U četvrtak, 24. veljače 2022. godine svečano je otvorena fotografska izložba “Sarajevo Light&Shade” autora Ante Magzana u Galeriji Kranjčar u Zagrebu.
Izložbu su svečano otvorili Miljenko Puljić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb, Anja Margetić, dogradonačelnica Sarajeva, kustosica izložbe Iva Körbler i kustos galerije Josip Tešija te autor Anto Magzan.
Fotografska izložba „Sarajevo Light&Shade“ priznatog vizualnog umjetnika Ante Magzana, ujedno i člana HKD Napredak-Zagreb, ciklus je crno-bijelih fotografija grada Sarajeva. Nastavak je to uspješnih serija portreta gradova kojima su prethodno ovjekovječeni Sydney (2012.) i Barcelona (2019.).
Vizura Sarajeva zamišljena je kao fotografska igra svjetla i sjene, kao chiaroscuro ljudi i arhitekture u kojima se iščitava osobna iskaznica suvremenog Sarajeva, a cilj je putem reportažne i umjetničke fotografije prikazati i stvoriti jedinstvenu biografiju grada.
Izložba je realizirana u organizaciji HKD Napredak-Zagreb, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba te je za javnost otvorena do 7. ožujka 2022. godine.
U srijedu, 2. veljače 2022. godine u zagrebačkom Hotelu “The Westin” održana je prva promocija knjige „Enciklopedijski rječnik Bosanske Posavine“ u Hrvatskoj, autora mr. sc. Ante Kneževića i dr.sc. Tomislava Lukića.
Promocija je organizirana u suradnji s Internacionalnom akademijom nauka i umjetnosti u BiH (razred za Održivi razvoj) te Hrvatskim kulturnim društvom Napredak-Zagreb (klub znanstvenika). Promotori knjige bili su poznati hrvatski likovni i književni kritičar g. Milan Bešlić i diva hrvatske književnosti prof. dr.sc. Julijana Matanović, redovna članica Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH (IANUBIH), koja je ujedno i autorica predgovora knjige.
Moderator i uvodničar na promociji bio je dr.sc. Tomislav Dubravac, redovni član Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH (IANUBIH), dopredsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb te voditelj kluba znanstvenika. Producentica cjelokupnog događaja bila je Iva Sarić (Lukić), struč. spec. oec. iz tvrtke PROteam iz Zagreba, čijom zaslugom knjiga također biva predstavljena i u digitalnom izdanju.
Knjiga/rječnik pripremljen je na 680 stranica, a sadrži oko 7500 natuknica i 10 000 objašnjenih pojmova. Autori su knjigu obogatili s tisuću fotografija u boji, uz pojašnjenje riječi te prijevodom na engleskom jeziku. Knjigu je tiskao Grafički Zavod Hrvatske, dok su nakladnici knjige Fraternitas, Synopsis i slavonsko-brodska Galerija „Goll“.
Uz brojne osvjedočene prijatelje Bosanske Posavine događaj su uveličali saborski zastupnici predvođeni gđom. Zdravkom Bušić, izaslanica ministrice kulture i elektronskih medija, gđa. Mirjana Piškulić, ravnatelj Hrvatske Matice iseljenika g. Mijo Marić, državni tajnik ministarstva pravosuđa g. Juro Martinović, predsjednik akademije IANUBIH, akademik Asim Kurjak, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb, g. Miljenko Puljić, predsjednik udruge Hrvata Bosne i Hercegovine „Prsten“, g. Pavo Zubak te brojni drugi uglednici iz svijeta znanosti, kulture i biznisa.
“Knjiga je vrijedan doprinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine Bosanske Posavine i očuvanja jezičnog izričaja stanovništva koje nažalost nestaje. Identitet svakoga naroda obilježava njegov jezik i kultura, a upravo to i jesu temeljna obilježja ove knjige. Upravo je kultura, shvaćena u širem smislu, sve nas i održala tijekom prošlosti i sačuvala identitetski koncept jednoga naroda. Istu analogiju trebamo preslikati na današnju napaćenu, osiromašenu, raseljenu i zaboravljenu Bosansku Posavinu, kojom se ova knjiga i bavi, kako je ne bismo izgubili za sva vremena. Kulture nema bez tiskane riječi, kultura uvijek i svagda ujedinjuje i ruši barijere i gradi mostove, a najvrijedniji doprinos očuvanju kulture jednoga naroda su svakako pisane riječi, dakle knjige“, naglasio je u uvodnom govoru dr.sc. Tomislav Dubravac, jedan od urednika knjige.
