AUTOR Vecernji.hr 14. 05. 2019.

Sve očitiji zaokret Rusije, afričkih i europskih zemalja prema kineskom gospodarstvu te udaljavanje od SAD-a kao druge svjetske ekonomske sile, ponovno je izazvalo rasprave na području politike, geopolitike i gospodarstva

Pokušaji zapadne civilizacije da utječe na Rusiju i stvaranje svjetske hegemonije kapitala još su se jednom nametnuli kao jedna od zanimljivijih tema znanstvene i stručne javnosti. Tribinu o temi „Stoljetna navala Zapada na Rusiju“, na kojoj je predavanje održao mr. sc. Zdravko Mršić, organiziralo je Hrvatsko kulturno društvo Napredak-Zagreb, sekcija Kluba znanstvenika. Tribina je održana u prostorijama Tribine grada Zagreba, na adresi Kaptol 27. Moderator tribine je bio dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj Kluba znanstvenika.

U svom je uvodnom govoru istaknuo zadovoljstvo što je od utemeljenja Kluba, 25. siječnja 2011. godine do sada organizirano 50 tribina sa sudjelovanjem 89 vrsnih predavača od akademika do prof., dr. sc i drugih.

“Činjenica je kako su kompetentni, argumentirani, znanstveno i empirijski potaknuti razgovori o aktualnim temama, lokalno i globalno, neophodni. Klub znanstvenika HKD Napredak-Zagreb potvrdio je opravdanost svog postojanja, kako se prava stvar dogodila na pravome mjestu, kao i činjenicu da ustrajemo i javnosti ponudimo odgovore koji se svih nas tiču, ali je, nažalost premalo onih koji su u stanju čuti i reagirati na adekvatan, proaktivan način. Aktivnost HKD Napredak-Zagreb, kao kulturne institucije akademskog profila, nestranačke, nepolitičke i neideološke Udruge, kao i aktivnosti Kluba znanstvenika, temeljene na činjenicama, znanstveno-analitičkim analizama, otklonjene od politika, ideologija, otvoreno, neovisno i slobodumno, nastavljaju sa radom”, istaknuo je dr. Dubravac.

Sve očitiji zaokret Rusije, afričkih i europskih zemalja prema kineskom gospodarstvu te udaljavanje od SAD-a kao druge svjetske ekonomske sile, ponovno je izazvalo rasprave na području politike, geopolitike i gospodarstva. Potaknut promjenama u odnosu Rusija-SAD i s ciljem poticanja argumentirane rasprave o političkim i društvenim pitanjima, HKD Napredak-Zagreb je svoju 50. jubilarnu tribinu posvetio stoljetnom utjecaju Zapada na Rusiju, od Prvog svjetskog rata do danas, te njezinom otporu svjetskom kapitalističkom sustavu na čelu sa Sjedinjenim Državama.

“U globalnoj vrsti nema mjesta ničijoj i nikakvoj hegemoniji. Amerika kao najjača sila svijeta potratila je cijelo stoljeće na uspostavu izlišne hegemonije kapitala. Ulazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću posljedica je propadanja SAD, koje su dopustile da kapital instrumentalizira njihovu politiku i geopolitiku, a Rusija se pokazala ne samo crvenom krpom, nego i tvrdim orahom za Zapad”, istaknuo je na tribini Napretka mr. sc. Zdravko Mršić, prvi hrvatski ministar vanjskih poslova i prvi direktor Agencije za restrukturiranje i razvoj RH.

HKD Napredak je jedna od najdugovječnijih udruga bosanskohercegovačkih Hrvata koja okuplja članstvo u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Austriji, Crnoj Gori, Njemačkoj, Kanadi i SAD-u. Funkciju predsjednika zagrebačkog Napretka obnaša mag. art., Miljenko Puljić, nekadašnji ravnatelj Zagrebačke filharmonije, a današnji direktor marketinga Kazališta Komedija te savjetnik za kulturne programe na Edward Bernays University Collegeu u Zagrebu. Dužnost je preuzeo 21. svibnja 2018. godine od tadašnjeg predsjednika dr. sc. Tomislava Dubravca.

