Predsjdnik HKD Napredak Zagreb doc.prim.dr.sc. Zlatka Vlajčića, dr.med. nazočio je na predstavljanju novog sveska Hrvatskog iseljeničkog zbornika. Tom prigodom g. Vlajčić se susreo sa ravnateljem Hrvatske matice iseljenika g. Mijom Marićem i drugim sudionicima.
Danas se ionako „mali krug velikih ljudi“ nažalost još i više smanjio, vrijednosno naročito, ali barem će tamo gore „sjaj u tami“, biti ljepši i jači. Na vječni počinak je otišao Vlado Luburić, prof.
Tužna vijest kako je 7. veljače 2023. godine nakon duge i teške bolesti u 81. godini života u vječnost otišao dugogodišnji član Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb, naš dragi prijatelj Vlado Luburić, sve nas je rastužila. Znajući kako smo svi mi u prolazu, svakom se vrijeme troši, svakom je dan bogom dan, kako ovo nije odredište, već početna točka, neizvijesno putovanje, izazov. „Jer, sve je prelaz, most čiji se krajevi gube u beskonačnosti, a prema kom su svi zemni mostovi samo dečije igračke, bledi simboli. A sva je naša nada s one strane“ (Ivo Andrć, Mostovi). Ipak, kada nas napusti veliki čovjek, uvijek ostaje tuga i bol, nama Vladinim prijateljima, posebice njegovoj obitelji.
Naše je poznanstvo, sjećam se dobro, započelo mojim dolaskom u zagrebački Napredak, u Bogovićevu, koncem 2002. godine. Nije dugo trebalo da se zbližimo, vrlo brzo smo pronašli „neku tajnu vezu“. Njegovim izborom četvrtoga po redu Predsjednika obnovljene Glavne Podružnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb (6. srpnja 2004., dužnost obnašao do 5. rujna 2009.), na njegov zagovor ulazim u Upravni odbor. Zajednički smo odlazili na sastanke u Središnjicu Napretka u Sarajevo, putem, u povratku još i više, bistrili napretkove ideje, ciljeve i misiju. Nije bilo nimalo dvojbe, oko naših zajedničkih stavova. Puno smo toga dobroga, „bona fide“ zajednički činili za naš Napredak. Naše zajedničko promišljanje za dobrobit Napretkove misije, nije uvijek naišlo na razumijevanje. Nesporazumi i razne turbulencije opterećivale su rad Napretka, i nažalost pratile i prate do današnjih dana. Bez obzira na aktualne probleme nastojali smo zadržati zdrav stav za koga netko reče: „Zdrav stav je zarazan, ali nemojte čekati da se zarazite od drugih-budite prijenosnik“. I prenosili smo pozitivnu energiju i davali sebe u potpunosti. Maksimalno smo se trudili biti pozitivni, slobodoumni, bježeći od samodostatnoga individualizma, od relativizma, odbijajući svaki pokušaj autokratizma, tražeći put prema svakom čovjeku, drugom i drukčijem, a u potpunosti braneći svoj osobni, nacionalni i kulturni identitet što je bio i ostao temeljnji kredo našega Napretka. Svojim pozitivnim stavom Vlado je uvijek prednjačio i pronalazio rješenja. Osobno sam svjedočio kako je 2007. godine zdušno organizirao i zadužujući se financirao međunarodni simpozij o Ivi Andriću i puno kasnije, za vrijeme moga mandata vođenja zagrebačkog Napretka (2014.-2018.), uz puno napora dao veliki doprinos u objavi knjige: Ivo Andrić-svugdašnji. Prof. Luburić je aktivno djelovao u zagrebačkom Napretku sve do njegove teške bolesti s kojom se borio duži niz godina. Zadnji puta kada smo se čuli blagdanskih dana 2023. godine rekao si, dobro sam, i Tvoje, uobičajeno, nije loše.
Samozatajan kakav je i bio, Vlado je otišao mirno, u tišini, jer mrtvi ne prave buku, njihov glas obično nije glasniji od rasta trave, ipak, zaglušujuća buka bila je u našim srcima. Kada šuma raste tišina je, kad se sruši jedan veliki hrast, šuma se trese. Tvoj odlazak sve vas je potresao, tvoju obitelj, tvoje prijatelje, srušio se jedan veliki slavonski hrast, Orijaš.
