Povodom 30 godina prijateljstva Katalonije i Bosne i Hercegovine Predstavništvo Vlade Katalonije u jugoistočnoj Europi poziva Vas na fotografsku izložbu i predstavljanje monografije:
Anto Magzan „Sarajevo Barcelona Light&Shade“.

U organizaciji Predstavništva Vlade Katalonije u jugoistočnoj Europi, u sarajevskoj Vijećnici biti će postavljena izložba fotografija „Sarajevo Barcelona Light&Shade“ autora Ante Magzana. Radi se o crno-bijelim fotografijama dvaju gradova, fotografskoj igri svjetla i sjene, chiaroscuru ljudi i arhitekture u kojima se iščitavaju osobne iskaznice gradova-prijatelja, čija posebna povezanost ove godine slavi tridesetu godišnjicu.

Izložbom se zaokružuje godina prožeta suradnjom Katalonije i Bosne i Hercegovine, u kojoj je, između ostalog, potpisan ugovor o suradnji Kantona Sarajevo i Vlade Katalonije; Grad Sarajevo je dodijelio titulu počasnog građanina poginulom katalonskom fotoreporteru Jordiju Pujol Puenteu te u kojem je realiziran niz institucionalnih posjeta vladajućih u obje zemlje.

Sarajevo i Barcelona službeno su postali bratski gradovi 2000. godine. Katalonci su tijekom i nakon rata pružali veliku podršku i pomoć Bosni i Hercegovini. Vlada Katalonije pomogla je u  rekonstrukciji olimpijskog sela Mojmilo, rekonstrukciji Zetre, naselja Kasatići te škole u Vogošći. Kroz brojne druge aktivnosti katalonska vlada pomagale je i žrtvama rata te žrtvama obiteljskog nasilja. Prvi predstavnik međunarodnih medija koji je poginuo tijekom granatiranja Sarajeva bio je mladi katalonski fotoreporter Jordi Pujol Puente (17. svibnja 1992.). Pogibija ovoga mladića bila je okidač koji je Kataloncima dao osjećaj da je rat u BiH i njihov rat. Tijekom rata 340 katalonskih općina svakoga je ponedjeljka održavalo minutu šutnje za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Pomoć Barcelone Sarajevu išla je toliko daleko da je u gradskoj upravi osnovan i tzv. 11. Distrikt koji se zvao Distrikt Sarajevo i koji je funkcionirao kao koordinacijsko tijelo pomoći gradu.

U sklopu izložbe biti će predstavljena i istoimena dvojezična monografija (katalonski i hrvatski) s fotografijama s izložbe i tekstovima književnika Miljenka Jergovića i delegata Vlade Katalonije te bivšeg dopisnika iz opkoljenog Sarajeva, Erica Haucka. Miljenko Jergović o fotografijama piše: “Ponekad bi mi se, dok sam listao ove fotografije, trudeći se da previdim tekstove s objašnjenjima, dogodilo da zalutam u gradu, pa da ne znam jesam li ovo u Barceloni, ili sam u Sarajevu. Inače, takvo što moguće je samo u snu i na fotografijama. Onda bih dugo gledao u ploče na pločniku – ima li takvih u Sarajevu? – pa u lice čovjeka koji izranja iz tame – može li ovo biti Sarajlija, je li ovo netko poznat? To su, paradoksalno, najbolji trenuci svakog gledanja gradova. Trenuci u kojima u jednom gradu prepoznajemo onaj drugi. Na Magzanovim slikama čovjek je često u prilici da se na takav način zaigra.“ Katalonsku stranu viđenja fotografija objašnjava Eric Hauck: „U dihotomiji svjetla i sjene Barcelona i Sarajevo možda izgledaju kao alternative, ali oni se međusobno nadopunjuju. Teško je shvatiti jedan grad bez drugoga. U suvremenoj kronologiji trideset godina predstavlja jednu generaciju. Generacija 1992. gledala je kako se svjetlo iznenada gasi. Generacija 2022. pozvana je da se uhvati u koštac sa sjenama kako bi ponovo moglo izaći sunce. Zajedno ćemo uspjeti.“

