Predsjednici

Tomislav Ladan Prvi predsjednik obnovljene Glavne podružnice Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” Zagreb od 25. 10. 1992. do 30. 4. 1996. godine

Tomislav Ladan, hrvatski književnik, kroatist, prevoditelj, leksikograf rodio se 25. lipnja 1925. u Ivanjici nedaleko od Valjeva u Srbiji. Godine djetinjstva i školovanja proveo je u Travniku, Bugojnu, Banjaluci i Sarajevu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu 1958. godine Pod utjecajem poliglota Rikarda Kuzmića i Henrika Barića, za vrijeme filoloških studija podjednako se posvetio proučavanju klasičnih jezika uz slavistiku i germanistiku. Kako nije uspio dobiti mjesto na Filozofskom fakultetu, radio je neko vrijeme kao privatni poučavatelj, tumač, novinar, urednik za stranu književnost u izdavačkom poduzeću. Na osobni poziv Miroslava Krleže 1961. prelazi na posao u Leksikografski zavod u Zagrebu, gdje je bio glavni ravnatelj, te urednik “Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika“. Putovao je u mnoge europske i izvaneuropske zemlje (Egipat, Kanada, Island, Kina) kao tumač ili predavač, ili radi proučavanja živih jezika i leksikografije.

Uredno djeluje kao esejist, kritik, prozaik, prevoditelj i leksikograf, koji je za četvrt stoljeća u LZ „Miroslav Krleža“ napisao stotine enciklopedijskih jedinica s područja kroatistike, opće etimologije, skandinavistike, te engleske i njemačke književnosti. Bio je član Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika te glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“. Kao stručni suradnik za jezična i jezikoslovna pitanja u emisijama HTV-a „Riječi, riječi, riječi” i „Slično, a različito” bavio se riječima, posebice njihovim podrijetlom. Znatan dio Ladanova rada zauzimaju prijevodi pjesničkih, dramskih, proznih i filozofskih djela s grčkog, latinskog, engleskog, njemačkog, švedskog i norveškog. Tako je preveo sa starogrčkog dijelove Biblije (Evanđelja), Eshilovu Orestiju, Euripidovu Medeju; Aristotelovu Metafiziku, Nikomahovu Etiku, Fiziku i Politiku; s latinskog djela Ovidija, Descartesa, Dantea, Petrića, Aurelija Augustina; s njemačkog Sagu o Niebelunzima; sa švedskog djela Bergmana i Strindberga; s norveškoga Henrika Ibsena; s engleskog razna djela T. S. Eliota, E. Pounda, W. Shakespearea, te po jedno djelo Normana Mailera, Virginije Woolf, Jamesa Jonesa, Vladimira Nabokova, Herberta Marcusea i Maxa Horkheimera. Djela: Zoon graphicon, Sarajevo, 1962.; Premišljanja, Zagreb 1964.; U škarama, Zagreb 1965.; Ta kritika, Zagreb 1970.; Bosanski grb, roman, Zagreb 1975.; Pjesništvo, pjesme, pjesnici, Zagreb 1976.; Parva mediaevalia, Zagreb 1983.; Izabrana djela, PSHK, knj. 157/III, Zagreb 1991.; Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo, Zagreb 2001. (2. izdanje Život riječi : Etimologija i upotreba, Zagreb 2009.); Etymologicon: tumač raznovrsnih pojmova, Zagreb 2006. Umro je u 76. godini života u Zagrebu 12. rujna 2008., a pokopan je 18. rujna. na groblju Mirogoj u Zagrebu.

Prof. dr. sc. Mirko Valentić Drugi predsjednik obnovljene Glavne podružnice Hrvatskog kulturnog društva „Napredak” Zagreb od 30. 4. 1996. do 30. 11. 1997. godine

Mirko Valentić, hrvatski povjesničar, rodio se 12. rujna 1932. u Ivanjskoj kraj Banja Luke. Godine 1961. diplomirao je povijesnu grupu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od iste godine pa do 1964. godine bio je profesorom povijesti u Školi za odgajateljice Zagrebu. Od 1964. do 1971. godine kustos je u Povijesnom muzeju Hrvatske, a 1971. godine zaposlio se je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu (nekadašnji Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske). 1978. godine doktorirao je povijest na

Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Vojna krajina i pitanje njenog sjedinjenja s Hrvatskom 1861.-1881.[1] Bio je ravnateljem u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu od 1991. do 2002. godine.[2] Bio je predavačem na Odsjeku za povijest pri Hrvatskim studijima. U znanstvenom radu proučava povijest Vojne krajine, vlaškog etnika na hrvatskim prostorima te povijest gradišćanskih Hrvata. Djela: Kameni spomenici Hrvatske XIII-XIX stoljeća, Zagreb, 1969.: Gradišćanski Hrvati od XVI. stoljeća do danas, Zagreb 1970.: Die Burgelaendische Kroaten, Eisenstadt, 1972.: Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849–1881., Zagreb, 1981.; Vojna krajina u Hrvatskoj, Zagreb, 1981. (suautor Fedor Moačanin); Izvori velikosrpske agresije: rasprave/dokumenti: kartografski prikazi, August Cesarec-Školska knjiga, Zagreb, 1991., (engl. izd., Centar za strane jezike Zagreb-AGM d.o.o., Zagreb, 1993.), (prir. Bože Čović), (suautori Miroslav Brandt, Bože Čović, Slaven Letica, Radovan Pavić, Zdravko Tomac i Stanko Žuljić); Juraj Rattkay: Memoria regum et banorum Croatiae, Sclavoniae et Dalmatiae (Beč, 1652) – reprint, prijevod, komentari, Zagreb, 2001. (suautori: Zrinka Blažević, Mijo Korade, Sandor Bene); Rat protiv Hrvatske 1991.-1995.: velikosrpski projekti od ideje do realizacije, Zagreb, 2010.; War against Croatia 1991 – 1995: Greater Serbian projects from idea to implementation, Zagreb – Slavonski Brod, 2012. Urednikom je knjige Znameniti i zaslužni gradišćanski Hrvati (Čakavski sabor, 1972.) autora Martina Meršića, te zajedno sa Zvanom Črnjom i Nikolom Benčićem monografije Gradišćanski Hrvati (Čakavski sabor 1973.). Također je urednikom niza Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća, I-X, 1999.-2006.

Prof. dr. sc. Berislav Topić Treći predsjednik obnovljene Glavne podružnice Hrvatskog kulturnog društva „Napredak” Zagreb od 9. 12. 1997. do 6. 7. 2004. godine

Berislav Topić rodio se 1931. godine u Širokom Brijegu (BiH). Diplomirao je 1958. godine na Stomatološkom odsjeku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon diplomiranja radio je 4 godine u polivalentnoj stomatološkoj praksi. Od rujna 1962 do listopada 1993. godine radi na Stomatološkom fakultetu Univerziteta Sarajevo. Prošao je sve razvojne faze sveučilišne karijere: asistent 1962., docent 1969., izvanredni profesor 1975 i redoviti profesor 1981. godine. Pri tome je magistrirao 1965, habilitirao 1968, specijalizirao 1972. i doktorirao 1973. na Medicinskom fakultetu Univerziteta Sarajevo. Nakon liječenja ratne povrede 1993. odlazi na medicinsku rehabilitaciju u Zagreb. Od listopada 1993. do 2000. godine radi kao redoviti profesor na predmetima Oralna medicina i Parodontologija
Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područja znanstveno-istraživačkog rada Berislava Topića su: mikrocirkulacija u zubnoj pulpi, depozicija Sr-90 u zubima, mikroelementi u oralnim uzorcima, dentalna antropologija od krapinskog neandertalca do recentnih ljudi, eksperimentalne metode u mukogingivalnoj kirurgiji, oralna imunologija, protokoli i evaluacija liječenja kliničkih entiteta u oralnoj medicini i parodontologiji, epidemiološke studije o oralnom zdravlju, organizacija zaštite u svrhu unapređenja orodentalnog zdravlja. Njegova bibliografija broji preko 400 referenci (znanstvenih, stručnih, revijskih, kongresnih i popularnih članaka, projekata, monografija i udžbenika). Bio je mentor desetorici kandidata u izradi doktorskih dizertacija. Stručno i znanstveno boravio je na stomatološkoj klinici Medicinskog fakulteta u Pragu 3 mjeseca 1970., Royal Dental Hospital Univerziteta London 6 mjeseci 1971, Eastman Dental Hospital Univerziteta London 10 mjeseci–subspecijalizacija iz oralne imunologije 1978./79. Bio je direktor Klinika Stomatološkog fakulteta, prorektor Univerziteta u Sarajevu za nastavu i nauku, predsjednik Organizacijskog komiteta “Univerzitet – danas” u Dubrovniku, predsjednik Udruženja stomatologa Jugoslavije. Član je Balkanske Medicinske Unije (BMU), British Society of Periodontology (BSP), Organisation for Caries Research (ORCA), Commision for Oral Health, Research and Epidemiology (CORE) – FDI, European Associatiation of Oral Medicine (EAOM), glavni urednik časopisa Acta Medica Academica (2005 – 2015). Danas je prof. emeritus Univerziteta u Sarajevu, redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i predsjednik—Odbora za oralno zdravlje ANUBIH.