Svi koji su ga poznavali znaju kako se Vladu nije moglo ne poštovati. Njegove unikatne osobine, naprosto kao dobroga čovjeka, nisu dopuštale ništa drugo negoli neizmjernoga poštovanja prema njegovoj osobnosti. Vlado je bio i ostao moralna vertikala, mjera dobrote, svjetionik dobra, kakvih je malo u današnjemu urušavanju svih moralnih vrijednota u društvu. Vlado je bio prepoznatljiva ikona zagrebačkoga Napretka. Bio je gorostas, ljudski, intelektualni. Svojim je djelima zaorao duboku brazdu u naša sjećanja. Njegov je put bio kao hod po pijesku, možda ga nismo, kao samozatajnoga ponekad čuli, ali je ostavio velike tragove. Dragi i poštovani Vlado, bila je velika čast i zadovoljstvo biti sudionikom na Tvome ovozemaljskome putovanju.
Najneizvjesnija izvjesnost „smrt“ je prekinula njegovo životno putovanje. Jer, život i smrt jedno su, kao što su jedno rijeka i ocean. Život koji nam je podarila priroda kratak je, no sjećanje na dobro proživljen život ostaje vječno. Ako poživimo u srcima onih koje smo ostavili za sobom, nećemo umrijeti. I nećeš prijatelju. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanjima. Otimaćemo te zaboravu i nositi kao trajni spomen u svojim srcima. Kako napisa A.B. Šimić: „Smrt nije izvan mene. Ona je u meni od najprvog početka, sa mnom raste u svakom času. Moj svršetak njen pravi je početak”. Smrt nema posljednju riječ, ali zadaje bolan udarac. Ostaje jedna velika praznina i nada da ćemo se opet sresti pred licem Gospodnjim. Do tog trenutka ostaju nam sjećanja, brojne zajedničke uspomene.
Kada se radost dijeli, dvostruko je veća, a kada se tuga i bol dijeli dvostruko je manja. Danas dijelimo tugu i bol sa obitelji našega Vlade Luburića, suprugom Senkom, prijateljima i znancima kojima izražavam iskrenu sućut u svoje ime i u ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb. Ostavljamo te u zagrljaju Tvojih Čalića, Tvoje Hercegovačke grude, a Gospodim neka Te obilno nagradi u kraljevstvu Nebeskom. Počivaj u miru dobri čovječe.
U utorak 07. veljače 2023. s početkom u 18h održana je redovna Izvještajna skupština HKD Napredak-Zagreb. Na dnevnom redu Skupštine bilo je nekoliko točaka koje su nakon izlaganje i diskusija jednoglasno usvojene.
Jedna od točki dnevnog reda je bila i godišnja članarina, jednoglasno je odlučeno da članarina za 2023. godinu iznosi 15 EUR.
Nakon okončanja Skupštine članovi HKD Napredak Zagreb su nastavili druženje uz prigodni domjenak.
Svim članovima i prijateljima HKD Napredak-Zagreb javljamo tužnu vijest da nas je zauvijek napustio Vlado Luburić, prof. , četvrti predsjednik obnovljene Glavne podružnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb od 6. 7. 2004. do 5. 9. 2009. godine.
Uprava zagrebačkog Hrvatskog kulturnog društva Napredak upućuje iskrenu sućut svima onima koji tuguju za voljenim i dragim Vladom.
Iz životopisa:
Vlado Luburić rođen je 1942. godine u Čalićima, općina Čitluk, BiH. Pučku školu završio je u Čerinu, nižu i višu gimnaziju u Širokom Brijegu, a Prirodoslovno – matematički fakultet u Zagrebu, gdje je stekao zvanje profesora matematike i fizike. Radio je u Obrazovnom centru „Nikola Tesla” u Zagrebu kao profesor matematike te kao direktor za nastavnu djelatnost. Godine 1990. postao je ravnatelj gimnazije u osnivanju „Lucijan Vranjanin“ u Zagrebu, gdje je dužnost ravnatelja obnašao četiri godine. Od 1994. godine radi u Ministarstvu prosvjete i športa kao načelnik Odjela za srednje školstvo, a od 1998. godine radi u Zavodu za unapređivanje školstva kao načelnik Odjela za posebne programe. Godine 2003./04. bio je v.d. ravnatelja Zavoda za školstvo Republike Hrvatske u vrijeme postupka njegova osnivanja i registracije. Od 2005. do 2008. godine u Agenciji za strukovno obrazovanje obavljao je poslove voditelja Odsjeka za opći razvoj strukovnog školstva i kurikuluma. Posebni stručno-metodički poslovi: – radio je u Programskom savjetu sektora Elektro-metala na programiranju i implementaciji obrazovnih profila – za UNESCO izradio je izvješće O hrvatskome školskom sustavu i hrvatsko