Također izjavljuje da „rječnik koji danas predstavljamo opisuje, a ne propisuje, a ja bih rekao ponajviše „zapisuje“ i rukovodi se načelom uključivosti izričaja svih naroda sa toga područja, izvan i iznad je dnevnih politika koje nas svakodnevno opterećuju. Pjesnik, Tin Ujević napisa: „knjiga nije hrana, ali je poslastica“, ova knjiga je upravo to, prava poslastica za sve one koji štuju svoju tradiciju i običaje naslijeđene od naših predaka, koje otimamo zaboravu i koje želimo sačuvati za buduće naraštaje. Pred vama, dakle imate jednu vrijednu knjigu, koja nije namijenjena za čitanje na dah, tj. kao roman, budući da bi se tada brzo zaboravila njena nakana, a i poruka bi izblijedila. Ovu knjigu treba čitati svako malo, s pozornošću i ljubavlju, kako bi obnavljali sjećanja na drage nam ljude i običaje, na naše korijene. Jer, sjećanje je jedini raj iz kojeg ne možemo biti protjerani (J. P. F. Richter)”.
Nakon uvodnoga govora knjigu su s puno emocija predstavili i promotori g. Bešlić i akademkinja, prof.dr.sc. Julijana Matanović, čiji nadahnuti nastup nikoga nije ostavio ravnodušnim. Nakon predstavljanja, moderator dr.sc Tomislav Dubravac je s autorima knjige mr. sc. Antom Kneževićem i dr. sc. Tomisavom Lukićem na zanimljiv i ineraktivan način predstavio knjigu.
„Povijest nas uči kako je narod bez tradicije, očuvanja jezika, bez kulture, narod bez budućnosti. U današnjim kompleksnim vremenima u Bosni i Hercegovini, posebice u Bosanskoj Posavini, području s čijeg prostora nestaju stanovnici, ovakve knjige imaju veliku važnost, što je zalog naše opstojnosti”,izjavio je u završnom govoru i komentaru dr.sc. Tomislav Dubravac.
Nakon uspješnih proslava 75., 80., 85., 90., i 95. obljetnice, dolazi kruna slavlja, odnosno 100. obljetnica HKD Napredak i 30. obljetnica obnove u Varaždinu.
Razni programi su se izvodili nakon obnove u Varaždinu, Čakovcu, Ivancu, Novom Marofu, Ludbregu, Prelogu, Varaždinskim Toplicama, Slatini, Slavonskom Brodu, Sv. Martinu na Muri, odnosno pokrivala se ponajviše područje Varaždinske biskupije. Program su činile izložbe, koncerti, tribine, predstavljanja i promocije knjiga te humanitarni rad.
Program koji se planira realizirati u budućnosti biti će ponovno u obliku izložbi, koncerata, predstavljanja i promocija knjiga, tribina, dok će posebna zastupljenost biti na Katoličkim školskim centrima u BiH te na njihovom radu i djelovanju više od 25 godina. To je opstanak hrvatskog naroda u Bosni, a primjeri za to su u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Travniku, Žepču, Banja Luki, Bihaću.
Prva u nizu izložbi je izložba akademika franjevca Bosne Srebrne, fra Petra Perice Vidića. U ovom trenutku izložba se odvija u Garestinu te će se od prodaje školovati djeca slabijeg financijskog statusa. Izložba sadrži 30-ak umjetničkih djela, a trajati će četiri tjedna.
Razred za Održivi razvoj Internacionalne akademije nauka i umjetnosti iz Bosne iz Hercegovine održao je u hotelu Antunović prvi samostalni Znanstveni skup pod nazivom „Bosanska Posavina 2030. – Sadašnjost i izazovi budućnosti“ čime je IANUBIH započeo realizaciju svojeg ambicioznog programa podrške razvoju i preobrazbi bosansko-hercegovačkog društva.
