ZAGREB (IKA) 23.03.2019. / 00:05

Kronika kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa Vrhbosanske nadbiskupije koju su, ukoričenu u tri knjige, priredili Bojan Ivešić i Franjo Marić, predstavljena je u petak, 22. ožujka u Dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Djelo kronološki prati svakodnevicu kardinala Vinka Puljića, tj. 25 godina njegove biskupske službe, od imenovanja 1991. pastirom Vrhbosanske nadbiskupije do 2016. godine. Ova Kronika je specifična jer govori o posebnom vremenu koje će se trebati pručavati, vremenu koje je ostavilo duboke tragove i negativne u zemlji BiH, ali i pokazalo hrabrost onih koji su i u ta teška vremena vjerovali, nadali se i svjedočili ljubav. To je upravo bio kardinal Vinko Puljić, naglasio je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, dodajući da će, kako vrijeme bude prolazilo, ova knjiga imati sve veću važnost. Poput dokumentarnoga filma ili verbaliziranih fotografija knjiga svakodnevno i u stopu prati osobe i događaje, istaknuo jemons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH. Ovi svesci zaista jesu kronika, koja prati sarajevskoga nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, ali ju nije pisao on, nego upravo njegovi brojni suradnici, najčešće njegovi tajnici. Ovo je informativni mozaik, složen od likova i elemenata, koje glavni protagonist vrlo često nije mogao birati. Stoga vrijednost ovakvih djela treba prosuđivati prvenstveno po istinitosti podataka i dosljednosti izvještaja, napomenuo je biskup Vukšić. A kad se radi o kardinalu Puljiću, biskup Vukšić smatra da ne manjka zanimljivih akcija, putovanja, susreta i osoba s područja Crkve i politike, kulture i gospodarstva, školstva i odgoja, dušobrižništva i duhovnosti, lokalnog i dalekog, balkanskog i svjetskog, ratnog i mirnodopskog, dijaloga i suradnje.

Ovo je, prije svega i najkraće rečeno, kronika o katoličkom pastiru duša, kojemu je Providnost pripustila brojne i teške kušnje, boli i utjehe, suze i brige, ali i mnoge milosti i blagoslove. Odnosno, on susreće i putuje, govori i predlaže, ima otvorena vrata, da propovijeda i svjedoči kršćansku nadu. To mu je istovremeno i poslanje, i čast, i služba i križ, ističe biskup Vukšić.

Recenzent o. Slavko Slišković, provincijal Hrvatske dominikanske provincije istaknuo je da Kronika prati kardinala Puljića kroz njegove svakodnevne duhovne i svjetovne aktivnosti, kontakte i situacije bez pokušaja njihove valorizacije, smatrajući da bi današnji čitatelji mogli čak biti iznenađeni nekima od susreta ili događaja u kojima je nadbiskup Puljić sudjelovao.