Napredak je utemeljen 1902. godine s ciljem promicanja nacionalnih, kulturnih, prosvjetnih i duhovnih vrijednosti. Tijekom 117 godina opismenio je više od 100.000 ljudi i stipendirao gotovo 20.000 učenika i studenata. Među najpoznatijim stipendistima Društva su nobelovci Vladimir Prelog i Ivo Andrić, akademici Ivo Padovan i Ivo Frangeš te književnik Nikola Šop i brojne druge ugledne osobe.

https://m.vecernji.hr/vijesti/stogodisnja-navala-zapada-na-rusiju-izazvala-veliko-zanimanje-znanstvenika-1319200

Dana 13. svibnja 2019. u 20 sati u KD Lisinski u Maloj dvorani u Zagrebu u organizaciji HKD Napredak-Zagreb održan je koncert pod nazivom Bartolomejevo putovanje – Večer bosanskohercegovačkih skladatelja. U impresivnom nastupu solist Bartolomej Stanković na klaviru izveo je djela ovih autora:

Milan Prebanda (1907.–1979.): Četiri minijature na način bosanskog i dalmatinskog folklora
fra Nenad Dujić (1911.-1966.): Rondo***
Milan Jeličanin (1935.–1999.): Dvije tokate
Vojin Komadina (1937.-1997.): Refrain IV – Nijemo glamočko kolo
Josip Magdić (1937.): Bentbaša
Ivan Čavlović (1949.): Bartolomejevo putovanje***
David Mastikosa (1992.): iRitual for piano and human being
Dino Rešidbegović (1975.): Visiting Speech Therapist***
Dražan Kosorić (1976.): Tri Etide za klavir
Armen Škobalj (1980.): Fantasia in Jazz
Samir Fejzić (1966.): Balkan Madness

***premijerno izvođenje u Hrvatskoj

Bartolomej STANKOVIĆ je mladi  bosanskohercegovački pijanist s međunarodnom karijerom te ujedno i docent na Katedri za klavir Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Muzičko obrazovanje započeo je 1997. godine u Visokom, u klasi prof. Bahrije Šabanović, a u Sarajevu je, 2006. godine, završio Srednju muzičku školu Sarajevo, u klasi prof. Angeline Bojović-Pap. Magistrirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 2011. godine, u klasi prof. em. Pavice Gvozdić te u Italiji upisao postdiplomski studij na Steinway Academy u Veroni, u klasi pijanista Federica Gianella. Usavršavao se na značajnim europskim seminarima kod eminentnih klavirskih pedagoga: Andrej Pisarev, Arsen Čarkić, Grigory Gruzman, Danijel Detoni, Naum Grubert, Peter Eicher, Jan Jiracek von Armin, Jelena Pavić, Gregor Vidović i Andrea Dindo. Dobitnik je brojnih nagrada na državnim i internacionalnim natjecanjima, kao i Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu za projekt „KLAVIR – kroz historiju i građu“ koji je kao koncertna prezentacija predstavljen u nekoliko gradova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Osim koncerata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, održao je preko 60 solističkih koncerata u Italiji i Austriji. U travnju 2013. godine predstavljao je Bosnu  i Hercegovinu na 27. muzičkom biennalu u Zagrebu. Surađuje s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom i Sarajevskom filharmonijom. U ožujku 2018. godine izdavačka kuća Nota Bene Records (Zagreb) objavila je njegov prvi nosač zvuka – CD album “Balkan Madness BH edition” s djelima odabranih bosanskohercegovačkih skladatelja Trenutno je u pripremi i drugi album, a  na ovom koncertu čuli smo odabrane skladbe.[1]

[1] http://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/bartolomejevo-putovanje-vecer-bosanskohercegovacki/

AUTOR Branimir Pofuk

“Bartolomejevo putovanje” je naslov iznimno zanimljivog recitala koji će u ponedjeljak, 13. svibnja, s početkom u 20 sati, u maloj dvorani Lisinskog održati bosanskohercegovački pijanist Bartolomej Stanković. Program je sastavljen isključivo od kompozicija za klavir bosanskohercegovačkih, mahom suvremenih skladatelja.

Dio programa Stanković je već predstavio u Zagrebu prije tri godine kada je u Hrvatskom glazbenom zavodu izvodio kompozicije čije je snimke 2018. objavila hrvatska izdavačka kuća “Nota Bene Records” na CD-u pod naslovom “Balkan Madness BH edition”. Nadareni i agilni pijanist i profesor klavira na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Istočnom Sarajevu ovaj će put odsvirati i neke od četrnaest kompozicija koje će se krajem ove godine naći na albumu istog izdavača pod naslovom “Balkan Madness 2”.

Stanković je svoje glazbeno obrazovanje počeo u Visokom, a završio diplomom i magisterijem u Zagrebu u klasi profesorice Pavice Gvozdić, nakon čega se usavršavao u Veroni.

