U prigodi 34. obljetnice događaja na Plešivici (1989.-2023.), u četvrtak 19. siječnja 2023. u Zagrebu u Trofejnoj dvorani Boćarskog kluba na Prisavlju, u nazočnosti tridesetak sudionika, od kojih četvorica živućih sudionika povijesnog sastanka na Plešivici, u nazočnosti ministra vanjskih i europskih poslova g. Gordana Grlića Radmana, saborskih zastupnika, te uglednih akademskih pojedinaca, javnih osoba iz kulture, znanosti i drugih područja društvenog djelovanja, održana je svečanost obilježavanja ovog povijenog događaja. Podsjećamo, da su na sastanku na brijegu Stošinec na Plešivici, u vikendici Ante Ledića koji je ujedno i suzivatelj obljetničkog susreta, kao i desetljećima prije toga, u Plešivici, dana 19. siječnja 1989. udareni temelji stvaranja demokratskog višestranačja u Hrvatskoj. Na događaju je među 14 nazočnih javnih osoba od značaja, bio nazočan Dr. Franjo Tuđman, koji je tom prigodom jednoglasno izabran za predsjednika Inicijativnog odbora za provođenje demokratizacije i uspostavu parlamentarnog sustava u Hrvatskoj. Ovim je događajem dr. Franjo Tuđman ušao u političku povijest suverene i samostalne Hrvatske i neizbrisivo u povijest svog naroda. Napominjemo činjenicu da su među uzvanicima bili i dr . Zlatko Vlajčić, predsjednik i prof. dr. Ivica Kisić, član Upravnog odbora HKD Napredak Zagreb.
Povodom 30 godina prijateljstva Katalonije i Bosne i Hercegovine Predstavništvo Vlade Katalonije u jugoistočnoj Europi poziva Vas na fotografsku izložbu i predstavljanje monografije: Anto Magzan „Sarajevo Barcelona Light&Shade“.
U organizaciji Predstavništva Vlade Katalonije u jugoistočnoj Europi, u sarajevskoj Vijećnici biti će postavljena izložba fotografija „Sarajevo Barcelona Light&Shade“ autora Ante Magzana. Radi se o crno-bijelim fotografijama dvaju gradova, fotografskoj igri svjetla i sjene, chiaroscuru ljudi i arhitekture u kojima se iščitavaju osobne iskaznice gradova-prijatelja, čija posebna povezanost ove godine slavi tridesetu godišnjicu.
Izložbom se zaokružuje godina prožeta suradnjom Katalonije i Bosne i Hercegovine, u kojoj je, između ostalog, potpisan ugovor o suradnji Kantona Sarajevo i Vlade Katalonije; Grad Sarajevo je dodijelio titulu počasnog građanina poginulom katalonskom fotoreporteru Jordiju Pujol Puenteu te u kojem je realiziran niz institucionalnih posjeta vladajućih u obje zemlje.
Sarajevo i Barcelona službeno su postali bratski gradovi 2000. godine. Katalonci su tijekom i nakon rata pružali veliku podršku i pomoć Bosni i Hercegovini. Vlada Katalonije pomogla je u rekonstrukciji olimpijskog sela Mojmilo, rekonstrukciji Zetre, naselja Kasatići te škole u Vogošći. Kroz brojne druge aktivnosti katalonska vlada pomagale je i žrtvama rata te žrtvama obiteljskog nasilja. Prvi predstavnik međunarodnih medija koji je poginuo tijekom granatiranja Sarajeva bio je mladi katalonski fotoreporter Jordi Pujol Puente (17. svibnja 1992.). Pogibija ovoga mladića bila je okidač koji je Kataloncima dao osjećaj da je rat u BiH i njihov rat. Tijekom rata 340 katalonskih općina svakoga je ponedjeljka održavalo minutu šutnje za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Pomoć Barcelone Sarajevu išla je toliko daleko da je u gradskoj upravi osnovan i tzv. 11. Distrikt koji se zvao Distrikt Sarajevo i koji je funkcionirao kao koordinacijsko tijelo pomoći gradu.