Ponekad se zapisivalo nakon pješačenja pod paljbom metaka, vožnje kroz noć i planine s ugašenim svjetlima, prijevoza vojnim transporterima ili u uvjetima života bez struje i vode. Drugi puta je to pogled iz Vječnog Grada u kojemu prvi puta jedan sin Bosne i Hercegovine bira Petrova nasljednika.
Kroniku ne čine samo one stvari koje su se dogodile, nego i one koje su planirane, a zbog različitih okolnosti nisu bile provedive, poput dolaska pape Ivana Pavla II. u Sarajevo 1994.godine. U takvim uvjetima nije bilo jednostavno pisati, pa su si oni koji bilježe ponekad davali oduška kroz dozu žalosti i nesigurnosti, ali puno češće s nadom i profinjenim humorom
kao znakom neutrnute duhovne snage i ljudskosti u često neljudskim uvjetima, istaknuo je o. Slavko Slišković.
Čak iznenađuje kako kardinal i u najtežim situacijama ne dopušta da bude izoliran i isključen iz svijeta, nego svojim pristupom stvarnosti svjedoči o potrebi vjere, nade i ljubavi upravo tada kad ih najmanje ima. S druge strane, zadivljujuća je njegova jednostavnost u susretu s prijelomnim događajima i osobama, dodaje Slišković.
O. Slavko Slišković smatra da ovo djelo može biti dobar izvor budućih istraživačkih radova, a povjesničarima će znatno olakšati razumijevanje prošlosti na prostoru Vrhbosanske nadbiskupije. To je, kako je nadodao, svojevrstan dnevnik sazrijevanja u konkretnim životnim provjerama koje su nerijetko bile odlučujuće kako za samog kardinala, tako i za Crkvu i narod kojima pripada.
Pojašnjavajući naslove triju svezaka prema trima teološkim krjepostima iz svog biskupskog grba, kardinal Puljić je i ovom prilikom istaknuo da je Gospa obilježila njegov život. “O Marijo, blago Tebi jer si povjerovala” – iz te vjere izvire nada i snaga ljubavi, napomenuo je.
Prvi svezak naslovljen „Vjera“ obuhvaća razdoblje od 1991. do 1999. godine. U tom su razdoblju kroniku vodili Mato Zovkić, Ivo Tomašević, Franjo Tomašević i Josip Grubišić.
Vremenu od 2000. do 2009. godine posvećen je drugi svezak pod naslovom „Nada“, a plod je kroničara Josipa Grubišića, Željka Marića, Dubravka Turalije, Josipa Tadića, Dragana Jurića,
Josipa Kneževića i Olivera Jurišića. „Ljubav“ je naslov trećeg sveska koji prati vrijeme od do 2016. godine. Kroniku su vodili Oliver Jurišić, Davor Topić, Slaviša Stavnjak, Branko Jurić i Bojan Ivešić. Na koncu svakog sveska nalazi se kazalo osoba i naselja, a tekst je oplemenjen s više slikovnih priloga koji omogućuju njegovo bolje razumijevanje. Tri sveska Kronike objavio je Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije, Sarajevo 2018.

https://ika.hkm.hr/novosti/predstavljena-kronika-kardinala-vinka-puljica/

Od uglednog psihijatra i dugogodišnjeg ravnatelja Klinike za psihijatriju Vrapče, prof. dr. Vlade Jukića, u četvrtak 7. 3. 2019. su se na groblju Markovo polje oprostili njegova rodbina, prijatelji i suradnici. Biranim su riječima govorili o profesoru Jukiću ministar zdravstva Milan Kujundžić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić te zamjenica ravnatelja bolnice Vrapče dr. Petrana Brečić, kao i njegovi prijatelji iz rodnog Posušja u BiH.

Na pokopu prof. dr. Vlade Jukića koji je bio aktivni član Uprave HKD Napredak-Zagreb oprostili su se između ostali i članovi zagrebačkog Hrvatskog kulturnog društva Napredak. Već ranije dobro upoznat sa problemima u HKD Napredak prof. dr. Vlado Jukić u svibnju 2018. jednoglasnim izborom na Skupštini priključio se Upravi HKD Napredak-Zagreb kako bi svojim znanjem i ugledom pomogao rješavanje dugogodišnjih nagomilanih problema između Središnje uprave HKD Napredak u Sarajevu i zagrebačkog HKD Napredak. Ovom tužnom prigodom zahvaljujemo prof. dr. Vladi Jukiću na volonterskom, dragovoljnom i nesebičnom radu u Upravi HKD Napredak-Zagreb te žalimo što neće biti s nama u daljnjoj borbi kako bi stoljetno HKD Napredak vratili izvornim principima, a to je prvenstveno svekoliko pomaganje studenata i učenika Hrvata-katolika u BiH.

Prof. dr. sc. Vlado Jukić (1951. – 2019.)

Svim članovima i prijateljima HKD Napredak-Zagreb javljamo tužnu vijest da nas je zauvijek, nakon kraće i teške bolesti, napustio 3. ožujka 2019., prof. dr. sc. Vlado Jukić, član naše Uprave.

Uprava zagrebačkog Hrvatskog kulturnog društva Napredak upućuje iskrenu sućut svima onima koji tuguju za voljenim i dragim Vladom.

Iz životopisa

Prof. dr. sc. Vlado Jukić uvaženi psihijatar i dugogodišnji ravnatelj Klinike za psihijatriju Vrapče rođen je 23. lipnja 1951. godine u mjestu Osoje općina Posušje gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1976. godine. Tijekom svog života ostvario je najviša stručna i znanstvena dostignuća te je obnašao brojne visoke funkcije. Dobitnik je niza nagrada i odlikovanja. Kao osoba iznimno širokih obzora i interesa, u potpunosti predan svome zvanju utjecao je ne samo na položaj i mjesto suvremene hrvatske psihijatrije, već je svojim radom zadužio i širu društvenu zajednicu. Bio je neumoran borac za prava osoba s duševnim smetnjama i pokretač ideje o proglašenju Dana prava osoba s duševnim smetnjama. Unatoč svemu tome, prof. dr. sc. Vlado Jukić ostat će upamćen kao zasigurno najuspješniji i najdugovječniji ravnatelj Klinike za psihijatriju Vrapče. Njegovom smrću završava jedno značajno razdoblje hrvatske psihijatrije u kojoj je prof. Jukić ostavio neizbrisiv trag.

