. listopada do 8. studenoga 2019. 

Odabir knjiga za katalog napravili su književnica Julijana Matanović, akademik Pavao Pavličić i Franjo Marić.
Predgovor katalogu napisao je akademik Pavao Pavličić.
Postavka izložbe akademski kipar-slikar Ozren Feller.
Nakladnici kataloga Večernji list i HAZU Razred za književnost.

Sponzor domjenka Vinarija “Povratak” Žepče http://povratakwinery.com/

Prezentaciju izložbe u trajanju oko 20 minuta možete preuzeti s adrese:
https://napredak.hr/prezentacija.ppsx

Opis izložbe

Izložba knjiga Lijepo načinjeno, rijetko viđeno obuhvaća lijepo uređene te rijetko na jednom mjestu viđene knjige iz knjižnice bibliofila i kolekcionara F. M. Nastale su u razdoblju od sredine 19. st. do kraja 20 st. Na izložbi se mogu vidjeti:

a) knjige opremljene prema secesijskom knjigoveškom uzorku (knjigoveže Emanuel Mučnjak, Ivan Schneider, Bogomil Šoban, Lavoslav Schmid,  Vjekoslav Jasbec). Tako koje je radila tada moćna Matica hrvatska, a i druge nakladničke kuće sve do početka 20 st.

b) knjige koje su opremili poznati umjetnici i ilustratori. Tu su, od 1907. pa dalje:Tomislav Krizman, Dragan Melkus, Ljubo Babić, Miroslav Kraljević, Jerolim Miše, Jozo Kljaković, Mirko Rački, Pjer Križanić, Ernest Tomašević, Julije V. Meiszner, Maksimilijan Vanke, Vladimir Kirin, Vilko Gecan, Milivoj Uzelac, Oto Antonini, Radovan Tommaseo, Marko Rašica, Marijan Trepše, Gabrijel Jurkić, Andrija Maurović, Vilim Svečnjak, Fran Kršinić, Omer Mujadžić, Vanja Radauš, Antun Kirinčić, Joso Bužan, Vjekoslav Parač, Krsto Hegedušić, Viljem (Vilko) Gliha Selan, Kamilio Ružička, Zdenka Sertić, Marijan Šimunić, Petar Salopek, Ivo Režek, Zlatko Šulentić, Ante Kuman, Oton Postružnik,  Mladen Veža, Josip Horvat, Zdenka Turkalj, Karlo Mijić, Ivo Šeremet, Sigo Sumereker, Josip Restek, Vladimir Mirosavljević, Zdenka Sertić, Oton Gliha, Antun Motika, Marijan Šimunić, Slavko Kopač, Vanja Radauš, Vladimir Filakovac, Kamilo Ružička, Fedor Vaić, Krsto Hegedušić, Frano Baće, Nikola Mucavac, Edo Murtić, Albert Kinert, Mirko Ostoja, Frane Šimunović, Vilim Svečnik, Frano Šimunović, Ivo Šebalj, Mato Benković, Franjo Dolenec, Boris Dogan, Ema Bursać, Ivan Picelj, Dušan Džamonja, Miljenko Stančić, Albert Kinert, Josip Vaništa, Slavko Šohaj, Zlatko Prica, Ljubo Ivančić, Ivo Gatin, Marijan Detoni, Oton Gliha, Lujo Lozica, Nedjeljko Dragić, Dalibor Parać, Milena Lah,  Tomislav Gusić, Josip Bifel, Ivo Dulčić, Ivan Kožarić, Svetozar Domić, Zlatko Šimunović, Đuro Seder, Ordan Petlevski, Zlatko Prica, Ivo Friščić, Ivan Generalić,Ljudevit Šestić, Ivo Friščić, Ivan Lacković, Ljerka Njerš…

Izložba Lijepo načinjeno, rijetko viđeno želi potaknuti bibliofile, kao i biblioteke i ostale ustanove da javno izlože svoje lijepe i rijetke knjige, uz suradnju  stručnjaka za opremu knjiga. U današnje vrijeme, kada se knjige tiskaju uglavnom radi profita, bez neke posebne grafičko-likovne opreme, dobro je podsjetiti se kako je to nekada bilo. A to bi moglo potaknuti današnje i buduće grafičko-likovne urednike i umjetnike da što ozbiljnije, savjesnije i odgovornije pristupe grafičkom opremanju i oblikovanju knjiga, kako bi nešto vrijedno i lijepo načinjeno ostalo i poslije naših vremena.