Vlado Luburić, prof. Četvrti predsjednik obnovljene Glavne podružnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb od 6. 7. 2004. do 5. 9. 2009. godine

Vlado Luburić rođen je 1942. godine u Čalićima, općina Čitluk, BiH. Pučku školu završio je u Čerinu, nižu i višu gimnaziju u Širokom Brijegu, a Prirodoslovno – matematički fakultet u Zagrebu, gdje je stekao zvanje profesora matematike i fizike. Radio je u Obrazovnom centru „Nikola Tesla” u Zagrebu kao profesor matematike te kao direktor za nastavnu djelatnost. Godine 1990. postao je ravnatelj gimnazije u osnivanju „Lucijan Vranjanin“ u Zagrebu, gdje je dužnost ravnatelja obnašao četiri godine. Od 1994. godine radi u Ministarstvu prosvjete i športa kao načelnik Odjela za srednje školstvo, a od 1998. godine radi u Zavodu za unapređivanje školstva kao načelnik Odjela za posebne programe. Godine 2003./04. bio je v.d. ravnatelja Zavoda za školstvo Republike
Hrvatske u vrijeme postupka njegova osnivanja i registracije. Od 2005. do 2008. godine u Agenciji za strukovno obrazovanje obavljao je poslove voditelja Odsjeka za opći razvoj strukovnog školstva i kurikuluma.
Posebni stručno-metodički poslovi:
– radio je u Programskom savjetu sektora Elektro-metala na programiranju i implementaciji obrazovnih profila
– za UNESCO izradio je izvješće O hrvatskome školskom sustavu i hrvatsko očitovanje na Revidirane preporuke o tehničkoj i profesionalnoj izobrazbi
– bio je član Nacionalnog opservatorija European Training Foundation (ETF) za Hrvatsku i za ETF izradio je izvješća O stanju u hrvatskom strukovnom školstvu, Sustav izobrazbe strukovnih nastavnika u Republici Hrvatskoj i Sustavu kvalitete u hrvatskom strukovnom školstvu te je vodio projekt Osposobljavanje strukovnih nastavnika i stručnih učitelja
– radio je u Programskom vijeću Ministarstva prosvjete i športa na reformi strukovnog obrazovanja i u skupini za pripremu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU za područje obrazovanja
– sudjelovao je u provedbi europskih projekata CARDS-2001, CARDS-2002, CARDS-200 CARDS-2004 kao koordinator ili kao član pojedinih komponenti
– radio je u skupini za izradbu Polaznih osnova Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira
– bio je član Nacionalnog odbora za obrazovanje o ljudskim pravima, Nacionalnog odbora o obrazovanju odraslih i Nacionalnog savjeta za sigurnost cestovnog prometa, član Odbora za izobrazbu Hrvatske obrtničke komore, gdje je radio na programima vezanim za obrte i njihovom uvođenju u hrvatski obrazovni sustav
– vodio je projekt opremanja 75 strukovnih škola
– sudjelovao je u izradbi novih nastavnih planova i programa za cestovni, željeznički, zračni i PT- promet, špediciju i zaštitu te programa za slijepe i slabovidne osobe
– izradio je prijedlog metodologije za izradbu nastavnih planova i programa za nižu stručnu spremu i sudjelovao u izradbi nekoliko nastavnih planova i programa
– radio je na izradbi zakona i pravilnika za srednje školstvo i obrazovanje odraslih
– objavio je Priručnik za samovrednovanje rada obrazovnih ustanova, Priručnik za polaganje stručnih ispita i Priručnik za andragoške voditelje
– sudjelovao je na više međunarodnih stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu
– u okviru studijskih putovanja posjetio je više puta Njemačku, Austriju, Dansku i Sloveniju te Nizozemsku, Portugal, Rumunjsku, Srbiju, i Crnu Goru