Predavanje je održano 26. veljače 2019. godine na adresi Tribine Grada Zgareba, Kaptol 27, pod nazivom: TLO I PRIRODNE KATASTROFE u organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb. Moderator predavanja je bio dr. sc. Tomislav Dubravac, dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb, voditelj Kluba znanstvenika. Predavači su bili prof. dr. sc. Ivica Kisić, dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb i dr. sc. Pavle Kalinić, pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba.
Nakon uvodnog dijela moderatora dr. Dubravca koji je naglasio važnost tla, kao prirodnog resursa, koje je, uz šume i vode, pravi dragulj nacionalne riznice baštinjeno od prethodnih naraštaja, naše neprocjenjivo prirodno blago. Što se tiče prirodnih katastrofa, naglasio je sve učestalije i aktualnije prirodne katastrofe koje su povezane sa klimatskim promjenama, te kako, uz sva moderna dostignuća suvremene civilizacije, protiv prirode i razornih katastrofa najčešće, na žalost, nema obrane.

Sažetak predavanja

Prof. Kisić je ukazao na važnost tla kao izuzetno prirodno dobro i središnju sastavnicu terestričkih ekosustava, kojima imamo zahvaliti prehranu svih heterotrofa i brojne ekološko-regulacijske učinke. Procjene kazuju kako se na/u tlu stvara preko 90% hrane, pa je nezamjenjiva njegova uloga u suvremenom konceptu održivog gospodarskog razvitka, koji će obilježiti stoljeće koje je započelo prije 19 godina. Ključni oslonac tog razvitka je održiva poljoprivreda u kojoj stožerni značaj pripada održivom gospodarenju zemljišnim prostorom. Svi scenariji budućeg razvitka vezani su uz korištenje tla. Tlo je već danas, a još više će biti sutra (uz vodu), čimbenik koji će zasigurno definirati ograničenja razvitku sve većeg broja ljudske populacije. Održivo gospodarenje tlom znači primjenu tehnologije, političkih odluka i aktivnosti u integriranju socijalno-gospodarskih načela s ekološkim uvjetima kako bi se istovremeno: zadržala ili povećala razina proizvodnje; umanjio rizik u proizvodnji; zaštitili prirodni resursi i ublažila njihova degradacija, te postigao gospodarski učinak i socijalna prihvatljivost. U isto vrijeme tlo je uz vode prirodni resurs najizloženiji degradaciji pod antropogenim utjecajima i prirodnim katastrofama. Na prostoru Republike Hrvatske mala je vjerojatnost da će se pojaviti tsunami ili erupcija nekoga razornog vulkana. Veća je vjerojatnost pojave zemljotresa sa svim katastrofalnim posljedicama po okoliš. Ali je puno veća i sasvim izvjesna vjerojatnost da ćemo u budućnosti imati sve učestalije pojave poplava, ekstremnih oborina koje će uzrokovati sve izraženije procese erozije vodom, blatne tokove i klizišta te suša koje će uzrokovati veću vjerojatnost pojave ljetnih požara i u mjesecima (travanj, rujan i listopad) kada to do sada nije bilo uobičajeno. Isto tako za očekivati je sve učestaliju pojavu olujnih vjetrova koji će uzrokovati sve izraženiju pojavu erozije vjetrom sa svim posljedicama, kao i učestaliju pojavu vjetroizvala kako šumskog tako i drveća u parkovima, drvoredima i vrtovima naselja – gradskih područja. Zaključno, predavanjem se ukazalo na posljedice ovih pojava i značaj odgovornog gospodarenja tlom u njihovu ublažavanju i/ili možebitnom suzbijanju.
Dr. sc. Pavle Kalinić, kao dugogodišnji pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba, u svom zanimljivom predavanju je naveo brojne praktične primjere koje je svjedočio u svom dugogodišnjem radu.