U ponedjeljak, 15. studenog je u Hrvatskom narodnom kazalištu, pod potkroviteljstvom predsjednika RH g. Zorana Milanovića, svečano obilježena 100. godišnjica postojanja Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu. Događaj je bio protkan simbolikom povijesnog razdoblja kroz koje je Napredak prolazio, prilagođavajući se svim promjenama i teškoćama koje su pratile cjelokupno društvo, ali i čovječanstvo. Također, naglašeni su i mnogobrojni uspjesi radu, odnosno ispunjavanju, promicanju i njegovanju svojih temeljnih ciljeva i vrednota, a to su: dobro istina i ljepota.
Od svog osnivanja 1902. godine do danas, Hrvatsko kulturno društvo Napredak stjecište je kulturnog i intelektualnog života, a sve aktivnosti i rad Društva usmjerene su u prepoznavanje bitnih stvari za afirmaciju kulturnih dobara i unaprjeđenje hrvatske kulture te obrazovanja. U Zagrebu Društvo postoji od 1921. godine kao samostalna, neprofitna, nepolitička udruga koja okuplja sve one koji žele pridonijeti u promicanju hrvatske duhovnosti, jačanju nacionalne svijesti te očuvanju i razvijanju svih kulturnih vrednota Hrvata.
Temeljem tih smjernica i ciljeva, Napredak kao društvo mnogo je učinio po pitanju očuvanja i afirmacije hrvatske kulture i hrvatskoga nacionalnog identiteta, univerzalnih vrijednosti zajedničkog dobra, pritom ne zanemarujući druge i drukčije, stipendiranju mladih, odnosno učenika i studenata te na povezivanju Hrvata u BiH, Hrvatskoj i u svijetu i univerzalnih vrijednosti zajedničkog dobra.
„Gledano kroz povijest djelovanja Napretka, u stoljetnom vremenskom rasponu, vrijedno je istaknuti kako bi hrvatska, usudimo se reći i svjetska kultura, umjetnost i znanost bila znatno siromašnija bez naših Napretkovaca, koji su ujedno i Nobelovci, poput Ive Andrića, Vladimira Preloga, akademika Ive Padovana, pjesnika Nikole Šopa, slikara Gabrijela Jurkića te mnogih vrsnih znanstvenika, književnika, glazbenika i umjetnika iz raznih područja djelovanja“, izjavio je dr.sc. Tomislav Dubravac, dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb.
Mnobrojne mlade osobe, studenti i učenici pomognuti su i podržani stipendijama koje za njih znače iznimno puno te su investicija, zalog i njegovanje budućnosti.
„Razlog stipendiranja velikog broja učenika i studenata zasnovan je na pravilnom promišljanju o kulturi, a pouzdan znak raspoznavanja takve kulture nalazimo u podržavanju stalne, neutažive spremnosti na učenje i podupiranje učenja, jer učenje nije puko zadovoljavanje trenutne radoznalosti, učenje je cilj i svrha života. Život je smislen i bogat jedino ako je budna otvorenost za susretanje s istinski novim, za stjecanje iskustva te obnavljanje i preporod sebe u tom susretu. Tom i takvom životu, s pravom se smije prirodati visoko ime kulture koju je sa svojim povijesnim djelovanjem Napredak promicao“, istaknuo je mag.art. Miljenko Puljić, predsjednik HKD Napredak-Zagreb.
Također, istaknuo je da je Društvo i dalje spremno za otvoreno rukovanje s istinom i dobrom te da i dalje vjeruju u stihove Napretkove himne u kojoj stoji da su Zagreb, Sarajevo, Mostar i Split zajednica Napretka. Napomenuo je da se će uvijek vrijednovati častan i požrtvovan rad Napretkovaca te da se nikada neće odreći bilo kojeg mjesta na kojemu Napredak djeluje. Dok će se uvijek odreći svih onih koji žive od Napretka, osiguravajući si osobnu korist na bilo koji način, ne živeći pritom za Napredak.