U sklopu izložbe biti će predstavljena i istoimena dvojezična monografija (katalonski i hrvatski) s fotografijama s izložbe i tekstovima književnika Miljenka Jergovića i delegata Vlade Katalonije te bivšeg dopisnika iz opkoljenog Sarajeva, Erica Haucka. Miljenko Jergović o fotografijama piše: “Ponekad bi mi se, dok sam listao ove fotografije, trudeći se da previdim tekstove s objašnjenjima, dogodilo da zalutam u gradu, pa da ne znam jesam li ovo u Barceloni, ili sam u Sarajevu. Inače, takvo što moguće je samo u snu i na fotografijama. Onda bih dugo gledao u ploče na pločniku – ima li takvih u Sarajevu? – pa u lice čovjeka koji izranja iz tame – može li ovo biti Sarajlija, je li ovo netko poznat? To su, paradoksalno, najbolji trenuci svakog gledanja gradova. Trenuci u kojima u jednom gradu prepoznajemo onaj drugi. Na Magzanovim slikama čovjek je često u prilici da se na takav način zaigra.“ Katalonsku stranu viđenja fotografija objašnjava Eric Hauck: „U dihotomiji svjetla i sjene Barcelona i Sarajevo možda izgledaju kao alternative, ali oni se međusobno nadopunjuju. Teško je shvatiti jedan grad bez drugoga. U suvremenoj kronologiji trideset godina predstavlja jednu generaciju. Generacija 1992. gledala je kako se svjetlo iznenada gasi. Generacija 2022. pozvana je da se uhvati u koštac sa sjenama kako bi ponovo moglo izaći sunce. Zajedno ćemo uspjeti.“
O autoru: Anto Magzan rođen je 1979. godine u Zenici, a od 1998. živi i radi u Zagrebu. Profesionalni put započinje u Večernjem listu, a nastavlja ga u fotoagenciji Pixsell. Od 2017. djeluje kao samostalni umjetnik te se paralelno posvećuje umjetničkoj, novinskoj i komercijalnoj fotografiji. Do sada je izlagao na devet samostalnih i više od pedeset skupnih izložbi. Član je Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i ULUPUH-a.
U ponedjeljak, 26. rujna s početkom u 19 sati u Hotelu Antunović održana je promocija knjige „Manjine u pluralističkoj demokraciji – od posebnih prava do zlouporabe“ koja donosi pregled političkog zastupanja nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Belgiji te potpuno novi model političkog zastupanja tri konstitutivna naroda i nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini.
Promociju knjige uvodnim je govorom otvorio predsjednik HKD Napredak – Zagreb prim. doc. dr. sc. Zlatko Vlajčić, dr. med. te pozdravio sve prisutne u dvorani.
Knjiga je nastala opsežnim istraživanjem političkog zastupanja nacionalnih manjina koje se realiziralo projektom pod nazivom „Bosna i Hercegovina kao država potpuno ravnopravnih konstitutivnih naroda, kao i nacionalnih manjina i ostalih građana – niti više, niti manje“, kroz suradnju Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Zagreb i Instituta za društveno politička instraživanja (IDPI) iz Mostara, uz potporu Ministarstva Vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Knjigu su predstavili dr. sc. Domagoj Knežević s Hrvatskog instituta za povijest i savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova RH, doc. dr. sc. Dražen Barbarić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i voditelj Stručnog tima IDPI, Ivan Vukoja, predsjednik Skupštine i član Stručnog tima IDPI te Milan Sitarski, glasnogovornik i član Stručnog tima IDPI, dok je cjelokupni događaj moderirao prof. dr. sc Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
„Ovo istraživanje doista je bilo potrebno, ponajviše hrvatima u Bosni i Hercegovini, jer donosi model povezivanja i sinergije prvorazrednih kulturnih, političkih i znanstvenih institucija kako bi se ostvarila sva prava koja su hrvatima u BiH prema ustavu i mirovnom Daytonskom sporazumu zajamčena“, izjavio je dr. sc. Domagoj Knežević s Hrvatskog instituta za povijest i savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova RH te naglasio kako institucionalno nasilje prema hrvatima u BiH traje preko dvadeset godina.
