Svim članovima i prijateljima HKD Napredak-Zagreb javljamo tužnu vijest da nas je zauvijek, 01.02. 2023. godine napustila naša članica i tajnica društva od 2018. do 2019. dr. sc. Ljiljana Katačić.
Uprava zagrebačkog Hrvatskog kulturnog društva Napredak upućuje iskrenu sućut obitelji i prijateljima preminule.
Draga Ljiljana neka Te Gospodin obilno nagradi u nebeskom kraljevstvu, počivala u miru Božjem.
Izaslanstvo HKD Napredak-Zagreb 25. siječnja 2023. god. primio je Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. U izaslanstvu Napretka-Zagreb bili su predsjednik Društva doc. prim. dr. sc. Zlatko Vlajčić, dr.med., dopredsjednik Draško Semren, odvjetnik, tajnik Ivan Marić, članovi Uprave i bivši predsjednici Društva Miljenko Puljić, mag. art. i akademik Tomislav Dubravac te bivši dopredsjednik Društva prof. dr. sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Predstavnici Napretka-Zagreb upoznali su Predsjednika s poviješću i radom Napretka, posebno s poviješću i djelovanjem Napretkove podružnice u Zagrebu te sadašnjim aktivnostima. Tom prigodom Predsjedniku su darovali knjigu „Djelovanje Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ u Zagrebu između 1992. i 2017. god.“ urednika pok. Franje Marića, prof., nastalu u povodu obilježavanja 25. obljetnice obnove Napretka u Zagrebu, te dvojezično izdanje studije (na hrvatskom i engleskom jeziku) “Manjine u pluralističkoj demokraciji” nastalu u suradnji s Institutom za Društveno politička istraživanja iz Mostara. Studija je objavljena krajem prošle godine potporom Ministaarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, neposredno prije izbora u Bosni i Hercegovini.
Predsjednika Republike zanimalo je i pitanje financiranja rada Društva i stipendiranja studenata, a posebno problemi u odnosima sa Središnjom upravom Napretka u Sarajevu, zbog kojih je Središnja uprava onemogućila Napretku-Zagreb rad u prostorijama Napretka u Bogovićevoj 1 u Zagrebu i pokrenula i sudski spor pred sudom u Sarajevu protiv Društva. Među ostalim sporom želi zabraniti ovoj podružnici korištenje imena i znaka „Napretka“ koje ono koristi od svoga utemeljenja.
Uz Predsjednika Milanovića na sastanku je bio i posebni savjetnik Predsjednika Republike za kulturu Zdravko Zima.
Izvor Ured predsjednika RH https://www.predsjednik.hr
U prigodi 34. obljetnice događaja na Plešivici (1989.-2023.),
u četvrtak 19. siječnja 2023. u Zagrebu u Trofejnoj dvorani Boćarskog kluba na Prisavlju,
u nazočnosti tridesetak sudionika, od kojih četvorica živućih sudionika povijesnog sastanka
na Plešivici, u nazočnosti ministra vanjskih i europskih poslova g. Gordana Grlića
Radmana, saborskih zastupnika, te uglednih akademskih pojedinaca, javnih osoba iz
kulture, znanosti i drugih područja društvenog djelovanja, održana je svečanost obilježavanja
ovog povijenog događaja.
Podsjećamo, da su na sastanku na brijegu Stošinec na Plešivici, u vikendici Ante Ledića koji je ujedno i suzivatelj obljetničkog susreta, kao i desetljećima prije toga, u Plešivici, dana 19. siječnja 1989. udareni temelji stvaranja demokratskog višestranačja u Hrvatskoj. Na događaju je među 14 nazočnih javnih osoba od značaja, bio nazočan Dr. Franjo Tuđman, koji je tom prigodom jednoglasno izabran za predsjednika Inicijativnog odbora za provođenje demokratizacije i uspostavu parlamentarnog sustava u Hrvatskoj.
Ovim je događajem dr. Franjo Tuđman ušao u političku povijest suverene i samostalne Hrvatske
i neizbrisivo u povijest svog naroda.