U želji daljnjeg jačanja i ostvarivanja uloge i rada kao stožerno kulturno društvo hrvatskog naroda, Društvo se razvija postavljajući si strateške ciljeve i pitanja što je napredno i dobro za čovjeka i čovječanstvo te što je napredno i dobro za hrvatski narod.
„HKD Napredak-Zagreb osnovati će Institut za dobro čovjeka i svijeta i Napretkov gospodarski forum pod nazivom Napetkova poslovna oaza. Društvo okuplja brojne sjajne pojedince iz društvenog, kulturnog, umjetničkog, znanstvenog i inog života, koji osjećaju odgovornost za cjeloviti Napredak, za hrvatskog čovjeka i hrvatski narod, ali i koji osjećaju odgovornost za položaj čovjeka i čovječanstvo te svijet u kojemu žive, preuzimajući inicijativu za postavljanje i ostvarivanje ciljeva“,izjavio je dipl.iur. Vinko Hrkać, član Upravnog odbora.
Na svečanom obilježavanju uručene su zahvalnice istaknutim pojedincima zagrebačkog Napretka, predstavnicima Hrvatske matice iseljenika, HAZUa, Zagrebačke Filharmonije, Hrvatskog narodnog kazališta i Sveučilišta u Zagrebu koji su pomagali Napretku u njegovom radu i djelovanju.
Na događaju su prisustvovali rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Damir Boras, Dubravka Đurić Nemec, posebna savjetnice ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, Juro Martinović, državni tajnik u ministarstvu pravosuđa, akademik Ferdo Bašić, izaslanik HAZU-a, general Rajko Dumančić, izaslanik Generalskog zbora, mr.sc. Snježana Jurišić, predstavnica Hrvatske matice iseljenika, mons. Tomislav Subotičanec, izaslanik kardinala Josipa Bozanića te mnogi drugi.
Vlč. Anto Jelić, sin Stjepana i Ivuše rođ. Budimir, rođen je 7. ožujka 1943. godine u selu Jaklići, župa Uznesenja BDM, Rama-Šćit, u kojoj je i kršten.
Pučku školu pohađao je u Rumbocima, Šćitu i Prozoru. Gimnaziju je završio u franjevačkom sjemeništu u Visokom. Bogoslovne studije je pohađao u Eichsttättu, gdje je primio sveti red đakonata, 6. veljače 1972. Za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije zaređen je 29. lipnja 1972. u katedrali Presvetog Srca Isusova u Sarajevu.
Prvih 20 godina svog svećeničkog života djelovao je izvan Nadbiskupije, kao upravitelj župe Sv. Eufemije, Sutomišćica, u Zadarskoj nadbiskupiji (1972.-1975.), i kao voditelj Hrvatskih katoličkih misija u Spaichingenu (1975.), Rottenburgu i Augsburgu (1979.-1982.) te kao odgojitelj u bogosloviji u Eichsttättu (1975.-1978.).
Po povratku u Nadbiskupiju, bile su mu povjerene sljedeće pastoralne službe: zamjenik župnika u župi Sv. Leopolda Bogdana Mandića u Maglaju (1982.-1984.); suradnik župnika u župi Presvetog Srca Isusova u Doboju (1984.); upravitelj samostalne kapelanije u Tarčinu (1984.); župnik sarajevskih župa Sv. Josipa na Marijin Dvoru (1984.-1991.) i Sv. Luke u Novom Gradu (2001.-2018.).
Od 1991. do 2001. obavljao je službu nadbiskupijskog Ekonoma, sudjelujući u obnovi crkvenih ustanova (Ordinarijat, Bogoslovija), crkava i drugih sakralnih objekata. Istovremeno je bio član Zbora konzultora, Vrhbosanskog ordinarijata i Svećeničkog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije (1991.-1999.). Uz to, kroz pune dvije godine, slavio je sv. mise u župi Sv. Josipa na Palama (1999.-2001.).