Dr. med. Miran Martinac, specijalist opće i subspecijalist abdominalne kirurgije Peti predsjednik obnovljene podružnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb od 9. 12. 2009. do 30. 6. 2014. godine

Miran Martinac rodio se 21. ožujka 1955. u Mostaru (BiH). Osnovnu školu i gimnaziju završio u Glini. Godine 1980. diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Poslijediplomski studij iz onkologije završio je 1984. godine 1989. položio specijalistički ispit iz opće kirurgije. 1989/1990—ravnatelj je Medicinskog centra Glina. Godine 1990. dolazi u KB Merkur gdje radi do 2010 g. na Klinici za kirurgiju. Godine 1995. završava poslijediplomski studij iz koloproktologije u St. Mark’s Hospital London, UK. 2002 /2004. g. ravnatelj KB Merkur. Godine 2003. položio subspecijalistički ispit iz abdominalne kirurgije. Jedan je od pionira laparoskopske kirurgije u RH i sudionik brojnih domaćih i inozemnih kongresa i simpozija. Bio je voditelj i suvoditelj više tečajeva laparoskopske kirurgije u RH. Educirao se na poznatim
klinikama u Austriji, Engleskoj i USA. Autor je i koautor više radova objavljenih u domaćim i stranim časopisima. Tijekom 2007./08. završio je poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu “Strategija i korporativno upravljanje”. 2009. godine izabran je za zastupnika u Gradskoj skupštini Grada Zagreba gdje je obnašao dužnost predsjednika Odbora za zdravstvo. Godine 2010. pohađa poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu u Osijeku. 2013. godine prihvaćena mu je tema doktorskog rada s naslovom: “Učinci laparoskopske kolecistektomije na mioelektričnu aktivnost želuca i dispeptički sindrom u bolesnika s kolecistolitijazom”. Od 2010. do 2013. ravnatelj je KB Sveti Duh. Godine 2013. asistent je na MF u Osijeku, abdominalni kirurg i voditelj Odsjeka za endoskopsku kirurgiju u KB Sveti Duh. Bio je zamjenik Sanacijskog upravitelja KB Merkur. Sudionik je Domovinskog rata od samih početaka i nositelj više odličja i pohvala. Dugogodišnji je liječnik Hrvatske košarkaške reprezentacije i član Zdravstvene komisije Hrvatskog olimpijskog odbora u četiri mandata. Liječnik je na Olimpijskim igrama Atlanta 1996. i Rio de Janeiro 2016. Bio je voditelj Zdravstvene službe na Eurobasketu 2015. Dugogodišnji je predsjednik Broćanske zajednice – zavičajnog kluba. Aktivan je u brojnim udrugama koje se bave humanitarnim radom.

Dr. sc. Tomislav Dubravac, znanstveni savjetnik Šesti predsjednik obnovljene podružnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb od 30. 6. 2014. do 21. 5. 2018. godine