Internacionalna akademija nauka i umjetnosti (IANUBIH) u Bosni u Hercegovini institucija je koja potiče razvoj znanosti i umjetnosti, čuva, njeguje i promovira znanstvenu i kulturnu tradiciju te izražava spremnost na promjene koje su primjerene vremenu i potrebama sredine iz koje potiče i u kojoj egzistira. Organiziranjem prvoga samostalnoga Znanstvenoga skupa, pod vodstvom dr. sc. Tomislava Dubravca, voditelja Razreda za održivi razvoj, Internacionalna Akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini započela je realizaciju svojeg ambicioznog programa podrške razvoju i preobrazbi bosansko-hercegovačkog društva.
Znanstveni skup okupio je brojne predavače poput akademika, prof. dr. sc Asima Kurjaka, ujedno i predsjednika IANUBIH, dr. sc. Tomislava Dubravca, doc. dr. sc. Tade Jurića, prof. dr. sc. Ive Grgića, prof. dr. sc. Sandre Kraljević Pavelić, prof. dr. sc. Seada Vojnikovića, dr. sc. Tomislava Lukića te prof. dr. sc. Velimira Sriće.
„Jedna od zadaća Internacionalne akademije nauka i umjetnosti, pa tako i razreda za Održivi razvoj je pratiti, izučavati i predlagati rješenja i mjere koje će povećavati spremnost BiH, odnosno svih njezinih institucija i građana da spremnije dočekuju izazove u budućnosti. Brojni su izazovi koji nas očekuju, ali vrijeme i ova prigoda isključuju da ih navodimo. Obzirom na široki spektar aktivnosti, razred za održivi razvoj u svemu tome ima veliku ulogu“, izjavio je dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj Razreda za održivi razvoj, IANUBiH te ujedno i dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb.
Predavači su otvorili mnoga važna pitanja, ali i dali odgovore u nekoliko osnovnih pravaca, poput društveno-ekonomske revitalizacije ruralnog prostora Bosanske Posavine, značaja i vrijednosti razvoja poljoprivrede, ekološke proizvodnje, šumarstva, mogućnosti korištenja sredstava EU iz predpristupnih fondova, prekogranične suradnje te slikovito definirali demografsku sliku, trendove i perspektivu Bosanske Posavine.
„Mi dijelimo sudbinu drugih zemalja, ali mi smo najgori u tome. Naša stopa nataliteta, naša visoka stopa ostarjelih ljudi, sve to bitno utječe na to da se daleko više umire nego što se rađa“, naglasio je prof. dr. sc Asim Kurjak, predsjednik IANUBiH.
Definiranjem mnogih aktualnih i bitnih pitanja na Znanstvenom skupu želi se potaknuti argumentirana, otvorena i transparentna rasprava u znanstvenim, društvenim, političkim krugovima te pokrenuti intenzivniji društveni angažman i pojačani interes državnih organa na području Bosanske Posavine, koja bi mogla postati poseban poligon uspješne obnove, reintegracije, ekonomskog napretka te ujedno i zanimljivo područje za život, pritom misleći na sprječavanje depopulacije i daljnje iseljavanje Bosanske Posavine.
Na skupu je također predstavljena i knjiga „Enciklopedijski rječnik Bosanske Posavine“ autora mr. sc. Ante Kneževića i prof. Tomislava Lukića, dipl. ing. koja na 690 stranica sadrži oko 7 500 natuknica, 10 000 pojmova s preko 1 000 koloriranih ilustracija te je vrijedan doprinos očuvanju jezičnog izričaja stanovništva sjevernog djela Bosne i Hercegovine koji kroz moderne sociološke prilike jednostavno nestaje iz naše svakodnevne komunikacije.
Prošle godine Planinarsko društvo HKD Napredak-Zagreb osmislilo je godišnji plan za 2021. godinu godinu te je u planu bila i posjeta Turskoj. U skladu s planiranim, tako je plan i ostvaren. Odlučeno je posjetiti Cappadociu. Petodnevno putovanje započeli smo avionskim letom do Istanbula, a zatim autobusom do Goremeua. Obišli smo Goremeu, Urgup, Derinkiju, dolinu Zelve, Uchisar, dolinu Monks i kanjon Hilari.
Slijedi par informacija o pokrajini Cappadocia. Mnogi Cappadociu nazivaju zemljom čudnovatih, odnosno šarenih stijena. Cappadocia je polu-sušna regija u središnjoj Turskoj, a poznata je po svojim prepoznatljivim “dimnjacima iz bajke”, to jest visokim stijenama u obliku stošca skupljenih u dolini Monks i Goremeu. Ovo je povijesna regija u Turskoj centralnoj Anatoliji. Staro Perzijsko ime joj je bilo Haspaduya, što u prijevodu znači zemlja predivnih konja. Ovaj krajolik oblikovali su vulkani, a erozije su stvorile niz planinskih grebena, dolina, špilja i vrhova poznatih još kao i “vilinski dimnjaci”.