Napominjemo činjenicu da su među uzvanicima bili i dr . Zlatko Vlajčić, predsjednik
i prof. dr. Ivica Kisić, član Upravnog odbora HKD Napredak Zagreb.
Povodom 30 godina prijateljstva Katalonije i Bosne i Hercegovine Predstavništvo Vlade Katalonije u jugoistočnoj Europi poziva Vas na fotografsku izložbu i predstavljanje monografije:
Anto Magzan „Sarajevo Barcelona Light&Shade“.
U organizaciji Predstavništva Vlade Katalonije u jugoistočnoj Europi, u sarajevskoj Vijećnici biti će postavljena izložba fotografija „Sarajevo Barcelona Light&Shade“ autora Ante Magzana. Radi se o crno-bijelim fotografijama dvaju gradova, fotografskoj igri svjetla i sjene, chiaroscuru ljudi i arhitekture u kojima se iščitavaju osobne iskaznice gradova-prijatelja, čija posebna povezanost ove godine slavi tridesetu godišnjicu.
Izložbom se zaokružuje godina prožeta suradnjom Katalonije i Bosne i Hercegovine, u kojoj je, između ostalog, potpisan ugovor o suradnji Kantona Sarajevo i Vlade Katalonije; Grad Sarajevo je dodijelio titulu počasnog građanina poginulom katalonskom fotoreporteru Jordiju Pujol Puenteu te u kojem je realiziran niz institucionalnih posjeta vladajućih u obje zemlje.
Sarajevo i Barcelona službeno su postali bratski gradovi 2000. godine. Katalonci su tijekom i nakon rata pružali veliku podršku i pomoć Bosni i Hercegovini. Vlada Katalonije pomogla je u rekonstrukciji olimpijskog sela Mojmilo, rekonstrukciji Zetre, naselja Kasatići te škole u Vogošći. Kroz brojne druge aktivnosti katalonska vlada pomagale je i žrtvama rata te žrtvama obiteljskog nasilja. Prvi predstavnik međunarodnih medija koji je poginuo tijekom granatiranja Sarajeva bio je mladi katalonski fotoreporter Jordi Pujol Puente (17. svibnja 1992.). Pogibija ovoga mladića bila je okidač koji je Kataloncima dao osjećaj da je rat u BiH i njihov rat. Tijekom rata 340 katalonskih općina svakoga je ponedjeljka održavalo minutu šutnje za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Pomoć Barcelone Sarajevu išla je toliko daleko da je u gradskoj upravi osnovan i tzv. 11. Distrikt koji se zvao Distrikt Sarajevo i koji je funkcionirao kao koordinacijsko tijelo pomoći gradu.
U sklopu izložbe biti će predstavljena i istoimena dvojezična monografija (katalonski i hrvatski) s fotografijama s izložbe i tekstovima književnika Miljenka Jergovića i delegata Vlade Katalonije te bivšeg dopisnika iz opkoljenog Sarajeva, Erica Haucka. Miljenko Jergović o fotografijama piše: “Ponekad bi mi se, dok sam listao ove fotografije, trudeći se da previdim tekstove s objašnjenjima, dogodilo da zalutam u gradu, pa da ne znam jesam li ovo u Barceloni, ili sam u Sarajevu. Inače, takvo što moguće je samo u snu i na fotografijama. Onda bih dugo gledao u ploče na pločniku – ima li takvih u Sarajevu? – pa u lice čovjeka koji izranja iz tame – može li ovo biti Sarajlija, je li ovo netko poznat? To su, paradoksalno, najbolji trenuci svakog gledanja gradova. Trenuci u kojima u jednom gradu prepoznajemo onaj drugi. Na Magzanovim slikama čovjek je često u prilici da se na takav način zaigra.“ Katalonsku stranu viđenja fotografija objašnjava Eric Hauck: „U dihotomiji svjetla i sjene Barcelona i Sarajevo možda izgledaju kao alternative, ali oni se međusobno nadopunjuju. Teško je shvatiti jedan grad bez drugoga. U suvremenoj kronologiji trideset godina predstavlja jednu generaciju. Generacija 1992. gledala je kako se svjetlo iznenada gasi. Generacija 2022. pozvana je da se uhvati u koštac sa sjenama kako bi ponovo moglo izaći sunce. Zajedno ćemo uspjeti.“
O autoru: Anto Magzan rođen je 1979. godine u Zenici, a od 1998. živi i radi u Zagrebu. Profesionalni put započinje u Večernjem listu, a nastavlja ga u fotoagenciji Pixsell. Od 2017. djeluje kao samostalni umjetnik te se paralelno posvećuje umjetničkoj, novinskoj i komercijalnoj fotografiji. Do sada je izlagao na devet samostalnih i više od pedeset skupnih izložbi. Član je Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i ULUPUH-a.
