Na poziv Matice hrvatska, ogranak Vinkovci i Hrvatske matice iseljenika, podružnica Vukovar, u Vinkovcima je 8. studenog 2019. godine predstavljena knjiga: „Djelovanje Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu između 1992. i 2017.“. Nakon uvodnog pozdrava predsjednika Matice hrvatska, ogranak Vinkovci g. Dražena Švagelja i voditelja Hrvatske matice iseljenika, podružnice Vukovar g. Silvia Jergovića knjigu su predstavili predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb mag. art. Miljenko Puljić, dopredsjednici prof. dr. sc. Ivica Kisić i dr. sc. Tomislav Dubravac.

Na predstavljanju knjige, između ostaloga je naglašeno koliko je  Napredak činio i učinio na očuvanju i afirmaciji hrvatske kulture i hrvatskoga nacionalnog identiteta, pri tome ne zanemarujući druge i drukčije, na stipendiranja mladih, na povezivanju Hrvata u BiH, u Hrvatskoj i u svijetu, na univerzalnim vrijednostima zajedničkog dobra…Istaknute su najznačajnije aktivnosti koje je zagrebački Napredak ostvario u posljednjih četvrt stoljeća, koje su kronološki pobrojane te navedeni mnogi zaslužnici: akademici, kardinali, sveučilišni profesori, znanstvenici, biskupi, veleposlanici, književnici, pjesnici, glumci, glazbenici, slikari, svećenici, političari, novinari, ugledni poduzetnici itd. Svi oni odreda su „bona fide“ promicali temeljnje ciljeve i misiju Napretka. Svojevrsni memento tim osobama publika je mogla popratiti na slajdovima.

HKD  NAPREDAK Zagreb će i dalje raditi na promicanju i očuvanju vrijednosti hrvatskoga identiteta i hrvatske kulture i umjetnosti koja nas, da parafaziramo velikog pjesnika Cesarića, „vraća u sebe same, obnavlja smisao i vjeru u ono što radimo, ona je najčudesniji dokaz da nismo sami i izgubljeni, i da smo na pravom putu prema čovjeku“. Na koncu je obostrano izraženo zadovoljstvo prošlom i budućom suradnjom između naših institucija.

“Vareš i vareški kraj kroz stoljeća”, prva monografija o tom bosansko-hercegovačkom gradu, bit će predstavljena u Zagrebu, u četvrtak 14. studenog s početkom u 12 sati u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radića 3.

Nakon pozdravnih riječi ravnatelja Hrvatske matice iseljenika profesora Mije Marića, uz glavnog urednika knjige i autora teksta renomiranog pisca Željka Ivankovića, o knjizi će govoriti jedan od najuglednijih hrvatskih književnika Miljenko Jergović; te Mladenko Marijanović, urednik fotografije dok će se u ime nakladnika obratiti nazočnima Mario Mirčić, predsjednik vareške podružnice HKD-a Napredak.

Svečana zagrebačka promocija održava se pod pokroviteljstvomSredišnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

O knjizi:

Riječ je o divot-izdanju i jedinstvenoj prvoj monografiji o Varešu i njegovoj dvo- tisućljetnoj bogatoj povijesti. Na gotovo 400 stranica, predstavljena su dva tisućljeća povijesti vareškog kraja, a sama monografija je teška čak dva i pol kilograma. Veliki, monografski format, tvrdi uvez, autorski dizajn s reljefnim foliotiskom u srebru, luksuzna zaštitna kutija, knjižni blok tiskan na najfinijem 135-gramskom GardaMatt Art papiru, preko 600 fotografija i ilustracija te dodatak – Leksikon vareških uglednika, informacije su iz “osobne iskaznice” monografije “Vareš i vareški kraj kroz stoljeća”. Autor i glavni urednik je Željko Ivanković, ugledni bosansko-hercegovački književnik, Mladenko Marijanović je urednik fotografije, Mladen Divković, dizajner i likovno-tehnički i grafički urednik publikacije, Jelena Jurić, lektorica i redaktorica, te Vladimir Ruf, priređivač Leksikona uglednih Varešana na kraju knjige.