O autoru: Anto Magzan rođen je 1979. godine u Zenici, a od 1998. živi i radi u Zagrebu. Profesionalni put započinje u Večernjem listu, a nastavlja ga u fotoagenciji Pixsell. Od 2017. djeluje kao samostalni umjetnik te se paralelno posvećuje umjetničkoj, novinskoj i komercijalnoj fotografiji. Do sada je izlagao na devet samostalnih i više od pedeset skupnih izložbi. Član je Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i ULUPUH-a.

U ponedjeljak, 26. rujna s početkom u 19 sati u Hotelu Antunović održana je promocija knjige „Manjine u pluralističkoj demokraciji – od posebnih prava do zlouporabe“ koja donosi pregled političkog zastupanja nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Belgiji te potpuno novi model političkog zastupanja tri konstitutivna naroda i nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini.

Promociju knjige uvodnim je govorom otvorio predsjednik HKD Napredak – Zagreb prim. doc. dr. sc. Zlatko Vlajčić, dr. med. te pozdravio sve prisutne u dvorani.

Knjiga je nastala opsežnim istraživanjem političkog zastupanja nacionalnih manjina koje se realiziralo projektom pod nazivom „Bosna i Hercegovina kao država potpuno ravnopravnih konstitutivnih naroda, kao i nacionalnih manjina i ostalih građana – niti više, niti manje“, kroz suradnju Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Zagreb i Instituta za društveno politička instraživanja (IDPI) iz Mostara, uz potporu Ministarstva Vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Knjigu su predstavili dr. sc. Domagoj Knežević s Hrvatskog instituta za povijest i savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova RH, doc.  dr.  sc. Dražen  Barbarić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i voditelj Stručnog tima IDPI, Ivan Vukoja, predsjednik Skupštine i član Stručnog tima IDPI te Milan Sitarski, glasnogovornik i član Stručnog tima IDPI, dok je cjelokupni događaj moderirao prof. dr. sc Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

„Ovo istraživanje doista je bilo potrebno, ponajviše hrvatima u Bosni i Hercegovini, jer donosi model povezivanja i sinergije prvorazrednih kulturnih, političkih i znanstvenih institucija kako bi se ostvarila sva prava koja su hrvatima u BiH prema ustavu i mirovnom Daytonskom sporazumu zajamčena“, izjavio je dr. sc. Domagoj Knežević s Hrvatskog instituta za povijest i savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova RH te naglasio kako institucionalno nasilje prema hrvatima u BiH traje preko dvadeset godina.

Zbog sustavnih kriza koje su prisutne u političkom sustavu BiH, a koje uzrokuju anomalije više
od četvrtine stoljeća, umjetno suprotstavljajući legitimno zastupanje konstitutivnih
naroda i ostalih građana, uključujući i pripadnike manjina te lišavajući i jedne i druge
među kolektivitetima prava na legitimno zastupanje na svim razinama
vlasti na kojima nisu brojčano većinski, nužno je, uz korištenje iskustava RH i drugih
europskih država, izvršiti reformu koja bi osigurala političku stabilnost i demokratič-
nost te ispunjenje presuda svih domaćih i međunarodnih sudova – stoji u uvodu knjige.

„Ovim istraživanjem metodološki je prikazano da konstitutivnost ne postoji ukoliko nisu zadovoljena dva načela, a to su načelo legitimnog zastupanja i načelo međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda u BiH. Ta načela sastavni su dio konstitutivnosti naroda kojima se može objasniti činjenica da BiH ima tročlano predsjedništvo, odnosno tri jednako vrijedna člana“, naglasio je Ivan Vukoja, predsjednik Skupštine i član Stručnog tima IDPI.