Krajem 80-ih i početkom 90-ih, bio je imenovan predsjednikom odbora za pripremu dijecezanske Sinode i delegiran za pripremanje dokumentacije i pothvata potrebnih za ponovno pokretanje HKD-a Napredak.
Smatra se jednim od obnovitelja Napretka. Bio je na obnoviteljskoj skupštini 1990. godine. Izabran je u prvu Središnju upravu, te je dužnost člana Središnje uprave obavljao do 1996. godine.
Svoju svećeničku službu rado je povezivao s brigom za duhovni i materijalni preporod hrvatskog katoličkog puka i obogatio je ljubavlju prema mladima i studentima, plod čega su utemeljenje Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva (HKDD) – čiji predsjednik je bio od 1991. do 2018. – i nekoliko studentskih domova.
Bio je aktivni član Matice hrvatske u Sarajevu te suautor nekoliko pisanih djela (Selidba Ramljaka, Tragovi ramskog graditeljstva, Tekstilne rukotvorine Hrvata u Rami) i jednog dokumentarnog filma (Akcija Feniks 1972).
U ljeto 2018. godine, nakon 46 godina predanog svećeničkog služenja Gospodinu i nesebičnog rada u korist čovjeka, odlazi u svećeničku mirovinu u Svećenički dom u Sarajevu. U tom istom Domu, u ranim poslijepodnevnim satima nedjelje 24. listopada 2021., preminuo je u Gospodinu.
U sjećanje na Tomislava Ladana, prvog predsjednika obnovljene Glavne podružnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb od 25. listopada 1992. do 30. travnja 1996. godine
Tomislav Ladan bio je ugledni hrvatski jezikoslovac, prevoditelj, leksikograf, romanopisac te glavni ravnatelj Hrvatskoga leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, a umro je 12. rujna 2008. godine u 76. godini života, nakon duge i teške bolesti te je pokopan na groblju Mirogoj u Zagrebu.
Djelovao je kao esejist, kritik, prozaik, prevoditelj i leksikograf, koji je za četvrt stoljeća u LZ „Miroslav Krleža“ napisao stotine enciklopedijskih jedinica s područja kroatistike, opće etimologije, skandinavistike te engleske i njemačke književnosti.
Znatan dio rada Tomislava Ladana zauzimaju prijevodi pjesničkih, dramskih, proznih i filozofskih djela s grčkog, latinskog, engleskog, njemačkog, švedskog i norveškog. Sa starogrčkog jezika preveo je dijelove Biblije (Evanđelja), Eshilovu Orestiju, Euripidovu Medeju; Aristotelovu Metafiziku, Nikomahovu Etiku, Fiziku i Politiku; s latinskog jezika djela Ovidija, Descartesa, Dantea, Petrića, Aurelija Augustina; s njemačkog Sagu o Niebelunzima; sa švedskog djela Bergmana i Strindberga; s norveškoga Henrika Ibsena; s engleskog razna djela T. S. Eliota, E. Pounda, W. Shakespearea, te po jedno djelo Normana Mailera, Virginije Woolf, Jamesa Jonesa, Vladimira Nabokova, Herberta Marcusea i Maxa Horkheimera.
U petak 3. rujna 2021. godine predsjednik HKD Napredak-Zagreb Miljenko Puljić potpisao je Ugovor o dodjeli financijskih sredstava za provedbu projekta “Bosna i Hercegovina kao država potpuno ravnopravnih konstitutivnih naroda, kao i nacionalnih manjina i ostalih građana – niti više niti manje”.
Financijska sredstva dodijelio je Sektor za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Projekt provodi HKD Napredak-Zagreb u suradnji, odnosno partnerstvu s Institutom za društveno-politička istraživanja iz Mostara (IDPI).
Cilj projekta je pružanje doprinosa miru i sigurnosti te razvoju demokratskih institucija i europskom putu BiH s naglaskom na prijenos iskustava RH u oblasti političkog zastupanja nacionalnih manjina u BiH.