Zbog sustavnih kriza koje su prisutne u političkom sustavu BiH, a koje uzrokuju anomalije više od četvrtine stoljeća, umjetno suprotstavljajući legitimno zastupanje konstitutivnih naroda i ostalih građana, uključujući i pripadnike manjina te lišavajući i jedne i druge među kolektivitetima prava na legitimno zastupanje na svim razinama vlasti na kojima nisu brojčano većinski, nužno je, uz korištenje iskustava RH i drugih europskih država, izvršiti reformu koja bi osigurala političku stabilnost i demokratič- nost te ispunjenje presuda svih domaćih i međunarodnih sudova – stoji u uvodu knjige.
„Ovim istraživanjem metodološki je prikazano da konstitutivnost ne postoji ukoliko nisu zadovoljena dva načela, a to su načelo legitimnog zastupanja i načelo međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda u BiH. Ta načela sastavni su dio konstitutivnosti naroda kojima se može objasniti činjenica da BiH ima tročlano predsjedništvo, odnosno tri jednako vrijedna člana“, naglasio je Ivan Vukoja, predsjednik Skupštine i član Stručnog tima IDPI.
Također, nadodaje da ukoliko je jedan narod postao konstitutivan, on je time postao specifičan demos, izborna jedinica iz koje se biraju predstavnici naroda u ona tijela BiH koja su toj vrsti predstavljanja namijenjena Ustavnom BiH i Daytonskim mirovinskim sporazumom, a to su tročlano predsjedništvo i domovi naroda na entitetskoj i državnoj razini. Napominje kako je došlo do iskrivljenja tumačenja međusobne jednakopravnosti tri naroda koje se potom ugradilo u Izborni zakon, zbog čega se i vode sporovi.
Upravo iz tog razloga izrađen je novi model političkog predstavljanja nacionalnih manjina u BiH koji ovu temu čini iznimno aktualnom, pogotovo u trenutnim okolnostima uoći nadolazećih Općih izbora u Bosni i Hercegovini koji će se održati 2. listopada ove godine.
Prisutnima na promociji obratio se i ministar vanjskih i europskih poslova RH, dr. sc. Gordan Grlić Radman koji je naglasio važnost međunarodnog prepoznavanja problematike, odnosno trenutnih političkih odnosa u BiH.
Nadodao je da Hrvati u BiH traže jednakopravnost, odnosno ništa više i ništa manje, što je i bio uvjet prilikom sklapanja Daytonskog sporazuma. Prije 20 godina teško je narušen Daytonski sporazum ukidanjem natpolovične većine i svođenjem iste na jednu trećinu u Domu naroda, koji predstavlja najvažnije mjesto za predstavnike konstitutivnih naroda, što je rezultiralo lošim ishodom za hrvate u BiH.
„Bitno je da činimo i da nastavimo i dalje činiti dobro, da se ne dijelimo jer svaka nas podjela slabi, lomi i briše. Ništa skuplje nije koštalo hrvatski narod od vlastitih podjela, podvala i netrpeljivosti, dok smo ponekad i sami sebi najveća prepreka. Zato se trebamo dobro uvezati, poput užeta te funkcionalno, ujedinjeno i združeno djelovati kako oni, koji bi rado da nas nema, nebi rasipali hrvatska ognjišta u Bosni i Hercegovini“, naglasio je ministar vanjskih i europskih poslova RH, dr. sc. Gordan Grlić Radman na kraju svojeg govora.