Također, nadodaje da ukoliko je jedan narod postao konstitutivan, on je time postao specifičan demos, izborna jedinica iz koje se biraju predstavnici naroda u ona tijela BiH koja su toj vrsti predstavljanja namijenjena Ustavnom BiH i Daytonskim mirovinskim sporazumom, a to su tročlano predsjedništvo i domovi naroda na entitetskoj i državnoj razini. Napominje kako je došlo do iskrivljenja tumačenja međusobne jednakopravnosti tri naroda koje se potom ugradilo u Izborni zakon, zbog čega se i vode sporovi.

Upravo iz tog razloga izrađen je novi model političkog predstavljanja nacionalnih manjina u BiH koji ovu temu čini iznimno aktualnom, pogotovo u trenutnim okolnostima uoći nadolazećih Općih izbora u Bosni i Hercegovini koji će se održati 2. listopada ove godine.

Prisutnima na promociji obratio se i ministar vanjskih i europskih poslova RH, dr. sc. Gordan Grlić Radman koji je naglasio važnost međunarodnog prepoznavanja problematike, odnosno trenutnih političkih odnosa u BiH.

Nadodao je da Hrvati u BiH traže jednakopravnost, odnosno ništa više i ništa manje, što je i bio uvjet prilikom sklapanja Daytonskog sporazuma. Prije 20 godina teško je narušen Daytonski sporazum ukidanjem natpolovične većine i svođenjem iste na jednu trećinu u Domu naroda, koji predstavlja najvažnije mjesto za predstavnike konstitutivnih naroda, što je rezultiralo lošim ishodom za hrvate u BiH.

„Bitno je da činimo i da nastavimo i dalje činiti dobro, da se ne dijelimo jer svaka nas podjela slabi, lomi i briše. Ništa skuplje nije koštalo hrvatski narod od vlastitih podjela, podvala i netrpeljivosti, dok smo ponekad i sami sebi najveća prepreka. Zato se trebamo dobro uvezati, poput užeta te funkcionalno, ujedinjeno i združeno djelovati kako oni, koji bi rado da nas nema, nebi rasipali hrvatska ognjišta u Bosni i Hercegovini“, naglasio je ministar vanjskih i europskih poslova RH, dr. sc. Gordan Grlić Radman na kraju svojeg govora.

Istaknuta bh. diplomatkinja Lidija Topić, kćerka Akademika Berislava Topića Trećeg predsjednika obnovljene Glavne podružnice Hrvatskog kulturnog društva „Napredak” Zagreb od 9. 12. 1997. do 6. 7. 2004. godine i sadašnjeg predsjednika Suda časti HKD Napredak Zagreb preminula je u 55. godini nakon borbe s teškom bolesti.

Lidija je prije početka agresije na BiH živjela u Sarajevu, potom odlazi u Zagreb, da bi se nakon okončanja agresije ponovo vratila u glavni grad BiH.

Posljednje godine provela je u Bruxelessu, angažirana u narodnim organizacijama. Bila je viša savjetnica u Vijeću za regionalnu suradnju, zatim i ambasadorica BiH u Belgiji, a njen posljednji diplomatski angažman bio je upravo kao šefice Misije BiH pri Europskoj uniji u Bruxelessu.

Počivala u miru Božjem!

Ugledna pjesnikinja i članica Nadzornog odbora HKD Napredak-Zagreb Diana Burazer osvojila je nagradu “Vesna Parun”, koja se već petu godinu dodjeljuje u Stubičkim Toplicama gdje je čuvena hrvatska pjesnikinja živjela desetak godina.

Nagrađena je za pjesmu Povijest u Arial fontu koju je najboljom u konkurenciji od trideset i sedam pjesama proglasio stručni žiri u kojem su bili dosadašnje dobitnice nagrade Lidija Dujić (predsjednica žirija), Božica Brkan i Marija Lamot te predsjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić i predsjednik Hrvatskog društva pisaca Zoran Ferić.