IZ ŽIVOTOPISA BIBLIOFILA FRANJE MARIĆA

          Rođen je 13. svibnja 1955. godine u Zenici s prebivalištem u Brezovu Polju pokraj Žepča (središnja Bosna). Gimnaziju je završio u Zavidovićima (BiH), a 1982. godine diplomirao je fiziku na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu. Još kao apsolvent, a zatim i kao profesor, radio je od 1981. do 1986. godine u Tehničkoj školi u Zavidovićima. Ujesen 1986. godine prešao je u Radnu organizaciju „Automatska obrada podataka“ (AOP) pri Složenoj organizaciji udruženoga rada (SOUR) Izgradnje „Zenica“ na poslove sistem analitičara te organizatora izradbe novih projekata. U međuvremenu se stručno usavršavao u informatici prema programima Iskre Delteu Novoj Gorici i Ljubljani. Godine 1988. imenovan je na 4 godine rukovoditeljem poslova AOP-a RZ Zajedničkih poslova SOUR-a Izgradnje „Zenica“. Tijekom 1988. i 1989. godine honorarno je predavao fiziku u Kazneno-popravnome zatvoru u Zenici.

          Početkom 1990. godine došao je u Zagreb, u Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži u Dubravi, gdje i danas radi. Tijekom rata, od 1991. do 1995. godine, osim ratne radne obveze u Centru u Dubravi, obnašao je službu predsjednika Hrvatskoga kluba srednja Bosna u Zagrebu koji je humatarno djelovao i više stotina kamiona pomoći uputio na područje srednje Bosne, osobito na žepačko. Osim humanitarnoga djelovanja, Klub je skrbio za ranjenike i bolesnike iz srednje Bosne koji su se liječili na području Republike Hrvatske, a posebno u zagrebačkim bolnicama.

U iznenadnome minobacačkom napadu Armije BiH na hrvatsko katoličko mjesto Brezovo Polje pokraj Žepča, na dan blagoslova polja na svetkovinu sv. Ivana Krstitelja (24. lipnja 1993.), svi su stanovnici žurno napustili selo ponijevši sa sobom ono što je moglo stati u najlonske vrećice. Nakon toga muslimanski ekstremisti temeljito su opljačkali sve kuće, a mnoge i zapalili. Tom prigodom opljačkana je i zapaljena privatna knjižnica Franje Marića u kojoj je bilo oko 1100 vrlo vrijednih, rijetkih i skupih knjiga, između ostalih i osnovnoškolskih knjiga i bilježnica njegova djeda Franje iz razdoblja od 1912. do 1914. godine.

Nakon te pljačke više od 25 godina ponovno se s posebnom strašću bavi prikupljanjem i publiciranjem statističko-povijesnih starih i novih dokumenata te ilustracija, uglavnom o Hrvatima katolicima u Bosni i Hercegovini. Do 2018. godine objavio je 20 knjiga, a kao suradnik i glavni urednik sudjelovao je još na pripremi 21 knjige. Recenzenti njegovih publiciranih knjiga bili su  prof. emeritus dr. sc. Mladen Friganović, prof. dr. sc. Anđelko Akrap, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Stjepan Šterc, prof. dr. sc. Slavko Slišković, dr. sc. Zdravko Dizdar itd. Neka od njegovih kapitalnih djela mogu se pronaći i u svjetskim knjižnicama: The British Library London, The Library of Congress Washington, Université Paris-Sorbonne itd.