Krajolik je očaravajuć i ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Cappadociu svakako treba doživjeti i iz zraka i to iz balona s pogledom na izlazak sunca. Iz ptičje perspektive, sa stotinama drugih balona na obzoru, savršenstvo krajolika još je izraženije. Let traje jedan sat i na kraju svakog leta dočeka vas šampanjac i diploma.
Osim iz zraka, Cappadociu obavezno treba vidjeti i iz perspektive čovjeka krtice. Naime, ispod nadzemnih gradova splet je i podzemnih. Jedan od najvećih na svijetu je podzemni grad Derinkuyu, koji ide do dubine od 60. metara, a rasprostire se na 4,5 kilometra te ima osam podzemnih nivoa u kojima je živjelo oko dvadeset tisuća ljudi. Otvoren je 1969. godine te se pretpostavlja da je najveći dio sagrađen za arapske invazije u razdoblju od 7 do 10 stoljeća.
Osim Derinkuyu podzemnog grada, otvoren je i drugi manji Kaymakli, najposjećeniji dio u Cappadocii te ujedno pod zaštitom UNESCO-a, a nadzemni je otvoreni muzej Goreme. Ljudi su u stijenama isklesali kuće, crkve, samostane i kapelice. Grad broji više od trideset crkvi, a u nekima su sačuvane predivne freske iz bizantskog doba nastale između 9. i 11. stoljeća.
Turska oduševljava svojom vrhunskom hranom i hotelima, a posebno gostoljubivošću. Očarava i prirodnim ljepotama.
Franko Čuvalo, predsjednik planinarskog društva Napredak- Zagreb
U ponedjeljak, 15. studenog je u Hrvatskom narodnom kazalištu, pod potkroviteljstvom predsjednika RH g. Zorana Milanovića, svečano obilježena 100. godišnjica postojanja Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu. Događaj je bio protkan simbolikom povijesnog razdoblja kroz koje je Napredak prolazio, prilagođavajući se svim promjenama i teškoćama koje su pratile cjelokupno društvo, ali i čovječanstvo. Također, naglašeni su i mnogobrojni uspjesi radu, odnosno ispunjavanju, promicanju i njegovanju svojih temeljnih ciljeva i vrednota, a to su: dobro istina i ljepota.
Od svog osnivanja 1902. godine do danas, Hrvatsko kulturno društvo Napredak stjecište je kulturnog i intelektualnog života, a sve aktivnosti i rad Društva usmjerene su u prepoznavanje bitnih stvari za afirmaciju kulturnih dobara i unaprjeđenje hrvatske kulture te obrazovanja. U Zagrebu Društvo postoji od 1921. godine kao samostalna, neprofitna, nepolitička udruga koja okuplja sve one koji žele pridonijeti u promicanju hrvatske duhovnosti, jačanju nacionalne svijesti te očuvanju i razvijanju svih kulturnih vrednota Hrvata.
Temeljem tih smjernica i ciljeva, Napredak kao društvo mnogo je učinio po pitanju očuvanja i afirmacije hrvatske kulture i hrvatskoga nacionalnog identiteta, univerzalnih vrijednosti zajedničkog dobra, pritom ne zanemarujući druge i drukčije, stipendiranju mladih, odnosno učenika i studenata te na povezivanju Hrvata u BiH, Hrvatskoj i u svijetu i univerzalnih vrijednosti zajedničkog dobra.
„Gledano kroz povijest djelovanja Napretka, u stoljetnom vremenskom rasponu, vrijedno je istaknuti kako bi hrvatska, usudimo se reći i svjetska kultura, umjetnost i znanost bila znatno siromašnija bez naših Napretkovaca, koji su ujedno i Nobelovci, poput Ive Andrića, Vladimira Preloga, akademika Ive Padovana, pjesnika Nikole Šopa, slikara Gabrijela Jurkića te mnogih vrsnih znanstvenika, književnika, glazbenika i umjetnika iz raznih područja djelovanja“, izjavio je dr.sc. Tomislav Dubravac, dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb.