Drugu nagradu osvojila je pjesnikinja Sofija Sonja Bećirević pjesmom Pjesma svjetionika koju je izrecitirala uz flautu, dok je treću nagradu osvojila Sonja Horvat pjesmom “Orah”.

Iskrene čestitke Diani Burazer na iznimnoj nagradi!

Više na: https://www.vecernji.hr/kultura/pjesnikinja-diana-burazer-osvojila-nagradu-vesna-parun-1597531

U srijedu, 11.5.2022. godine održana je redovna Izborna Skupština HKD Napredak-Zagreb u Klubu kazališta Komedija u Zagrebu.

Nakon četiri godine mandata predsjednika mag.art. Miljenka Puljića i dopredsjednika dr. sc. Tomislava Dubravca i prof. dr. sc Ivice Kisića za dužnost novog predsjedništa predloženi su za mjesto novog predsjednika HKD Napredak-Zagreb doc. prim. dr. sc. Zlatko Vlajčić, dr. med. te za dužnost dopredsjednika odvjetnik Draško Semren, dipl. iur. i Ilija Nedić, mag. oec. Novo predsjedništvo jednoglasno je izabrano.

Također, birali su se novi članovi Upravnog i Nadzornog odbora, Suda časti te novi likvidator Društva.

Predsjednik Zlatko Vlajčić predložio je sljedeće članove:

Upravni odbor – Miljenko Puljić, Tomislav Dubravac, Ivica Kisić, Juro Martinović, Vinko Kraljević, Vinko Hrkać, Dijana Burazer, Krasnodar Raguž, Tomislav Bubalo, Franko Čuvalo, Toni Kolak, Ante Jukić

Nadzorni odbor – Tomislav Antunović, Bosiljko Mišetić, Ferdo Kurtić, Slađan Bešlić, Mihovil Bogoslov Matković

Sud časti – Berislav Topić, Žarko Primorac, Neven Šimac

Likvidator – Vinko Hrkać

Članovi Upravnog i Nadzornog odbora, Suda časti i likvidator Društva jednoglasno su prihvaćeni, odnosno izglasani.

Na redovnoj Izbornoj skupštini Upravni odbor predložio je izmjene Statuta HKD Napredak Zagreb u kojemu se mijanjaju i nadopunjavaju čl. 26. st. 2. i 3., čl. 28., čl. 31. st. 2., čl. 32. st. 2., čl. 33. st. 2., čl. 34. st. 2., čl. 35. st. 2. i čl. 38. st. 1. Statuta Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb tako da isti sada glase:

Članak 26. – Upravni odbor čine predsjednik, dopredsjednici i 12 članova koje bira Skupština. Mandat članova Upravnoga odbora traje dvije godine uz mogućnost da budu ponovo birani više puta.

Članak 28. – Upravni odbor ima pravo i obvezu da: predlaže izmjene i dopune Statuta i drugih akata;  donosi poslovnik o svojem radu; priprema sve materijale o kojima raspravlja Skupština; izvršava odluke Skupštine; predlaže Skupštini počasne i članove dobrotvore; na prijedlog predsjednika Društva bira i razrješava tajnika i rizničara Društva; skrbi o prikupljanju sredstava za rad Društva; predlaže plan i program rada Društva; donosi opće i pojedinačne akte koji nisu u nadležnosti Skupštine; donosi odluku o brisanju ili isključivanju iz članstva; utvrđuje iznos članarine i upisnine; odlučuje o žalbama iz svoje nadležnosti; obavlja i druge poslove vezane uz izvršenje odluka Skupštine – osniva udruge, zaklade, trgovačka društva i druge organizacije u cilju ostvarenja plana i programa društva

Članak 31. – Mandat predsjednika Društva traje dvije godine i može biti ponovno izabran.

Članak 32. – Mandat dopredsjednika Društva traje dvije godine i može biti ponovno izabran.