Ključna projektna aktivnost je izrada studije s novim modelom političkog zastupanja konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u BiH, utemeljen na analizi iskustava BiH, RH i Belgije, koji u cijelosti prati duh Ustava BiH, presude domaćih i međunarodnih sudova te najviše kriterije europske demokracije i građanskih i manjinskih prava.
Dodjeljena financijska sredstva za provedbu projekta iznose 204.620,00 kuna.
Predsjednik HKD Napredak-Zagreb Miljenko Puljić magistar je violine i sveučilišni specijalist poslovne ekonomije.
U Zagrebačkom gradskom kazalištu “Komedija” od 2015. godine obnašao je dužnost upravitelja Odjela marketinga. Kazališno vijeće ocijenilo je da prijedlog četverogodišnjeg programa rada kazališta “Komedija”, koji je osmislio Miljenko Puljić ozbiljno i sveobuhvatno pristupa organizaciji rada i izazovima koje kroje trenutna pandemijska situacija, ali i posljedice potresa, s naglaskom na kadrovske, financijske i repertoarne planove usklađene s potrebama i mogućnostima kazališta “Komedija”.
Na prijedlog Kazališnog vijeća ZGK “Komedija”, jednoglasnom odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba, predsjednik HKD Napredak-Zagreb Miljenko Puljić izabran je na dužnost ravnatelja kazališta “Komedija” u razdoblju od četiri godine, s početkom obnašanja dužnosti 26. srpnja 2021. godine.
U ponedjeljak, 28. lipnja 2021. godine u konferencijskoj dvorani hotela Antunović, održana je VI. sjednica Upravnog i Nadzornog odbora te Suda časti HKD Napredak – Zagreb.
Glavna točka VI. sjednice bila je osnivačka skupština Kluba gospodarstvenika. Razgovaralo se o bitnosti osnivanja Kluba gospodarstvenika pri HKD Napredak-Zagreb. Nakon predstavljanja plana rada i opisivanja ciljeva, dana je skica prijedloga pravila za rad Kluba.
Upravni odbor izabrao je gosp. Tomislava Antunovića za počašnog predsjednika, gosp. Krasnodara Raguža za predsjednika, gosp. Vinka Hrkača i gosp. Iliju Nedića za potpredsjednike Kluba, dok su gosp. Tomislav Bubalo, gosp. Velimir Čerkez te gosp. Slađan Bešlić izabrani za članove Izvršnog odbora.
Nakon definiranja uprave Kluba, najavljena je proširena sjednica i organizacija Gospodarskog foruma (okruglog stola) za jesen 2021. godine.
Dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb Tomislav Dubravac najavio je okrugli stol Kluba znanstvenika za jesen 2021. godine te naglasio kako se veseli pozitivnoj, svrsishodnoj suradnji dvaju Klubova unutar Društva, kao i organizacijama okruglih stolova i foruma.
U ponedjeljak, 31. lipnja 2021. godine na Dan Grada Zagreba vodstvo HKD Napredak-Zagreb; predsjednik Miljenko Puljić, dopredsjednik Tomislav Dubravac, članovi Nadzornog Odbora Zlatko Vlajčić, Draško Semren i rizničar Ilija Nedić primljeni su u radni posjet Udruge Prsten.
U Središnjem uredu Udruge Prsten, odnedavno u novim prostorijama u središtu Zagreba, Gajeva 2, predstavnike zagrebačkog Napretka primili su predsjednik Prstena, g. Pavo Zubak, bivši predsjednici Mijo Marić i Marko Pipunić, predsjednik Kluba znanstvenika Ivo Grgić te član vijeća Kluba Vjekoslav Bratić.
U prijateljskom ozračju razgovaralo se o nastavku buduće suradnje između dviju prijateljskih Udruga koje baštine zajednički cilj i misiju pomaganja našim sugrađanima Hrvatima u Bosni Hercegovini.
Na sastanku je naglašena zajednička aktivna potpora na očuvanju identiteta, ali i diginiteta te opstojnosti hrvatskoga naroda u BiH.
U Sarajevu je 22. svibnja 2021. godine održana svečana (osnivačka) Skupština Međunarodne Akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IANUBIH).