Među njegovim zapaženijim nastupima na kojima promovira djela bosanskohercegovačkih skladatelja, od kojih je neka i sam naručio, su koncerti koje je održao 2013. na Muzičkom biennaleu Zagreb, odnosno 2016. u Beču u Centru Arnolda Schönberga.

– Malo ljudi zna, ali postoji izravna veza između Schönberga i Bosne i Hercegovine. To je Schönbergov učenik Miroslav Špiler, jedan utemeljitelja Muzičke akademije u Sarajevu – govori nam Stanković koji je iznimno posvećen i edukaciji mladih i djece, koja osobito vole njegove nastupe na kojima u povijesnom kostimu i s perikom glazbom i pričom predstavlja Johanna Sebastiana Bacha.

– Neke su skladbe napisane baš za mene, poput “Bartolomejevog putovanja” Ivana Čavlovića, koju je organizator koncerta, Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Zagreb, odabrao kao naslov čitavog koncerta. Ja doista kroz glazbu putujem različitim stilovima ne tako duge glazbene povijesti Bosne i Hercegovine, ali i različitim krajevima. Svakog od skladatelja predstavit ću i slikom i s nekoliko riječi,m a dodatak programu bit će moje improvizacije na fotografije bosanskohercegovačkih pejsaža – najavljuje Stanković.

Osim potpuno novih djela, Stanković svira i neka potpuno zaboravljena koje je sam pronašao na prašnim policama arhiva. Među njima je i Rondo fra Nenada Dujića, franjevca i svećenika iz Busovače koji je 1942. diplomirao kompoziciju u Zagrebu, a otkrio je i skladbu u stilu Johanna Straussa Milene Mrazović, pijanistice koja je 1881. u Banjoj Luci održala prvi koncert klasične glazbe u Bosni i Hercegovini.

Stanković na svom repertoaru sada ima 24 skladbe bosanskohercegovačkih skladatelja koje sve planira odsvirati u Sarajevu 21. lipnja, na Svjetski dan glazbe i u čast 24 preludija i fuge J. S. Bacha. Osim djela spomenutih fra Nenada Dujića i Ivana Čavlovića, na programu koncerta u ponedjeljak nalaze se raznovrsna djela skladatelja nekoliko generacija: Milana Prebande, Milana Jeličanina, Samira Fejzića, Josipa Magdića, Davida Mastikose, Dina Rešidbegovića, Darija Vučića, Armena Škobalja i Dražena Kosorića, a na samom kraju i svojedobno avangardna antologijska skladba Vojina Komadine “Refrain IV – Nijemo glamočko kolo” posvećena Vladimiru Krpanu.

Izvor: https://www.vecernji.hr/kultura/bosanskohercegovacko-izdanje-pijanistickog-balkanskog-ludila-1318479

„Stogodišnja navala Zapada na Rusiju izazvala veliko zanimanje znanstvenika“

U Zagrebu je 7. svibnja 2019. godine, u prostorijama Tribine grada Zagreba, Kaptol 27, pred brojnom publikom održana 50. jubilarna Tribina u organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb.

Pokušaji zapadne civilizacije da utječe na Rusiju i stvaranje svjetske hegemonije kapitala još su se jednom nametnuli kao jedna od zanimljivijih tema znanstvene i stručne javnosti. Tribinu o temi „Stoljetna navala Zapada na Rusiju“, na kojoj je predavanje održao mr. sc. Zdravko Mršić. Moderator tribine je bio dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj Kluba znanstvenika.

U svom je uvodnom govoru istaknuo ponos i zadovoljstvo što je od utemeljenja Kluba, 25. siječnja 2011. godine do sada organizirano 50 tribina sa sudjelovanjem 89 vrsnih predavača od akademika do prof., dr. sc i drugih. U kratkoj prezentaciji dali smo svojevrstan rezime dosadašnjih aktivnosti, prisjetili se početaka i razloga osnivanja Kluba znanstvenika, izvrsne suradnje sa HAZU-om, Maticom hrvatske i drugim institucijama i Udrugama u RH i u BiH.