očitovanje na Revidirane preporuke o tehničkoj i profesionalnoj izobrazbi – bio je član Nacionalnog opservatorija European Training Foundation (ETF) za Hrvatsku i za ETF izradio je izvješća O stanju u hrvatskom strukovnom školstvu, Sustav izobrazbe strukovnih nastavnika u Republici Hrvatskoj i Sustavu kvalitete u hrvatskom strukovnom školstvu te je vodio projekt Osposobljavanje strukovnih nastavnika i stručnih učitelja – radio je u Programskom vijeću Ministarstva prosvjete i športa na reformi strukovnog obrazovanja i u skupini za pripremu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU za područje obrazovanja – sudjelovao je u provedbi europskih projekata CARDS-2001, CARDS-2002, CARDS-200 CARDS-2004 kao koordinator ili kao član pojedinih komponenti – radio je u skupini za izradbu Polaznih osnova Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira – bio je član Nacionalnog odbora za obrazovanje o ljudskim pravima, Nacionalnog odbora o obrazovanju odraslih i Nacionalnog savjeta za sigurnost cestovnog prometa, član Odbora za izobrazbu Hrvatske obrtničke komore, gdje je radio na programima vezanim za obrte i njihovom uvođenju u hrvatski obrazovni sustav – vodio je projekt opremanja 75 strukovnih škola – sudjelovao je u izradbi novih nastavnih planova i programa za cestovni, željeznički, zračni i PT- promet, špediciju i zaštitu te programa za slijepe i slabovidne osobe – izradio je prijedlog metodologije za izradbu nastavnih planova i programa za nižu stručnu spremu i sudjelovao u izradbi nekoliko nastavnih planova i programa – radio je na izradbi zakona i pravilnika za srednje školstvo i obrazovanje odraslih – objavio je Priručnik za samovrednovanje rada obrazovnih ustanova, Priručnik za polaganje stručnih ispita i Priručnik za andragoške voditelje – sudjelovao je na više međunarodnih stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu – u okviru studijskih putovanja posjetio je više puta Njemačku, Austriju, Dansku i Sloveniju te Nizozemsku, Portugal, Rumunjsku, Srbiju, i Crnu Goru
Znali smo da bi mogla doći vijest o završetku životne priče Vašeg Ćire, supruga, oca i djeda. Unatoč tome, bili smo zatečeni i iskreno pogođeni. Pod brojem 67-992, identificirajući se s njegovom misijom i njegovom poviješću, bio je punih trideset godina član Glavne podružnice Napretka u Zagrebu, sadašnjeg HKD Napredak Zagreb. U trenutcima bolnog gubitka kojeg osjećate, u ime svih članova HKD Napredak Zagreb i svoje osobno, upućujem Vam našu iskrenu sućut i poruku prijateljske blizine. Neka Vam ova poruka ublaži osjećaj praznine nastao njegovim odlaskom . Želim cijeloj obitelji da se hrabro nosite s ovom istinom usamljenja na kraju iskustva života s Vašim i našim Miroslavom.
A Ćiro Blažević, čarobnjak srca, otišao je i svima nama. Srce što ga je imao, bila je njegova snaga! Njegov zaštitni znak. Imao je osjećaj za trenutke, mislio je resko, brzo, okomito … glavom, ali iznad svega – srcem. Bila je to razlika koja ga je činila svojim! Nosio je u srcu svoju ideju i svoj put. I hodao tragom srca i puta što ga je gradio upravo – srcem. Razumio je ljude! A osobito je razumio i poznavao svoje igrače, čime je ostvario preduvjet da ih voli. I oni njega, jer su otkrili da ima upravo – srca! Opet jedna nedostižna razlika od prosječnih. Bio je čovjek kojeg se nije moglo iščašiti iz njegova zavičaja, iz njegove Bosne. I putujući svijetom, Ćiro je bio veleposlanik njezina duha! Na njemu svojstven način znao je spojiti, upravo srcem, te dvije nezamjnjive domovine – Hrvatsku i svoju Bosnu i Hercegovinu! I iz svoje zavičajne sredine, ponio je u sebi najbolju dušu dajući je svakome s kime se susretao! Uvijek nov, izvoran i prepoznatljivo svoj! Načinom da onaj tko se s njim susreo, morao ga je upamtiti! Jer dao mu je Ćiro u prolazu neki svoj biser! Nije pretjerano reći u Ćirinu slučaju: Teško ga je ponoviti! Njegov odlazak otvara prigodu da parafraziramo velikog Matoša: Kad ima srca, bit će i Kroacije…
Predsjednik HKD Napredak Zagreb Doc.prim.dr.sc. Zlatko Vlajčić, dr. med.