Dopredsjednici HKD Napredak-Zagreb, dr. sc. Tomislav Dubravac izabran za redovnog člana Akademije, a prof. dr. sc. Ivica Kisić za člana suradnika. Na Skupštini je također izabran još jedan član zagrebačkog Napretka, dr. sc. Žarko Primorac, za redovnog člana koji ujedno obnaša i dužnost Predsjednika Senata Akademije. Izborom je našim članovima ukazana velika čast za njihov dugogodišnji znanstveni rad na osobnoj razini, a ujedno i zagrebačkom Napretku kojim su naši članovi svojim dosadašnjim angažamanom dali doprinos široj društvenoj zajednici.
Prema riječima jednog od osnivača Akademije, akademika Asima Kurjaka, koji je izabran za Predsjednika Akademije, jedan od osnovnih ciljeva biti će briga, prije svega o mladima, znanstvenicima i umjetnicima porijeklom iz BiH, koji su širom svijeta, a o kojima se u njihovoj domovini malo ili ništa ne zna. Akademik Kurjak posebno ističe kako tla, šume, vode, rude jesu prirodna bogatstva BiH, ali da su najveće bogatstvo upravo mladi i talentirani ljudi. Diljem svijeta ta naša akademska dijaspora zadivljuje sredinu, a to su vrlo zahtjevne sredine. Nažalost, o tim mladim talentiranim umovima, koji su jedna biološka privilegija BiH, vrlo malo, gotovo nikako se ne brine. Nitko ne zna gdje odlazi pet posto najboljih studenata bh. Univerziteta. Nitko ne zna tko je među njima izuzetno talentiran.
Dodaje kako će se nova Akademija sastojati od 11 razreda, a posebnost ove Akademije je da ima četiri razreda koje nema niti jedna druga Akademija u BiH. To su razredi za dijasporu, za religiju, za mlade znanstvenike i za održivi razvoj (veliku čast ali i odgovornost vodstva tog razreda dobio je dr. sc. Tomislav Dubravac).
Unutar Akademije okupljeni su najkvalitetniji umovi. Devedeset ljudi je na popisu, a među njima je 12 bivših rektora, 10 bivših dekana, 11 bivših ambasadora, uglavnom jedan intelektualni kapital koji je ogledalo moći bilo koje sredine, a osobito naše, koju iz ovog misaonog bespuća i političkih razmirica moramo vratiti jedino tamo gdje joj je budućnost, a to je u Europi. Predsjednik Kurjak ističe kako je Akademija najjača intelektualna jedinica u BiH, naglasivši da imamo više akademija u BiH. Međutim, takvima citira grčkog filozofa Plinija, koji je rekao: “Nikada nije previše onoga čega bi trebalo biti najviše”. Daj Bože da imamo više ovakvih formacija, gdje je intelektualni kapital mjerljiv parametar, gdje su oni koji idu dublje i dalje od prosječnih oko sebe okupljeni na jednom mjestu, napominje Kurjak.
Jedan od ciljeva akademije biti će i mijenjanje postojećeg stanja, a to se, kako je naglasio, ne može dogoditi zadržavanjem sadašnjih navika. Naš jedini kriterij je bila i ostala kvaliteta, koja je danas mjerljiv parametar. Imati ćemo kvalitetu i međunarodne parametre, onako kako to znanstvenici i umjetnici traže. Ako se pogledaju imena naših znanstvenika, može se uočiti da naših prvih 10 znanstvenika ima 55.000 citata. To nema niti jedna druga Akademija, čak ni izvan naše zemlje, naglasio je akademik Kurjak.
Tijekom Skupštine, javnosti je podijeljena Brošura svih članova Akademije s njihovim životopisima te je promoviran i prvi broj tiskanog znanstvenog časopisa: Science, Art and Religon, kojeg uređuje prof. dr. sc. Miro Jakovljević.
Na kraju Skupštine dodijeljene su Povelje za redovne članove i članove suradnike Akademije.