„Činjenica je kako su kompetentni, argumentirani, znanstveno i empirijski potaknuti razgovori o aktualnim temama, lokalno i globalno, neophodni. Klub znanstvenika HKD Napredak-Zagreb potvrdio je opravdanost svog postojanja, kako se prava stvar dogodila na pravome mjestu, kao i činjenicu da ustrajemo i javnosti ponudimo odgovore koji se svih nas tiču, ali je, nažalost premalo onih koji su u stanju čuti i reagirati na adekvatan, proaktivan način. Aktivnost HKD Napredak-Zagreb, kao kulturne institucije akademskog profila, nestranačke, nepolitičke i neideološke Udruge, kao i aktivnosti Kluba znanstvenika, temeljene na činjenicama, znanstveno-analitičkim analizama, otklonjene od politika, ideologija, otvoreno, neovisno i slobodumno, unatoč raznim pritiscima, nastavljaju sa radom“, istaknuo je dr. Dubravac.

Izražena je zahvalnost svim našim predavačima, koji su dragovoljno i sa puno empatije dolazili i održavali predavanja. Naime, sva predavanja i aktivnosti u radu  Kluba se temelje na dragovoljnoj bazi, potpuno volonterski za naš Napredak, njegove ciljeve i misiju te če se idalje maksimalno zalagati na afirmaciji našega stoljetnoga Napretka. Zahvalnost se odnosi i na bivše Uprave Napretka u Zagrebu, naše cijenjeno  članstvo, koji su zaslužni za dosadašnji uspješan rad i razvoj Napretka u Zagrebu. Truditi ćemo se na najbolji način odraditi povjerenu nam zadaću u sadašnjosti i s velikim optimizmom spremno se suočavati s budućim izazovima. Aktualna Uprava s ponosom i uzdignute glave ističe maksimalno zalaganje na afirmaciji našega stoljetnoga Napretka

Sve očitiji zaokret Rusije, afričkih i europskih zemalja prema kineskom gospodarstvu te udaljavanje od SAD-a kao druge svjetske ekonomske sile, ponovno je izazvalo rasprave na području politike, geopolitike i gospodarstva. Potaknut promjenama u odnosu Rusija-SAD i s ciljem poticanja argumentirane rasprave o političkim i društvenim pitanjima, HKD Napredak-Zagreb je svoju 50. jubilarnu tribinu posvetio stoljetnom utjecaju Zapada na Rusiju, od Prvog svjetskog rata do danas, te njezinom otporu svjetskom kapitalističkom sustavu na čelu sa Sjedinjenim Državama.

„U globalnoj vrsti nema mjesta ničijoj i nikakvoj hegemoniji. Amerika kao najjača sila svijeta potratila je cijelo stoljeće na uspostavu izlišne hegemonije kapitala. Ulazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću posljedica je propadanja SAD, koje su dopustile da kapital instrumentalizira njihovu politiku i geopolitiku, a Rusija se pokazala ne samo crvenom krpom, nego i tvrdim orahom za Zapad.“, istaknuo je na tribini Napretka mr. sc. Zdravko Mršić, prvi hrvatski ministar vanjskih poslova i prvi direktor Agencije za restrukturiranje i razvoj RH. Nakon predavanja i brojnih pitanja, druženje se nastavilo uz čašicu razgovora, čime smo dostojno obilježili našu 50 jubilarnu tribinu.

(1948.-2019.) Akademski kipar

„Sjećanje je jedini raj iz kojega ne možemo biti protjerani“ (A.J. Cronin)

Svim članovima i prijateljima HKD Napredak-Zagreb javljamo tužnu vijest da nas je 28. travnja 2019. godine., u 71. godini zauvijek napustio prof. Nikola Matijević, akademski kipar, član HKD Napredak-Zagreb od obnove 1992. godine i dopredsjednik Društva od 2004.-2009. godine.

Iz životopisa

Nikola Matijević rođen je 1948. godine u Somboru, a nakon završetka srednje škole dolazi u Zagreb gdje je studirao na Strojarskom fakultetu. Nakon završetka treće godine studija upisuje Akademiju likovnih umjetnosti–odsjek za kiparstvo Sveučilišta u Zagrebu. Po završetku studija, radio je kao profesor u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, gdje je godinama nesebično prenosio znanje i iskustvo na mlađe generacije. Bio je istinski zaljubljenik u umjetnost, posebno kiparsku umjetnost. Realizirao je veliki broj skupnih i samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, te je sudjelovao u radu mnogih kiparskih kolonija. Bio je član hvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU).