Članak 33. – Mandat tajnika Društva traje dvije godine i može biti ponovo izabran.10 od 14

Članak 34. – Mandat rizničara Društva traje dvije godine i može biti ponovo izabran.

Članak 35. – Članovi Nadzornog odbora biraju se na mandat od dvije godine, a mogu biti izabrani više puta.

Članak 38. – Sud časti rješava sporove i sukob interesa u Društvu. Sud časti čine 3 člana koje bira Skupština na mandat od dvije godine i koji mogu biti ponovno izabrani. Članovi Suda biraju predsjednika između sebe.

Prijedlog izmjene Statuta jednoglasno je usvojen i izglasan.

Na skupštini je također podneseno izvješće o radu HKD Napredak-Zagreb u proteklom mandatnom razdoblju.

Proteklo mandatno razdoblje bilo je okarakterizirano potresima koji su zadesili Grad Zagreb i okolicu te područje Banovine, kao i epidemija COVID-19, no bez obzira na sve spomenuto mandatno razdoblje u kojemu je gosp. Miljenko Puljić obnašao mjesto predsjednika Društva proteklo je jako uspješno s mnogim realiziranim projektima i aktivnostima.

U nastavku slijede aktivnosti koje su se provodile u razdoblju od 2018. do 2022. godine:

2018.

Sunakladništvo knjige Kronologija žepačkoga kraja 1468. – 2018., autora Franje Marića

Spašavanje vrijedne kulturne baštine, 12 pisama Ive Andrića u periodu od 1914. do 1915. godine

Organizacija svečanog programa povodom 100. obljetnice tiskanja knjige „Ex Ponto“ autora Ive Andrića, u Preporodnoj dvorani HAZU u Zagrebu.

2019.

Organizacija izvođenja programa „Ivo Andrić: Ex Ponto – 100 godina progonstva“ povodom 100. obljetnice tiskanja knjige Ex Ponto u okviru Mostarskog proljeća 2019. i XXI. Dana matice hrvatske Mostar

Organizacija koncerta „Bartolomojevo putovanje“ bosanskohercegovačkog pijanista Bartolomeja Stankovića u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski

Organizacija izvođenja programa „Ivo Andrić: Ex Ponto – 100 godina progonstva“ povodom 100. obljetnice tiskanja knjige Ex Ponto u HNK Varaždin

2020.

Organizacija skupljanja sredstava za potrebite u Bosanskoj Posavini – sredstva prikupljena prodajom ulaznica predstave “Narodil se mladi Kralj“ i donacijom članova Uprave HKD Napredak-Zagreb

Organizacija programa „Misao svijeta“ povodom 155. godišnjice rođenja Silvija Strahimira Kranjčevića u prostorijama Osnovne škole S. S. Kranjčevića u Zagrebu

Organizacija donatorskog koncerta za obnovu Crkve Svetog Marka

Organizacija promocije knjige „Upravljanje marketingom i odnosima s medijima u neprofitnim organizacijama na primjeru HKD Napredak, autora dr. sc. Marija Pejića

Organizacija koncerta „Napredak – za mlade umjetnike“ u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski na kojemu su nastupile violinistica Marija Bašić i klavijaturistica Petra Gilming. Cilj koncerta je podrška i pomoć u obrazovanju mladih, talentiranih umjetnika.

2021.

Dobivanje sredstava (MVEP RH) i provedba projekta “Bosna i Hercegovina kao država potpuno ravnopravnih konstitutivnih naroda, kao i nacionalnih manjina i ostalih građana – niti više niti manje” u suradnji s Institutom za društveno politička istraživanja iz Mostara (u trajanju)

Organizacija svečanog obilježavanja 100. godišnjice postojanja Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

2022.

Organizacija fotografske izložba “Sarajevo Light&Shade” autora Ante Magzana u Galeriji Kranjčar u Zagrebu

U utorak, 17. svibnja 2022. godine u Hotelu Antunović održana je i konstituirajuća sjednica novog predsjedništva, Upravnog i Nadzornog odbora te suda časti.