Svim članovima i prijateljima HKD Napredak-Zagreb javljamo tužnu vijest da nas je zauvijek, 01.02. 2023. godine napustila naša članica i tajnica društva od 2018. do 2019. dr. sc. Ljiljana Katačić.
Uprava zagrebačkog Hrvatskog kulturnog društva Napredak upućuje iskrenu sućut obitelji i prijateljima preminule.
Draga Ljiljana neka Te Gospodin obilno nagradi u nebeskom kraljevstvu, počivala u miru Božjem.
Izaslanstvo HKD Napredak-Zagreb 25. siječnja 2023. god. primio je Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. U izaslanstvu Napretka-Zagreb bili su predsjednik Društva doc. prim. dr. sc. Zlatko Vlajčić, dr.med., dopredsjednik Draško Semren, odvjetnik, tajnik Ivan Marić, članovi Uprave i bivši predsjednici Društva Miljenko Puljić, mag. art. i akademik Tomislav Dubravac te bivši dopredsjednik Društva prof. dr. sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Predstavnici Napretka-Zagreb upoznali su Predsjednika s poviješću i radom Napretka, posebno s poviješću i djelovanjem Napretkove podružnice u Zagrebu te sadašnjim aktivnostima. Tom prigodom Predsjedniku su darovali knjigu „Djelovanje Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ u Zagrebu između 1992. i 2017. god.“ urednika pok. Franje Marića, prof., nastalu u povodu obilježavanja 25. obljetnice obnove Napretka u Zagrebu, te dvojezično izdanje studije (na hrvatskom i engleskom jeziku) “Manjine u pluralističkoj demokraciji” nastalu u suradnji s Institutom za Društveno politička istraživanja iz Mostara. Studija je objavljena krajem prošle godine potporom Ministaarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, neposredno prije izbora u Bosni i Hercegovini.
Predsjednika Republike zanimalo je i pitanje financiranja rada Društva i stipendiranja studenata, a posebno problemi u odnosima sa Središnjom upravom Napretka u Sarajevu, zbog kojih je Središnja uprava onemogućila Napretku-Zagreb rad u prostorijama Napretka u Bogovićevoj 1 u Zagrebu i pokrenula i sudski spor pred sudom u Sarajevu protiv Društva. Među ostalim sporom želi zabraniti ovoj podružnici korištenje imena i znaka „Napretka“ koje ono koristi od svoga utemeljenja.
Uz Predsjednika Milanovića na sastanku je bio i posebni savjetnik Predsjednika Republike za kulturu Zdravko Zima.
U prigodi 34. obljetnice događaja na Plešivici (1989.-2023.), u četvrtak 19. siječnja 2023. u Zagrebu u Trofejnoj dvorani Boćarskog kluba na Prisavlju, u nazočnosti tridesetak sudionika, od kojih četvorica živućih sudionika povijesnog sastanka na Plešivici, u nazočnosti ministra vanjskih i europskih poslova g. Gordana Grlića Radmana, saborskih zastupnika, te uglednih akademskih pojedinaca, javnih osoba iz kulture, znanosti i drugih područja društvenog djelovanja, održana je svečanost obilježavanja ovog povijenog događaja. Podsjećamo, da su na sastanku na brijegu Stošinec na Plešivici, u vikendici Ante Ledića koji je ujedno i suzivatelj obljetničkog susreta, kao i desetljećima prije toga, u Plešivici, dana 19. siječnja 1989. udareni temelji stvaranja demokratskog višestranačja u Hrvatskoj. Na događaju je među 14 nazočnih javnih osoba od značaja, bio nazočan Dr. Franjo Tuđman, koji je tom prigodom jednoglasno izabran za predsjednika Inicijativnog odbora za provođenje demokratizacije i uspostavu parlamentarnog sustava u Hrvatskoj. Ovim je događajem dr. Franjo Tuđman ušao u političku povijest suverene i samostalne Hrvatske i neizbrisivo u povijest svog naroda. Napominjemo činjenicu da su među uzvanicima bili i dr . Zlatko Vlajčić, predsjednik i prof. dr. Ivica Kisić, član Upravnog odbora HKD Napredak Zagreb.