U ponedjeljak, 26. rujna s početkom u 19 sati u Hotelu Antunović održana je promocija knjige „Manjine u pluralističkoj demokraciji – od posebnih prava do zlouporabe“ koja donosi pregled političkog zastupanja nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Belgiji te potpuno novi model političkog zastupanja tri konstitutivna naroda i nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini.
Promociju knjige uvodnim je govorom otvorio predsjednik HKD Napredak – Zagreb prim. doc. dr. sc. Zlatko Vlajčić, dr. med. te pozdravio sve prisutne u dvorani.
Knjiga je nastala opsežnim istraživanjem političkog zastupanja nacionalnih manjina koje se realiziralo projektom pod nazivom „Bosna i Hercegovina kao država potpuno ravnopravnih konstitutivnih naroda, kao i nacionalnih manjina i ostalih građana – niti više, niti manje“, kroz suradnju Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Zagreb i Instituta za društveno politička instraživanja (IDPI) iz Mostara, uz potporu Ministarstva Vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Knjigu su predstavili dr. sc. Domagoj Knežević s Hrvatskog instituta za povijest i savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova RH, doc. dr. sc. Dražen Barbarić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i voditelj Stručnog tima IDPI, Ivan Vukoja, predsjednik Skupštine i član Stručnog tima IDPI te Milan Sitarski, glasnogovornik i član Stručnog tima IDPI, dok je cjelokupni događaj moderirao prof. dr. sc Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
„Ovo istraživanje doista je bilo potrebno, ponajviše hrvatima u Bosni i Hercegovini, jer donosi model povezivanja i sinergije prvorazrednih kulturnih, političkih i znanstvenih institucija kako bi se ostvarila sva prava koja su hrvatima u BiH prema ustavu i mirovnom Daytonskom sporazumu zajamčena“, izjavio je dr. sc. Domagoj Knežević s Hrvatskog instituta za povijest i savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova RH te naglasio kako institucionalno nasilje prema hrvatima u BiH traje preko dvadeset godina.
Zbog sustavnih kriza koje su prisutne u političkom sustavu BiH, a koje uzrokuju anomalije više
od četvrtine stoljeća, umjetno suprotstavljajući legitimno zastupanje konstitutivnih
naroda i ostalih građana, uključujući i pripadnike manjina te lišavajući i jedne i druge
među kolektivitetima prava na legitimno zastupanje na svim razinama
vlasti na kojima nisu brojčano većinski, nužno je, uz korištenje iskustava RH i drugih
europskih država, izvršiti reformu koja bi osigurala političku stabilnost i demokratič-
nost te ispunjenje presuda svih domaćih i međunarodnih sudova – stoji u uvodu knjige.
„Ovim istraživanjem metodološki je prikazano da konstitutivnost ne postoji ukoliko nisu zadovoljena dva načela, a to su načelo legitimnog zastupanja i načelo međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda u BiH. Ta načela sastavni su dio konstitutivnosti naroda kojima se može objasniti činjenica da BiH ima tročlano predsjedništvo, odnosno tri jednako vrijedna člana“, naglasio je Ivan Vukoja, predsjednik Skupštine i član Stručnog tima IDPI.
Također, nadodaje da ukoliko je jedan narod postao konstitutivan, on je time postao specifičan demos, izborna jedinica iz koje se biraju predstavnici naroda u ona tijela BiH koja su toj vrsti predstavljanja namijenjena Ustavnom BiH i Daytonskim mirovinskim sporazumom, a to su tročlano predsjedništvo i domovi naroda na entitetskoj i državnoj razini. Napominje kako je došlo do iskrivljenja tumačenja međusobne jednakopravnosti tri naroda koje se potom ugradilo u Izborni zakon, zbog čega se i vode sporovi.