Na sjednici su jednoglasno izabrani:

Tajnik: Ivan Marić

Rizničar: Franko Čuvalo

kao i voditelji povjerenstava:

Voditelj povjerenstva za znanost: Tomislav Dubravac
Voditelj povjerenstva za gospodarstvo: Krasnodar Raguž
Voditelj povjerenstva za kulturu: Miljenko Puljić
Voditelj povjerenstva za suradnju s Rektoratom Sveučilišta u Zagrebu: Ivica Kisić
Voditelj povjerenstva za suradnju s Generalskim zborom RH: Rajko Dumančić
Voditelj povjerenstva za suradnju s PD Napredak Zagreb: Franko Čuvalo
Voditelj povjerenstva za projekt Instituta za dobro čovjeka i svijeta: Vinko Hrkač

U nedjelju 27. ožujka 2022. u Zagrebu je u 87. godini života umro istaknuti hrvatski pravnik prof. emer. Vladimir-Đuro Degan, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i član HKD Napredak-Zagreb.

Rodio se 2. srpnja 1935. u Bosanskom Brodu. Pravo je diplomirao u Sarajevu 1957., doktorirao 1963. u Ljubljani, a između 1959. i 1971. usavršavao se na Haškoj akademiji za međunarodno pravo.

Od 1969. do 1981. predavao je usporedne političke sustave i međunarodno pravo na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu, a od 1981. predavao je na Pravnom fakultetu u Rijeci. Od 1985. do 1997. bio je upravitelj Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1997. do 2021. bio je njegov voditelj.

Predavao na brojnim sveučilištima u bivšoj Jugos­laviji i u inozemstvu.
Između 1991. i 1995. bio je hrvatski član u ekspertskim skupinama o ljudskim i manjinskim pravima te o sukcesiji država na Međunarodnoj kon­ferenciji o bivšoj Jugoslaviji. Između 1996. i 2001. bio je član hrvat­ske delegacije na pregovorima o pitanjima sukcesije bivše Jugos­lavije.

Za svoj rad primio je više priznanja i nagrada, među ostalim i Državnu nagradu za znanost za životno djelo za 2012. za područje društvenih znanosti.

Glavna su mu djela: Tumačenje ugovora u međunarodnom pravu (L’Interpretation des accords en droit international, 1963.), Pravičnost i međunarodno pravo (L’Équité et le droit international, 1970.), Međunarodno pravo mora i izvori međunarodnog prava (1989.), Izvori međunarodnog prava (The Sources of International Law, 1997.) i Međunarodno pravo (2000.).

Mr. sc. Ante Pleš, dipl.oec.

(1957.-2022.)

Svim članovima i prijateljima HKD Napredak-Zagreb javljamo tužnu vijest da nas je zauvijek, iznenada 08. ožujka 2022., napustio  naš dragi prijatelj, mr. sc. Ante Pleš, dipl. oec., član Nadzornog odbora.

Uprava zagrebačkog Hrvatskog kulturnog društva Napredak upućuje iskrenu sućut supruzi Ani, kćerima, unucima, obitelji, prijateljima i svima onima koji tuguju za voljenim i dragim Antom.

Dragi prijatelju neka Te Gospodin obilno nagradi u nebeskom kraljevstvu, počivao u miru Božjem.

U nastavku tekst dr. sc. Tomislava Dubravca, dopredsjednika HKD Napredak-Zagreb:

„Sjećanje je jedini raj iz kojeg ne možemo biti protjerani“ (J. P. F. Richter)

Pjesnik R. Tagore je napisao: „Smrt ne znači zagasiti svijetlo, nego isključiti svjetiljku kada dođe zora“. Vijest kako se svjetiljka našega Ante isključila 8. ožujka 2022. godine i kako je zora prerano došla, sve nas je iznenadila i rastužila. Posljednjih mjesec dana svakodnevno smo iščekivali detaljna izviješća od Antine supruge Ane. Znali smo kako je bolest teška, ali ipak smo vjerovali da će Ante izdržati, ali na žalost, opaka bolest je bila jača.