Istaknuta bh. diplomatkinja Lidija Topić, kćerka Akademika Berislava Topića Trećeg predsjednika obnovljene Glavne podružnice Hrvatskog kulturnog društva „Napredak” Zagreb od 9. 12. 1997. do 6. 7. 2004. godine i sadašnjeg predsjednika Suda časti HKD Napredak Zagreb preminula je u 55. godini nakon borbe s teškom bolesti.
Lidija je prije početka agresije na BiH živjela u Sarajevu, potom odlazi u Zagreb, da bi se nakon okončanja agresije ponovo vratila u glavni grad BiH.
Posljednje godine provela je u Bruxelessu, angažirana u narodnim organizacijama. Bila je viša savjetnica u Vijeću za regionalnu suradnju, zatim i ambasadorica BiH u Belgiji, a njen posljednji diplomatski angažman bio je upravo kao šefice Misije BiH pri Europskoj uniji u Bruxelessu.
Ugledna pjesnikinja i članica Nadzornog odbora HKD Napredak-Zagreb Diana Burazer osvojila je nagradu “Vesna Parun”, koja se već petu godinu dodjeljuje u Stubičkim Toplicama gdje je čuvena hrvatska pjesnikinja živjela desetak godina.
Nagrađena je za pjesmuPovijest u Arial fontu koju je najboljom u konkurenciji od trideset i sedam pjesama proglasio stručni žiri u kojem su bili dosadašnje dobitnice nagrade Lidija Dujić (predsjednica žirija), Božica Brkan i Marija Lamot te predsjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić i predsjednik Hrvatskog društva pisaca Zoran Ferić.
Drugu nagradu osvojila je pjesnikinja Sofija Sonja Bećirević pjesmom Pjesma svjetionika koju je izrecitirala uz flautu, dok je treću nagradu osvojila Sonja Horvat pjesmom “Orah”.
Iskrene čestitke Diani Burazer na iznimnoj nagradi!
U srijedu, 11.5.2022. godine održana je redovna Izborna Skupština HKD Napredak-Zagreb u Klubu kazališta Komedija u Zagrebu.
Nakon četiri godine mandata predsjednika mag.art. Miljenka Puljića i dopredsjednika dr. sc. Tomislava Dubravca i prof. dr. sc Ivice Kisića za dužnost novog predsjedništa predloženi su za mjesto novog predsjednika HKD Napredak-Zagreb doc. prim. dr. sc. Zlatko Vlajčić, dr. med. te za dužnost dopredsjednika odvjetnik Draško Semren, dipl. iur. i Ilija Nedić, mag. oec. Novo predsjedništvo jednoglasno je izabrano.
Također, birali su se novi članovi Upravnog i Nadzornog odbora, Suda časti te novi likvidator Društva.
Predsjednik Zlatko Vlajčić predložio je sljedeće članove:
Upravni odbor – Miljenko Puljić, Tomislav Dubravac, Ivica Kisić, Juro Martinović, Vinko Kraljević, Vinko Hrkać, Dijana Burazer, Krasnodar Raguž, Tomislav Bubalo, Franko Čuvalo, Toni Kolak, Ante Jukić
Sud časti – Berislav Topić, Žarko Primorac, Neven Šimac
Likvidator – Vinko Hrkać
Članovi Upravnog i Nadzornog odbora, Suda časti i likvidator Društva jednoglasno su prihvaćeni, odnosno izglasani.
Na redovnoj Izbornoj skupštini Upravni odbor predložio je izmjene Statuta HKD Napredak Zagreb u kojemu se mijanjaju i nadopunjavaju čl. 26. st. 2. i 3., čl. 28., čl. 31. st. 2., čl. 32. st. 2., čl. 33. st. 2., čl. 34. st. 2., čl. 35. st. 2. i čl. 38. st. 1. Statuta Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb tako da isti sada glase:
Članak 26. – Upravni odbor čine predsjednik, dopredsjednici i 12 članova koje bira Skupština. Mandat članova Upravnoga odbora traje dvije godine uz mogućnost da budu ponovo birani više puta.