Nikola Matijević je bio vrijedni, aktivni i zaslužni član HKD Napredak-Zagreb. Odmah nakon obnove rada zagrebačkog Napretka 1992. godine, sa plejadom vrsnih uglednika, učlanio se u rad Društva, te je upisan pod rednim brojem 85. Prvi puta je izabran u Upravu zagrebačkog Napretka 1996. godine, a u razdoblju od 2004. do 2009. godine bio je i Dopredsjednik Društva. Gospodina Nikolu Matijevića pamtimo po njegovom iznimnom zalaganju u radu Društva, posebno iz oblasti kulture. Sudjelovao je u otvaranju brojih izložbi: radova Modne škole „Atelje Arkadia“ pod nazivom „Dizajn odjeće i modni dodatci-od ideje do realizacije 5. rujna 2000. godine; izložbe povodom 100. Obljetnice HKD Napredak, 22. listopada 2002. godine;  otvaranju izložbe, koju je i postavio: “Tin u djelima likovnih umjetnika”, povodom kulturne manifestacije „Napretkovi dani u Zagrebu“, u Kulturnom centru Veleposlanstva Bosne i Hercegovine, 12. studenog 2004. godine i brojnih drugih.

Nama koji smo ga poznavali, prerani odlazak Nikole Matijevića, ostavio je veliku prazninu, ali ostaju nam sjećanja na ono dobro koje smo zajedno živili. Uprava zagrebačkog Hrvatskog kulturnog društva Napredak upućuje iskrenu sućut obitelji Matijević, supruzi Katji, sinu Lovri i kćeri Dori te svima onima koji tuguju za voljenim i dragim Nikolom. Ponosni sam što smo imali čast biti Tvojim prijateljem. Ostavljamo Te u zagrljaju hrvatske zemlje i neka te Gospodin obilno nagradi u nebeskom kraljevstvu. Počivao u miru Božjem.

T. Dubravac: 2. svibnja 2019.

Nikola Matijević (1948.-2019.) akademski kipar

Svim članovima i prijateljima HKD Napredak-Zagreb javljamo tužnu vijest da nas je zauvijek, nakon teške bolesti, napustio 28. travnja 2019., u 71. godini života Nikola Matijević, bivši dopredsjednik zagrebačkog Napretka u mandatu 2004. – 2009.

Ispraćaj dragog pokojnika bit će u petak 3. V. 2019. u 14.50 sati u Krematoriju. Sveta misa zadušnica služit će se nakon ispraćaja. Neka mu je laka hrvatska zemlja. Počivao u miru Božjem!

Uprava zagrebačkog Hrvatskog kulturnog društva Napredak upućuje iskrenu sućut svima onima koji tuguju za voljenim i dragim Nikolom.

Mostar (Večernji list)

Vitez

Pogledaj

Dana 16. travnja 2019. godine (adresa: Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27), u organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb, održana je Tribina: HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-DANAS I SUTRA…?/Hrvatski i Europski identitet..?. Moderator predavanja je bio dr. sc. Tomislav Dubravac, dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb, voditelj Kluba znanstvenika. Predavači su bili prof. dr. sc. Neven Šimac i dr. sc. Žarko Primorac.

U svom uvodnom govoru, moderator dr. Dubravac, je naglasio kako je ovo 49.-ta Tribina u organizaciji Kluba Znanstvenika, te prisjetio je nazočne kako je na ovu temu Klub organizirao dvije tribine. Posebice je naglasio Tribinu/Okrugli stol, koja je organizirana u suradnji sa Hrvatskom Paneuropskom unijom, u svibnju 2013. godine, neposredno pred ulazak Hrvatske u EU, sličnoga naslova: Kakva je budućnost EU i Hrvatske?. Tada je, kao jedan od moderatora, u svom uvodnom govoru, postavio nekoliko pitanja.

Što HR donosi članstvo u EU?. Koji su to strahovi i sumnje kao npr: gubitak identiteta i potiranje vrjednota, rasprodaja Hrvatske, pad standarda, rast cijena, je li Europa protiv poljodjelaca, pogoduje li Europa multinacionalnim kompanijama, može li HR očuvati svoje autohtone proizvode i prirodne reusurse?. Da li je EU ideal, nudi li ona politički i pravni okvir najbliži k tome, nudi li ulazak HR u EU šansu i nadu i određene prednosti?. Donosi li ulazak HR u EU npr: više reda, više posla, više mogućnosti, manje korupcije i nepotizma, veću mobilnost rada i zaposlenosti, veće i šire mogućnosti studiranja, mir i stabilnost bez čega nema ekonomskog prosperiteta, veća ljudska prava, EU kao kontinent otvorenih granica, hoće li se vjrednovati znanje, inovacije, mogućnosti i promicanje znanstvenih istraživanja i mnoge, mnoge druge.
I danas postavljamo slična pitanja! Što se od tada promijenilo u očekivanjima, dvojbama, u stvarnosti, u politici, u javnosti, što je moglo biti, a što jest, jesmo li mogli više, je li EU mogla i trebala više?. Što nam donosi skori/izvijesni izlazak Ujedinjenje Kraljevine, „Brexit“, iz Europske unije? Koji su argumenti doveli do ovakvoga ishoda? Ima li poveznice što se u međuvremenu „dogodio“ Trump, Orban, migrantska kriza, što možemo očekivati u budućnosti te kakva je budućnost Hrvatske?