Povodom 30 godina prijateljstva Katalonije i Bosne i Hercegovine Predstavništvo Vlade Katalonije u jugoistočnoj Europi poziva Vas na fotografsku izložbu i predstavljanje monografije: Anto Magzan „Sarajevo Barcelona Light&Shade“.
U organizaciji Predstavništva Vlade Katalonije u jugoistočnoj Europi, u sarajevskoj Vijećnici biti će postavljena izložba fotografija „Sarajevo Barcelona Light&Shade“ autora Ante Magzana. Radi se o crno-bijelim fotografijama dvaju gradova, fotografskoj igri svjetla i sjene, chiaroscuru ljudi i arhitekture u kojima se iščitavaju osobne iskaznice gradova-prijatelja, čija posebna povezanost ove godine slavi tridesetu godišnjicu.
Izložbom se zaokružuje godina prožeta suradnjom Katalonije i Bosne i Hercegovine, u kojoj je, između ostalog, potpisan ugovor o suradnji Kantona Sarajevo i Vlade Katalonije; Grad Sarajevo je dodijelio titulu počasnog građanina poginulom katalonskom fotoreporteru Jordiju Pujol Puenteu te u kojem je realiziran niz institucionalnih posjeta vladajućih u obje zemlje.
Sarajevo i Barcelona službeno su postali bratski gradovi 2000. godine. Katalonci su tijekom i nakon rata pružali veliku podršku i pomoć Bosni i Hercegovini. Vlada Katalonije pomogla je u rekonstrukciji olimpijskog sela Mojmilo, rekonstrukciji Zetre, naselja Kasatići te škole u Vogošći. Kroz brojne druge aktivnosti katalonska vlada pomagale je i žrtvama rata te žrtvama obiteljskog nasilja. Prvi predstavnik međunarodnih medija koji je poginuo tijekom granatiranja Sarajeva bio je mladi katalonski fotoreporter Jordi Pujol Puente (17. svibnja 1992.). Pogibija ovoga mladića bila je okidač koji je Kataloncima dao osjećaj da je rat u BiH i njihov rat. Tijekom rata 340 katalonskih općina svakoga je ponedjeljka održavalo minutu šutnje za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Pomoć Barcelone Sarajevu išla je toliko daleko da je u gradskoj upravi osnovan i tzv. 11. Distrikt koji se zvao Distrikt Sarajevo i koji je funkcionirao kao koordinacijsko tijelo pomoći gradu.
U sklopu izložbe biti će predstavljena i istoimena dvojezična monografija (katalonski i hrvatski) s fotografijama s izložbe i tekstovima književnika Miljenka Jergovića i delegata Vlade Katalonije te bivšeg dopisnika iz opkoljenog Sarajeva, Erica Haucka. Miljenko Jergović o fotografijama piše: “Ponekad bi mi se, dok sam listao ove fotografije, trudeći se da previdim tekstove s objašnjenjima, dogodilo da zalutam u gradu, pa da ne znam jesam li ovo u Barceloni, ili sam u Sarajevu. Inače, takvo što moguće je samo u snu i na fotografijama. Onda bih dugo gledao u ploče na pločniku – ima li takvih u Sarajevu? – pa u lice čovjeka koji izranja iz tame – može li ovo biti Sarajlija, je li ovo netko poznat? To su, paradoksalno, najbolji trenuci svakog gledanja gradova. Trenuci u kojima u jednom gradu prepoznajemo onaj drugi. Na Magzanovim slikama čovjek je često u prilici da se na takav način zaigra.“ Katalonsku stranu viđenja fotografija objašnjava Eric Hauck: „U dihotomiji svjetla i sjene Barcelona i Sarajevo možda izgledaju kao alternative, ali oni se međusobno nadopunjuju. Teško je shvatiti jedan grad bez drugoga. U suvremenoj kronologiji trideset godina predstavlja jednu generaciju. Generacija 1992. gledala je kako se svjetlo iznenada gasi. Generacija 2022. pozvana je da se uhvati u koštac sa sjenama kako bi ponovo moglo izaći sunce. Zajedno ćemo uspjeti.“
O autoru: Anto Magzan rođen je 1979. godine u Zenici, a od 1998. živi i radi u Zagrebu. Profesionalni put započinje u Večernjem listu, a nastavlja ga u fotoagenciji Pixsell. Od 2017. djeluje kao samostalni umjetnik te se paralelno posvećuje umjetničkoj, novinskoj i komercijalnoj fotografiji. Do sada je izlagao na devet samostalnih i više od pedeset skupnih izložbi. Član je Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i ULUPUH-a.