Mnobrojne mlade osobe, studenti i učenici pomognuti su i podržani stipendijama koje za njih znače iznimno puno te su investicija, zalog i njegovanje budućnosti.
„Razlog stipendiranja velikog broja učenika i studenata zasnovan je na pravilnom promišljanju o kulturi, a pouzdan znak raspoznavanja takve kulture nalazimo u podržavanju stalne, neutažive spremnosti na učenje i podupiranje učenja, jer učenje nije puko zadovoljavanje trenutne radoznalosti, učenje je cilj i svrha života. Život je smislen i bogat jedino ako je budna otvorenost za susretanje s istinski novim, za stjecanje iskustva te obnavljanje i preporod sebe u tom susretu. Tom i takvom životu, s pravom se smije prirodati visoko ime kulture koju je sa svojim povijesnim djelovanjem Napredak promicao“, istaknuo je mag.art. Miljenko Puljić, predsjednik HKD Napredak-Zagreb.
Također, istaknuo je da je Društvo i dalje spremno za otvoreno rukovanje s istinom i dobrom te da i dalje vjeruju u stihove Napretkove himne u kojoj stoji da su Zagreb, Sarajevo, Mostar i Split zajednica Napretka. Napomenuo je da se će uvijek vrijednovati častan i požrtvovan rad Napretkovaca te da se nikada neće odreći bilo kojeg mjesta na kojemu Napredak djeluje. Dok će se uvijek odreći svih onih koji žive od Napretka, osiguravajući si osobnu korist na bilo koji način, ne živeći pritom za Napredak.
U želji daljnjeg jačanja i ostvarivanja uloge i rada kao stožerno kulturno društvo hrvatskog naroda, Društvo se razvija postavljajući si strateške ciljeve i pitanja što je napredno i dobro za čovjeka i čovječanstvo te što je napredno i dobro za hrvatski narod.
„HKD Napredak-Zagreb osnovati će Institut za dobro čovjeka i svijeta i Napretkov gospodarski forum pod nazivom Napetkova poslovna oaza. Društvo okuplja brojne sjajne pojedince iz društvenog, kulturnog, umjetničkog, znanstvenog i inog života, koji osjećaju odgovornost za cjeloviti Napredak, za hrvatskog čovjeka i hrvatski narod, ali i koji osjećaju odgovornost za položaj čovjeka i čovječanstvo te svijet u kojemu žive, preuzimajući inicijativu za postavljanje i ostvarivanje ciljeva“,izjavio je dipl.iur. Vinko Hrkać, član Upravnog odbora.
Na svečanom obilježavanju uručene su zahvalnice istaknutim pojedincima zagrebačkog Napretka, predstavnicima Hrvatske matice iseljenika, HAZUa, Zagrebačke Filharmonije, Hrvatskog narodnog kazališta i Sveučilišta u Zagrebu koji su pomagali Napretku u njegovom radu i djelovanju.
Na događaju su prisustvovali rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Damir Boras, Dubravka Đurić Nemec, posebna savjetnice ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, Juro Martinović, državni tajnik u ministarstvu pravosuđa, akademik Ferdo Bašić, izaslanik HAZU-a, general Rajko Dumančić, izaslanik Generalskog zbora, mr.sc. Snježana Jurišić, predstavnica Hrvatske matice iseljenika, mons. Tomislav Subotičanec, izaslanik kardinala Josipa Bozanića te mnogi drugi.
Vlč. Anto Jelić, sin Stjepana i Ivuše rođ. Budimir, rođen je 7. ožujka 1943. godine u selu Jaklići, župa Uznesenja BDM, Rama-Šćit, u kojoj je i kršten.
Pučku školu pohađao je u Rumbocima, Šćitu i Prozoru. Gimnaziju je završio u franjevačkom sjemeništu u Visokom. Bogoslovne studije je pohađao u Eichsttättu, gdje je primio sveti red đakonata, 6. veljače 1972. Za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije zaređen je 29. lipnja 1972. u katedrali Presvetog Srca Isusova u Sarajevu.
Prvih 20 godina svog svećeničkog života djelovao je izvan Nadbiskupije, kao upravitelj župe Sv. Eufemije, Sutomišćica, u Zadarskoj nadbiskupiji (1972.-1975.), i kao voditelj Hrvatskih katoličkih misija u Spaichingenu (1975.), Rottenburgu i Augsburgu (1979.-1982.) te kao odgojitelj u bogosloviji u Eichsttättu (1975.-1978.).