Tomislav Dubravac rođen je 11. svibnja 1962. godine u Tramošnici, općina Gradačac, Bosna i Hercegovina gdje završava osnovnu školu. Srednju školu općeg obrazovanja pohađa u Vukovaru, dok treći i četvrti razred šumarske škole pohađa u Vinkovcima odnosno Karlovcu. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1989. godine. Od rujna 1991. godine radi u Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom, u znanstvenom području uzgajanja šuma. Dana 3.12.1997. godine obranio je magistarski rad pod naslovom: “Istraživanja strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba u zajednici Carpino betuli – Quercetum roboris Anić ex Rauš 1969”, kod mentora prof. dr. sc. Slavka Matića. Dana 12. studenog 2002. godine obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom
“Zakonitosti razvoja strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba ovisno o prsnom promjeru i dobi u zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris Anić em Rauš 1969”. Disertacija je obranjena na Šumarskom fakultetu, pred povjerenstvom u sastavu: izv. prof. dr. sc. Nikola Lukić (predsjednik), akademik Slavko Matić (mentor), dr. sc. Stevo Orlić (član). Od promjene naziva Instituta u Hrvatski šumarski institut, u rujnu 2009. godine, obnaša dužnost Predstojnika Zavoda za Uzgajanje šuma. U srpnju 2017. godine je izabran u zvanje znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, a od listopada 2017. godine je na radnom mjestu znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju.
Tijekom svoga 26. godišnjega znanstvenog rada i napredovanja aktivno vodi i sudjeluje na mnogim Projektima pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, «Hrvatskih šuma» d.o.o., Zagreb i Ministarstva poljoprivrede. Bio je voditelj i suradnik na više ekoloških i stručnih Projekata i Studija te voditelj i suradnik na više međunarodnih znanstvenih Projekata. Aktivno je sudjelovao u radu na više domaćih i međunarodnih znanstvenih kongresa i simpozija u Europi i Americi, gdje je održao više pozivnih predavanja. Održao je više predavanja i terenskih kolokvija na temu prirodne obnove
šuma, problema obnove i sušenja hrasta lužnjaka, istraživanja strukture i obnove mediteranskih šuma, konverzija šuma panjača u viši uzgojni oblik, problematike šumskih požara, dvadesetak godina istražuje problematiku strukture, rasta, razvoja i obnove zaštićenih prirodnih šumskih ekosustava (nacionalni parkovi, parkovi prirode) te općenito na temama iz uzgajanja šuma, ekologije šuma i šumskih ekosustava.
Tehnički je urednik znanstvenog časopisa RADOVI, glasila Hrvatskog šumarskog instituta, od siječnja 2000. do rujna 2005. godine. U 2006. godini obnaša i dužnost glavnog urednika časopisa. Kao tehnički urednik je uredio četiri znanstvene knjige izdanih u razdoblju od 2000. do 2005. godine od kojih treba istaknuti knjigu „Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj“, te „Monografiju Šumarskog instituta, Jastrebarsko 1945.-2005“. Glavni je urednik znanstvene knjige radova djelatnika i suradnika Šumarskog instituta, Jastrebarsko pod naslovom „Bibliografija 1945.-2005“. Glavni je urednik Monografije Hrvatskoga šumarskog instituta (1945.-2015.) te Bibliografije Hrvatskoga šumarskog instituta (1945.-2015.).

Član je uređivačkog odbora časopisa Radovi, Hrvatskog šumarskog instituta od 2000. godine, te član Uredničkog odbora međunarodnog časopisa Vatrogastvo i upravljanje požarima od 2012. godine. Bio je član mnogih Zakona, Pravilnika i Povjerenstava iz područja šumarstva, izrade magistarskih i doktorskih radova te mentor i voditelj znanstvenih novaka i stručnog osposobljavanja inženjera šumarstva. Bio je recenzent više znanstvenih članaka i projekata. Bio je predsjednik Znanstvenog vijeća Hrvatskog šumarskog instituta te član Upravnog vijeća u dva mandata. Od strukovnih udruga član je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, gdje je bio član Odbora razreda šumarstva, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatskog društva za biotehnologiju, Hrvatskog agrometeorološkog društva, član je Akademije šumarskih znanosti od 2015. godine. U periodu 2013.-2017. godine je bio član Nacionalnog vijeća za znanost RH, Područnog znanstvenog vijeća za Biotehničke znanosti. U registar istraživača pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja je upisan pod matičnim brojem 188602. Do sada je izradio i objavio, samostalno ili u suautorstvu, više od 140 znanstvenih i stručnih članaka različitih kategorija. Od toga ih je više od 50 indeksirano u referalnim časopisima.
Znanstveno djelovanje dr. Dubravca nije ga priječilo niti u društvenim aktivnostima. Empatija i socijalna osjetljivost, posebice za Hrvate u Bosni i Hercegovini, obzirom na njegovo porijeklo (BiH) dobro je poznata, a njegova građanska zauzetost u raznim Udrugama i humanitarnim akcijama, stečena kroz duži niz godina, daju mu osobnu prepoznatljivost. Aktivni je član Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb (od 2003.), gdje je bio član Upravnog odbora u dva mandata (2006.-2010.; 2010.-2014.). Zauzetost i aktivnosti u radu Napretka je prepoznata te je 30. lipnja 2014. godine izabran za Predsjednika Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb. Sa grupom uglednih članova i intelektualaca inicira osnivanje Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb (siječanj, 2011.), od kada obnaša dužnost voditelja Kluba. Organizirao je i vodio 48 Tribina/okruglih stolova sa gostovanjem vrhunskih znanstvenika iz raznih područja uglavnom na temu opstojnosti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Bio je potpredsjednik Planinarskog društva „Napredak“-Zagreb, a sada je član Nadzornog odbora u navedenom društvu. Dobitnik je Zahvalnice za doprinos radu HKD Napredak 2012. godine. Dugogodišnji je suorganizator manifestacije „Posavsko sijelo“ (Podružnica HKD Napredak-Gradačac), koje baštini kulturu i tradiciju rodnoga kraja pod motom „Čuvajući prošlost gradimo budućnost“. Godinama organizira „Božićne koncerte“ u Zagrebu i rodnome kraju (Gradačac, Brčko, Orašje). Sudionik je Domovinskoga rata i nositelj Spomenice (1990.-1992.). Oženjen je i otac dvoje djece.