Upravo iz tog razloga izrađen je novi model političkog predstavljanja nacionalnih manjina u BiH koji ovu temu čini iznimno aktualnom, pogotovo u trenutnim okolnostima uoći nadolazećih Općih izbora u Bosni i Hercegovini koji će se održati 2. listopada ove godine.
Prisutnima na promociji obratio se i ministar vanjskih i europskih poslova RH, dr. sc. Gordan Grlić Radman koji je naglasio važnost međunarodnog prepoznavanja problematike, odnosno trenutnih političkih odnosa u BiH.
Nadodao je da Hrvati u BiH traže jednakopravnost, odnosno ništa više i ništa manje, što je i bio uvjet prilikom sklapanja Daytonskog sporazuma. Prije 20 godina teško je narušen Daytonski sporazum ukidanjem natpolovične većine i svođenjem iste na jednu trećinu u Domu naroda, koji predstavlja najvažnije mjesto za predstavnike konstitutivnih naroda, što je rezultiralo lošim ishodom za hrvate u BiH.
„Bitno je da činimo i da nastavimo i dalje činiti dobro, da se ne dijelimo jer svaka nas podjela slabi, lomi i briše. Ništa skuplje nije koštalo hrvatski narod od vlastitih podjela, podvala i netrpeljivosti, dok smo ponekad i sami sebi najveća prepreka. Zato se trebamo dobro uvezati, poput užeta te funkcionalno, ujedinjeno i združeno djelovati kako oni, koji bi rado da nas nema, nebi rasipali hrvatska ognjišta u Bosni i Hercegovini“, naglasio je ministar vanjskih i europskih poslova RH, dr. sc. Gordan Grlić Radman na kraju svojeg govora.
Istaknuta bh. diplomatkinja Lidija Topić, kćerka Akademika Berislava Topića Trećeg predsjednika obnovljene Glavne podružnice Hrvatskog kulturnog društva „Napredak” Zagreb od 9. 12. 1997. do 6. 7. 2004. godine i sadašnjeg predsjednika Suda časti HKD Napredak Zagreb preminula je u 55. godini nakon borbe s teškom bolesti.
Lidija je prije početka agresije na BiH živjela u Sarajevu, potom odlazi u Zagreb, da bi se nakon okončanja agresije ponovo vratila u glavni grad BiH.
Posljednje godine provela je u Bruxelessu, angažirana u narodnim organizacijama. Bila je viša savjetnica u Vijeću za regionalnu suradnju, zatim i ambasadorica BiH u Belgiji, a njen posljednji diplomatski angažman bio je upravo kao šefice Misije BiH pri Europskoj uniji u Bruxelessu.
Počivala u miru Božjem!
Ugledna pjesnikinja i članica Nadzornog odbora HKD Napredak-Zagreb Diana Burazer osvojila je nagradu “Vesna Parun”, koja se već petu godinu dodjeljuje u Stubičkim Toplicama gdje je čuvena hrvatska pjesnikinja živjela desetak godina.
Nagrađena je za pjesmu Povijest u Arial fontu koju je najboljom u konkurenciji od trideset i sedam pjesama proglasio stručni žiri u kojem su bili dosadašnje dobitnice nagrade Lidija Dujić (predsjednica žirija), Božica Brkan i Marija Lamot te predsjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić i predsjednik Hrvatskog društva pisaca Zoran Ferić.
Drugu nagradu osvojila je pjesnikinja Sofija Sonja Bećirević pjesmom Pjesma svjetionika koju je izrecitirala uz flautu, dok je treću nagradu osvojila Sonja Horvat pjesmom “Orah”.
Iskrene čestitke Diani Burazer na iznimnoj nagradi!
Više na: https://www.vecernji.hr/kultura/pjesnikinja-diana-burazer-osvojila-nagradu-vesna-parun-1597531