Članak 28. – Upravni odbor ima pravo i obvezu da: predlaže izmjene i dopune Statuta i drugih akata; donosi poslovnik o svojem radu; priprema sve materijale o kojima raspravlja Skupština; izvršava odluke Skupštine; predlaže Skupštini počasne i članove dobrotvore; na prijedlog predsjednika Društva bira i razrješava tajnika i rizničara Društva; skrbi o prikupljanju sredstava za rad Društva; predlaže plan i program rada Društva; donosi opće i pojedinačne akte koji nisu u nadležnosti Skupštine; donosi odluku o brisanju ili isključivanju iz članstva; utvrđuje iznos članarine i upisnine; odlučuje o žalbama iz svoje nadležnosti; obavlja i druge poslove vezane uz izvršenje odluka Skupštine – osniva udruge, zaklade, trgovačka društva i druge organizacije u cilju ostvarenja plana i programa društva
Članak 31. – Mandat predsjednika Društva traje dvije godine i može biti ponovno izabran.
Članak 32. – Mandat dopredsjednika Društva traje dvije godine i može biti ponovno izabran.
Članak 33. – Mandat tajnika Društva traje dvije godine i može biti ponovo izabran.10 od 14
Članak 34. – Mandat rizničara Društva traje dvije godine i može biti ponovo izabran.
Članak 35. – Članovi Nadzornog odbora biraju se na mandat od dvije godine, a mogu biti izabrani više puta.
Članak 38. – Sud časti rješava sporove i sukob interesa u Društvu. Sud časti čine 3 člana koje bira Skupština na mandat od dvije godine i koji mogu biti ponovno izabrani. Članovi Suda biraju predsjednika između sebe.
Prijedlog izmjene Statuta jednoglasno je usvojen i izglasan.
Na skupštini je također podneseno izvješće o radu HKD Napredak-Zagreb u proteklom mandatnom razdoblju.
Proteklo mandatno razdoblje bilo je okarakterizirano potresima koji su zadesili Grad Zagreb i okolicu te područje Banovine, kao i epidemija COVID-19, no bez obzira na sve spomenuto mandatno razdoblje u kojemu je gosp. Miljenko Puljić obnašao mjesto predsjednika Društva proteklo je jako uspješno s mnogim realiziranim projektima i aktivnostima.
U nastavku slijede aktivnosti koje su se provodile u razdoblju od 2018. do 2022. godine:
2018.
Sunakladništvo knjige Kronologija žepačkoga kraja 1468. – 2018., autora Franje Marića
Spašavanje vrijedne kulturne baštine, 12 pisama Ive Andrića u periodu od 1914. do 1915. godine
Organizacija svečanog programa povodom 100. obljetnice tiskanja knjige „Ex Ponto“ autora Ive Andrića, u Preporodnoj dvorani HAZU u Zagrebu.
2019.
Organizacija izvođenja programa „Ivo Andrić: Ex Ponto – 100 godina progonstva“ povodom 100. obljetnice tiskanja knjige Ex Ponto u okviru Mostarskog proljeća 2019. i XXI. Dana matice hrvatske Mostar
Organizacija koncerta „Bartolomojevo putovanje“ bosanskohercegovačkog pijanista Bartolomeja Stankovića u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski
Organizacija izvođenja programa „Ivo Andrić: Ex Ponto – 100 godina progonstva“ povodom 100. obljetnice tiskanja knjige Ex Ponto u HNK Varaždin
2020.