Nama prijateljima Ante je često znao govoriti kako je cijeli život okružen svojim ženama u obitelji. Supruga Ana, dvije kćeri, Sanja i Tihana, tri unučice, Lota, Hana i Franka koje je obožavao, koje su bile njegovo „sve“. Ante je oduvijek volio simboliku. Sudbina je očito htjela da je i taj posljednji ovozemaljski dan, 8. ožujka (dan žena) ostavio sve svoje žene i djevojčice iza sebe. Otišao je u vječnost, petnaest minuta nakon svećeničkoga obreda, ali tek nakon što se oprostio svojih žena, supruge, dvije kćeri i sestre. Otišao je mirno, u tišini, jer mrtvi ne prave buku, njihov glas obično nije glasniji od rasta trave, ipak, zaglušujuća buka bila je u našim srcima. Kada šuma raste tišina je, kad se sruši jedan veliki hrast, šuma se trese.Tvoj odlazak sve vas je potresao, tvoju obitelj, tvoje prijatelje, srušio se jedan veliki slavonski hrast, Orijaš.

Naše je poznanstvo bilo i dugo i intenzivno. Sjećam se našega prvoga susreta u jesen 1996. godine kada si došao kod mene u kuću sa prijateljima, Fabijanom i Dariom. Tada je počelo naše prijateljevanje i trajalo je punih dvadeset i pet godina. U svakom našem druženju satima smo bistrili ovozemaljske teme. Posebice su nam bila važna i draga subotnja ispijanja kave na špici. U okruženju naših zajedničkih prijatelja Vinka, Dražena, Jure, Ferde bili smo „svoji na svome“.

Ante je bio elokventan, oboružan informacijama, kako se ono kaže „načitan“, izrazito domoljubno osviješten, bezrezervno kršćanski orijentiran, čovjek sa čvrstim stavom. U dugim razgovorima o našoj Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini, znali smo se pitati: kako na svijetu, vjerojatno, ima  još nekih lijepih i nesretnih zemalja u kojima stvari i tzv. javni poslovi idu i stoje – naopako. Ali je naše naopako, nekako teže od drugih, tuđih. U normalnim, uređenim zemljama, narodski kazano: što zabrlja pojedinac, to popravlja zajednica, što pogriješi individua, uredi institucija, što ne može sam čovjek, može sustav. U nas, što zajednica, institucija, sustav, ne može, ne umije, neće i ne zna – hoće, zna, umije i može pojedinac, onaj usamljeni čovjek što je sazdan od jake ljubavi, snažnog uvjerenja i uporne, pametne snage. Primjera  na sreću ima. Jedan od takvih si zasigurno bio i Ti, naš Antiša.

Njegov je životni moto uvijek bio obilježen težnjom ka javnom dobru. Svoje ideje i zauzetost za pravdu i pravicu pokušao je ostvariti i kratkotrajnim „izletom“ u politiku. Brzo je odustao. Poznavajući ga kao otvorenog i transparentnog čovjeka, znao sam da „ne bu išlo“. Vjerujem i znam da nije požalio. Ante je bio graditelj (a politika razgrađuje), koji je gradio mostove, kako Andrić kaže: “Najvažniji most je kakvi smo ljudi i kakav ćemo most uspostaviti prema gore“. Ti si ga dragi prijatelju zasigurno izgradio, sa snažnim temeljima, za Tvoju vječnost.