Po povratku u Nadbiskupiju, bile su mu povjerene sljedeće pastoralne službe: zamjenik župnika u župi Sv. Leopolda Bogdana Mandića u Maglaju (1982.-1984.); suradnik župnika u župi Presvetog Srca Isusova u Doboju (1984.); upravitelj samostalne kapelanije u Tarčinu (1984.); župnik sarajevskih župa Sv. Josipa na Marijin Dvoru (1984.-1991.) i Sv. Luke u Novom Gradu (2001.-2018.).
Od 1991. do 2001. obavljao je službu nadbiskupijskog Ekonoma, sudjelujući u obnovi crkvenih ustanova (Ordinarijat, Bogoslovija), crkava i drugih sakralnih objekata. Istovremeno je bio član Zbora konzultora, Vrhbosanskog ordinarijata i Svećeničkog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije (1991.-1999.). Uz to, kroz pune dvije godine, slavio je sv. mise u župi Sv. Josipa na Palama (1999.-2001.).
Krajem 80-ih i početkom 90-ih, bio je imenovan predsjednikom odbora za pripremu dijecezanske Sinode i delegiran za pripremanje dokumentacije i pothvata potrebnih za ponovno pokretanje HKD-a Napredak.
Smatra se jednim od obnovitelja Napretka. Bio je na obnoviteljskoj skupštini 1990. godine. Izabran je u prvu Središnju upravu, te je dužnost člana Središnje uprave obavljao do 1996. godine.
Svoju svećeničku službu rado je povezivao s brigom za duhovni i materijalni preporod hrvatskog katoličkog puka i obogatio je ljubavlju prema mladima i studentima, plod čega su utemeljenje Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva (HKDD) – čiji predsjednik je bio od 1991. do 2018. – i nekoliko studentskih domova.
Bio je aktivni član Matice hrvatske u Sarajevu te suautor nekoliko pisanih djela (Selidba Ramljaka, Tragovi ramskog graditeljstva, Tekstilne rukotvorine Hrvata u Rami) i jednog dokumentarnog filma (Akcija Feniks 1972).
U ljeto 2018. godine, nakon 46 godina predanog svećeničkog služenja Gospodinu i nesebičnog rada u korist čovjeka, odlazi u svećeničku mirovinu u Svećenički dom u Sarajevu. U tom istom Domu, u ranim poslijepodnevnim satima nedjelje 24. listopada 2021., preminuo je u Gospodinu.
U sjećanje na Tomislava Ladana, prvog predsjednika obnovljene Glavne podružnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb od 25. listopada 1992. do 30. travnja 1996. godine
Tomislav Ladan bio je ugledni hrvatski jezikoslovac, prevoditelj, leksikograf, romanopisac te glavni ravnatelj Hrvatskoga leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, a umro je 12. rujna 2008. godine u 76. godini života, nakon duge i teške bolesti te je pokopan na groblju Mirogoj u Zagrebu.
Djelovao je kao esejist, kritik, prozaik, prevoditelj i leksikograf, koji je za četvrt stoljeća u LZ „Miroslav Krleža“ napisao stotine enciklopedijskih jedinica s područja kroatistike, opće etimologije, skandinavistike te engleske i njemačke književnosti.
Znatan dio rada Tomislava Ladana zauzimaju prijevodi pjesničkih, dramskih, proznih i filozofskih djela s grčkog, latinskog, engleskog, njemačkog, švedskog i norveškog. Sa starogrčkog jezika preveo je dijelove Biblije (Evanđelja), Eshilovu Orestiju, Euripidovu Medeju; Aristotelovu Metafiziku, Nikomahovu Etiku, Fiziku i Politiku; s latinskog jezika djela Ovidija, Descartesa, Dantea, Petrića, Aurelija Augustina; s njemačkog Sagu o Niebelunzima; sa švedskog djela Bergmana i Strindberga; s norveškoga Henrika Ibsena; s engleskog razna djela T. S. Eliota, E. Pounda, W. Shakespearea, te po jedno djelo Normana Mailera, Virginije Woolf, Jamesa Jonesa, Vladimira Nabokova, Herberta Marcusea i Maxa Horkheimera.