Mag. art. Miljenko Puljić, sveučilišni specijalist poslovne ekonomije, dugogodišnji ravnatelj Zagrebačke filharmonije, Sedmi predsjednik obnovljene podružnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb od 21. 05. 2018. do danas

Rođen 23. travnja 1966. u Mostaru, BiH, oženjen, otac troje djece.

Obrazovanje
2007. – 2010. Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet poslijediplomski studij Poslovne ekonomije
1985. – 1990. Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija

Radno iskustvo
– Zagrebačko Gradsko kazalište Komedija / upravitelj marketinga / od 2015. do danas /
– Visoka škola za komunikacijski i turistički menadžment Edward Barneys Zagreb / predavač/ 2014.-/
– Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru/viši asistent/2015.-
– Simfonijski orkestar Mostar mentor i koncertni majstor/2014.-2017./
– Međunarodni festival „Mostarsko proljeće“- Dani Matice hrvatske Mostar /intendant -2016./

2005.-2015. Zagrebačka filharmonija – ravnatelj
1999.- 2014. Međunarodni festival Matica hrvatska Mostar /izvršni producent, producent, umjetnički direktor/
1991.- 2005. Zagrebačka filharmonija /violinist/
1986.-2005. Hrvatski barokni ansambl osnivač; Hrvatski komorni orkestar; Varaždinski komorni orkestar, Lado, Simfonijski i Tamburaški orkestra HRT-a,
1986.-1991. Zagrebačko Gradsko kazalište Komedija /violinist ,zamjenik koncertnog majstora/

Stručno usavršavanje i obuka
2016.-2017. Lider akademija „Korporativno upravljanje nadzornih i upravnih odbora te upravnih vijeća”.
2013. Kagor d.o.o. – usavršavanje i implementaciju sustava upravljanja prema ISO 90012007- 2015. ISPA International sociaety for the perfoming arts New York, (stjecanje vještina za unaprjeđenje u industriji scenskih i izvedbenih umjetnosti )
politikama u kulturi)
2010. EFA –European festivals asocciation Europska asocijacija festivala (suradnja sa europskim festivalima i 2008.-2014. IFACCA – Internacional federation of arts council and culture agency (unaprijeđenje rada u institucijama u kulturi)
1985.-1990. Seminari i usavršavanja kod glazbenih pedagoga na Muzičkim akademijama u Grazu – Austrija, Kolnu – Njemačka, Geneva – Švicarska

Nagrade i odlikovanja:
– Nagrada Kristalna Matica Matice hrvatske
– International Rotary club nagrada Paul Harris,
– Večernjakov pečat, /nagrada Večernjeg lista za organiziranje najboljeg kulturnog događaja u regiji 2008./
– nagrada Američke gospodarske komore

Dobitnik mnogobrojnih glazbenih nagrada
– 2011. Odlikovanje Republike Poljske “Zaslužan za poljsku kulturu”.
– 2012. Hrvatska državna nagrada za promoviranje glazbene umjetnosti u Hrvatskoj i u svijetu.
– 2014. Međunarodna nagrada „Umjetnik svijeta“ za organizaciju najboljeg koncerta u Hrvatskoj u 2013./ koncert Bečke filharmonije i Lorin Maazela/