Svoja promišljanja, svojevrsni rezime, očekivanja i realizacije, a posebice pogled u budućnost, Hrvatske i Europske unije, su nam izložili vrsni poznavatelji ove aktualne problematike: dr. sc. Neven Šimac i dr. sc. Žarko Primorac.

Dr. Neven Šimac, pravnik i politolog te stručnjak za javnu upravu EU, je govorio o Hrvatskom i Europskom identitetu i vrjednotama (definicije, sastavnice, znameni, europske integracije). Naglasci predavanja su bili: EU u „bermudskom trokutu“: Trump, Putin, Erdogan, Europski potresi i lomovi, kapital, sigurnost, mladi i nezaposlenost, europski institucionalni identitet, europske granice, EU kasni s „novom“ ekonomijom, važnosti očuvanje jezika i kulture, vrjednote europskih inegracija, vrjednote europskih građana…

Dr. Žarko Primorac, istaknuti ekonomski analitičar bogatoga iskustva, naglasak svoga predavanja je dao na sljedeće teme: moguća/nova, svjetska, financijskoa kriza i status eura, ispunjava li Hrvatska inicijalne uvjete za uvođenje eura kao nacionalne valute i ulazak u euro zonu, koristi i troškovi prihvaćanja eura za Hrvatsku: politički, ekonomski, financijski, reputacijski i slično, što učiniti da se proces priprema za ulazak u euro zonu iskoristi kao poticaj za provođenje potrebnih reformi u Hrvatskoj, kakva su iskustva drugih članica eurozone nakon uvođenja eura /Slovenija, Slovačka, Baltičke zemlje, Malta, Cipar i dr/, zašto neke uspješne članice EU ne žele prihvatiti euro /Danska, Švedska, Češka, Poljska, Mađarska/, rizici usporavanja ekonomske aktivnosti u euro zoni, posebice u Italiji i Njemačkoj…

Aktualna problematika, vrsni predavači, brojna publika koja je postavljala pitanja, opravdali su očekivanja. Zaključak: činjenica je kako su kompetentni, argumentirani i znansteveno i empirijski potaknuti razgovori o aktualnim temama, lokalno i globalno, neophodni. Klub znanstvenika HKD Napredak-Zagreb potvrdio je opravdanost svog postojanja kao i činjenicu da ustrajemo i javnosti ponudimo odgovore koji se svih nas tiču, ali je, nažalost premalo onih koji su u stanju čuti i reagirati na adekvatan, proaktivan način.

Aktivnost HKD Napredak-Zagreb, kao kulturne institucije akademskog profila, nestranačke, nepolitičke i neideološke Udruge, kao i aktivnosti Kluba znanstvenika, temeljene na činjenicama, znanstveno-analitičkim analizama, otklonjeno od politika, ideologija, otvoreno, neovisno i slobodumno nastavljaju sa radom.

Dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb

U okviru Mostarskoj proljeća 2019. i XXI. Dana matice hrvatske Mostar u srijedu 24. travnja 2019. u Hrvatskom narodnom kazalištu Mostar  u 20:00 sati u organizaciji HKD Napredak– Zagreb i Matice hrvatske Mostar biti će izveden program Ivo Andrić: EX PONTO – 100 GODINA PROGONSTVAu povodu 100. obljetnice tiskanja knjige Ex Ponto.U programu sudjeluju: Ornela Vištica, Niko Pavlović, Vinko Kraljević  Miljenko Puljić (violina) i Bruno Vuger (gitara).  Uvodna riječ: Ivan Vukoja.  Za izvođenje priredio: Niko Pavlović.

Nakon Mostar najavljeno je gostovanje u Vitezu, Hotel Central, u četvrtak, 25. travnja 2019.

Pokrovitelji: HEP d.d. i Večernji list

http://www.maticahrvatska-mostar.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=68&Itemid=29