Organizacija skupljanja sredstava za potrebite u Bosanskoj Posavini – sredstva prikupljena prodajom ulaznica predstave “Narodil se mladi Kralj“ i donacijom članova Uprave HKD Napredak-Zagreb
Organizacija programa „Misao svijeta“ povodom 155. godišnjice rođenja Silvija Strahimira Kranjčevića u prostorijama Osnovne škole S. S. Kranjčevića u Zagrebu
Organizacija donatorskog koncerta za obnovu Crkve Svetog Marka
Organizacija promocije knjige „Upravljanje marketingom i odnosima s medijima u neprofitnim organizacijama na primjeru HKD Napredak, autora dr. sc. Marija Pejića
Organizacija koncerta „Napredak – za mlade umjetnike“ u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski na kojemu su nastupile violinistica Marija Bašić i klavijaturistica Petra Gilming. Cilj koncerta je podrška i pomoć u obrazovanju mladih, talentiranih umjetnika.
2021.
Dobivanje sredstava (MVEP RH) i provedba projekta “Bosna i Hercegovina kao država potpuno ravnopravnih konstitutivnih naroda, kao i nacionalnih manjina i ostalih građana – niti više niti manje” u suradnji s Institutom za društveno politička istraživanja iz Mostara (u trajanju)
Organizacija svečanog obilježavanja 100. godišnjice postojanja Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu
2022.
Organizacija fotografske izložba “Sarajevo Light&Shade” autora Ante Magzana u Galeriji Kranjčar u Zagrebu
U utorak, 17. svibnja 2022. godine u Hotelu Antunović održana je i konstituirajuća sjednica novog predsjedništva, Upravnog i Nadzornog odbora te suda časti.
Na sjednici su jednoglasno izabrani:
Tajnik: Ivan Marić
Rizničar: Franko Čuvalo
kao i voditelji povjerenstava:
Voditelj povjerenstva za znanost: Tomislav Dubravac Voditelj povjerenstva za gospodarstvo: Krasnodar Raguž Voditelj povjerenstva za kulturu: Miljenko Puljić Voditelj povjerenstva za suradnju s Rektoratom Sveučilišta u Zagrebu: Ivica Kisić Voditelj povjerenstva za suradnju s Generalskim zborom RH: Rajko Dumančić Voditelj povjerenstva za suradnju s PD Napredak Zagreb: Franko Čuvalo Voditelj povjerenstva za projekt Instituta za dobro čovjeka i svijeta: Vinko Hrkač
U nedjelju 27. ožujka 2022. u Zagrebu je u 87. godini života umro istaknuti hrvatski pravnik prof. emer.Vladimir-Đuro Degan, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i član HKD Napredak-Zagreb.
Rodio se 2. srpnja 1935. u Bosanskom Brodu. Pravo je diplomirao u Sarajevu 1957., doktorirao 1963. u Ljubljani, a između 1959. i 1971. usavršavao se na Haškoj akademiji za međunarodno pravo.
Od 1969. do 1981. predavao je usporedne političke sustave i međunarodno pravo na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu, a od 1981. predavao je na Pravnom fakultetu u Rijeci. Od 1985. do 1997. bio je upravitelj Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1997. do 2021. bio je njegov voditelj.
Predavao na brojnim sveučilištima u bivšoj Jugoslaviji i u inozemstvu. Između 1991. i 1995. bio je hrvatski član u ekspertskim skupinama o ljudskim i manjinskim pravima te o sukcesiji država na Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji. Između 1996. i 2001. bio je član hrvatske delegacije na pregovorima o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije.
Za svoj rad primio je više priznanja i nagrada, među ostalim i Državnu nagradu za znanost za životno djelo za 2012. za područje društvenih znanosti.
Glavna su mu djela: Tumačenje ugovora u međunarodnom pravu (L’Interpretation des accords en droit international, 1963.), Pravičnost i međunarodno pravo (L’Équité et le droit international, 1970.), Međunarodno pravo mora i izvori međunarodnog prava (1989.), Izvori međunarodnog prava (The Sources of International Law, 1997.) i Međunarodno pravo (2000.).