Ante Petar je rođen 8. lipnja 1957. godine u Čamerovcu, kod Slunja od oca Nikole i majke Roze koja je nakon Ante rodila Mariju i Jelenu, s kojima je bio vrlo blizak ostatak života. U četrnaestoj godini preminula mu je majka što je  snažno obilježilo ostatak njegovog života. Nedugo nakon majčine smrti, obitelj se seli u Slavoniju, u selo Ivankovo. Otac se ponovno oženio. Obiteljski i kršćanski odgoj usmjerio je Antu u srednju školu, u sjemenište, u Pazin. Nije se zaredio, pretpostavljam da je upoznao ljepote svjetovnog života, koji je  prevagnuo nad svećeničkim pozivom.

Nakon srednje škole dolazi u Zagreb i upisuje ekonomski fakultet koji završava u roku. 1981. godine vjenčao se Anom Filipović te iduće godine dobio kćer Sanju, a 1986. godine dobio je drugu kćer, Tihanu. 1990. godine Ante započinje raditi kao stečajni upravitelj Vinteksa i obitelj se seli u Vinkovce. Ratne godine je proveo u Vinkovcima i Vukovaru kao hrvatski branitelj. Po završetku rata, kratko se okušao u politici, ali karijeru dalje nastavlja u Ministarstvu financija.  Godine 1996., Ante se seli s obitelji u Zagreb, iako već od 1995. radi kao voditelj ispostave Vukovar pri Ministarstvu financija. Po završetku mirne reintegracije Podunavlja, karijeru nastavlja u Ministarstvu financija, u poreznoj Upravi u Zagrebu gdje je radio do kraja života. Magistrirao je 2007. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na temu: Mjesto i uloga slobodnih zona u procesu pridruživanja Hrvatske Europskoj Uniji. Dobro se sjećam kako smo njegov magisterij u lipnju te godine dostojno proslavili trojako: magisterij, rođendan i imendan, naravno uz slavonske tamburaše. Godine 2017. postaje prvi puta djed, kasnije dobiva još dvije unučice koje je obožavao, i one njega. 2019. godine i spunjava si životnu želju i mijenja ime u Ante Petar. Bio je društveno aktivan, a njegova građanska zauzetost prepoznatljiva je na mnogim poljima. Ponosni smo što je bio aktivni član Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb, kao član Upravnog i Nadzornog odbora.

Ante je za sebe uvijek govorio da njegov život predstavlja kvantni skok: od Plešovog brda kraj Slunja, do situiranog i poštovanog gospodina. Upravo tako, Ante je nedvojbeno bio pravi gospodin. Ove se godine pripremao u zasluženu mirovinu koju na žalost nije dočekao. Najneizvjesnija izvjesnost „smrt“ je prekinula njegovo životno putovanje. Jer, život i smrt jedno su, kao što su jedno rijeka i ocean. Život koji nam je podarila priroda kratak je, no sjećanje na dobro proživljen život ostaje vječno. Ako poživimo u srcima onih koje smo ostavili za sobom, nećemo umrijeti. I nećeš prijatelju. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanjima. Otimaćemo te zaboravu i nositi kao trajni spomen u svojim srcima. Kako napisa A.B. Šimić: „Smrt nije izvan mene. Ona je u meni od najprvog početka, sa mnom raste u svakom času. Moj svršetak njen pravi je početak”. Smrt nema posljednju riječ, ali zadaje bolan udarac. Ostaje jedna velika praznina i nada da ćemo se opet sresti pred licem Gospodnjim. Do tog trenutka ostaju nam sjećanja, brojne zajedničke uspomene. Kada se radost dijeli, dvostruko je veća, a kada se tuga i bol dijeli dvostruko je manja.

Danas dijelimo tugu i bol sa obitelji našega Ante Petra, suprugom Anom, kćerima Sanjom i Tihanom, unukama Lotom, Hanom i Frankom, prijateljima, znancima i njegovim kolegama kojima izražavam iskrenu sućut u svoje ime i u ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb. Ostavljamo Te u zagrljaju Tvoje ponosne hrvatske zemlje i neka te Gospodin obilno nagradi u nebeskom kraljevstvu.

Počivao u miru Božjem.