Danas posjeduje preko 8500 svezaka većinom starih knjiga. U listopadu 2018. Katoličkom školskom centru Don Bosco u Žepču donirao je 650 vrijednih i rijetikh knjiga za djecu i mladež tiskanih u razdolju od 1864. do 1990. godine

Član je Matice hrvatske u Zagrebu te Upravnoga odbora Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak“ u Zagrebu, u mandatnome razdoblju od 2014. godine do danas. Aktivni je član zagrebačkoga Napretka od 2. listopada 1997. godine.

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ Donacija „Krunoslav i Zvonimir Draganović“ u Zagrebu 30. listopada 1998. godine dodijelilo mu je nagradu za znanstvenoistraživački radHrvati-katolici u BiH između 1463. i 1995. godine prema crkvenim dokumentima.

Knjiga Pregled Napretkovih hrvatskih narodnih kalendara 1907. – 2002. jedna je odnagrađenih knjiga za najbolji izdavački projekt u 2002. godini u kategoriji historiografije, prema ocjenjivačkome sudu Poslovnoga udruženja izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine.

Godine 2008., 14. listopada, dobitnik je Godišnje nagrade Općine Žepče za autorstvo nekoliko djela iz povijesti žepačkoga kraja i veliki doprinos istraživanju žepačke prošlosti.

            U Sarajevu, 6. siječnja 2016. godine, povodom 25. obljetnice biskupske službe, Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, dodijelio mu je Priznanje za nesebičnu suradnju tijekom kardinalove pastirske službe.

            U Zagrebu, 8. studenoga 2017. godine, predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović donijela je Odluku o dodjeli odlikovanja Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge za kulturu u području književnosti i očuvanju indentiteta Hrvata na bosanskohercegovačkim prostorima te njihovu dugogodišnju promociju u Republici Hrvatskoj i u svijetu.

Citati

Sve svoje knjige u životu kupio sam u antikvarijatima, ali nije uopće štos kupiti knjigu, važno ju je pronaći. I još važnije: tražiti je. I cijeli smisao antikvarijata, sva njegova ljepota i draž je u traženju starih, rijetkih i dragih knjiga, bez obaveze da ih pronađete. Obilasci antikvarijata, čeprkanje njegovim policama, gutanje, njegove prašine i miris starine – sve je to zajedno svetkovina, rutual, a s vremenom i potreba. Na putanji svakodnevnih poslova i obaveza antikvarijat je odmorište, osunčano stubište za predah duše. Antikvarijat nipošto nije knjižara, jer knjižara je ipak samo trgovina, a antikvarijat je mnogo više od toga. U antikvarijat ne dolaze kupci kao u knjižaru, u njega svraćaju posjetitelji, većina ih se međusobno poznaje, oni poznaju prodavače i obrnuto. Antikvarijat je sastajalište, dnevna i bolesnička soba za odmor i oporavak duhovno izranjavanih i znatiželjnih. Dakle, riječ je o kulturnoj instituciji koja sakuplja i okuplja rijetke primjerke i pojedince naše kulturne baštine i svakodnevice”. (iz knjige Zvonimira Milčeca “Zagreb je Zagreb”, Zagreb 1981., naklada autora, str.169.)

Sudbina knjige slična je sudbini čovjeka. Knjiga se rađa, živi i umire, a tijekom svog materijalnog, ovozemaljskog života doživljava sretne i tužne trenutke baš kao i sam čovjek. Ona je voljena, tražena, ljubomorno čuvana; ona je ponos bibliomanima, radost bibliofilima, najvjerniji je čovjekov prijatelj, utjeha usamljenicima, izvor znanja i užitka …

… Osim samog čovjeka teško je spomenuti bilo što drugo što bi bilo toliko važno u povijesti svijeta i u svakodnevnom životu kao što je knjiga, a isto je tako nemoguće sjetiti se neke druge tvorevine ljudskoga uma koja bi poput knjige bila tako neraskidivo povezana sa sudbinom čovjeka … (Aleksandar Stipčević– Sudbina knjige)

Knjige možemo podijeliti u dvije skupine:
One za jedan sat i one za vječnost (John Ruskin)

Sve prolazi, i svemu ima vrijeme,
ali ostaje trajan spomen pohranjen u knjigama,
živim, stepenicama povijesti. (Josip Bratulić)