Čudesnu i neobičnu povijest Vareša obilježili su dugotrajni i brojni diskontinuiteti, ali u središtu su rude i rudna bogatstva zahvaljujući kojima je vareški kraj ušao u povijest i unatoč svemu, trajao, čak dva tisućljeća. Brojni istraživači, povjesničari, znanstvenici najrazličitijih struka diljem europskog kontinenta, bavili su se vareškim krajem i njegovim Bobovcem, Perunom, Borovicom, Jelaškama, Oćevijom i brojnim drugim mjestima.Raskošno opremljena i luksuzna monografija posvećena Varešu i vareškom kraju, osim što je tekstualno- slikovni hod kroz stoljeća, je i knjiga spomenik, najljepša čitanka namijenjena svima koji vole Vareš i njegove ljude, a najviše onima koji će ga tek upoznati i zavoljeti.

Veselimo se vašem dolasku!

Uprava HKD Napredak Zagreb  informira javnost kako predstojeći događaj u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu, a riječ je o promociji knjige “Izdaja Bosne” autora Stjepana Kljuića, bivšeg člana Predsjedništva Republike BiH, nije u našoj organizaciji.

Želimo naglasiti i kako ne dijelimo ranije izrečena mišljenja  i stavove samog autora, a za koje pretpostavljamo da će u nekom obliku, ponovno biti izrečeni i na zagrebačkom predstavljanju knjige na kojem sudjeluju prof. dr. sc. Ivo Banac i Zlatko Topčić.

Jedna od tih izjava gospodina Kljuića, je i ta kako je Zagreb, između ostalog, “krvnik Hrvata u BiH”.

Pozdravljamo konstruktivne rasprave i dijalog o položaju i pravima Hrvata u BiH, i Bosni i Hercegovini uopće, no, dužni smo istaknuti kako je službeni Zagreb u najdramatičnijim razdobljima i za BiH i za Hrvate, ali i ostale konstitutivne narode i građane te zemlje, kao i danas, bio i ostao isključivo prijatelj i partner, a ne “krvnik”. 

O tome, u ovom konkretnom slučaju, svjedoči i činjenica da će se knjiga gospodina Kljuića takvog sadržaja predstaviti i u samom središtu Zagreba, što dovoljno govori o slobodi govora  i uopće. Takvom razinom i oblicima sloboda, glavni gradovi naših susjednih zemalja, nažalost, još se uvijek ne mogu pohvaliti.

Ističemo kako Napretkov kulturni centar, ne bi trebao biti mjesto za politikantske predstave za javnost, a čiji su ciljevi  dnevnopolitički senzacionalizam i besprizorno izvrtanje povijesnih činjenica.

Uvjereni smo kako će Središnja uprava HKD Napredak Sarajevo na čelu s predsjednikom Nikolom Čičom,  donijeti nove poglede, vizije, projekte, te da ćemo u našem sveukupnom djelovanju baviti sadašnjošću, odnosno, skrbiti  za našu zajedničku budućnost, kako Hrvata u BiH, tako i BiH i njenog sveukupnog društva i njegovih sastavnica.

PRVORAZREDNI DOGAĐAJ ZA KNJIŽEVNE SLADOKUSCE
Otvorena izložba knjiga iz kolekcije bibliofila Franje Marića

“Lijepo
načinjeno, rijetko viđeno” naziv je izložbe knjiga iz knjižnice Franje
Marića, poznatog hrvatskog bibliofila, koja je svečano otvorena 15. listopada u
Preporodnoj dvorani povodom “Mjeseca hrvatske knjige”.

Marićeva
izložba “Lijepo načinjeno, rijetko viđeno” uistinu je prvorazredni
događaj za književne sladokusce jer su sadržane lijepo uređene i rijetko viđene
knjige na jednom mjesto iz knjižnice bibliofila i kolekcionara koji je, možemo
slobodno reći, svoj život posvetio upravo tome. Više od tri desetljeća
bibliofil Marić “pohodio” je antikvarijate, skupljao i kupovao
različite knjige u još različitim izdanjima. Najzanimljiviji
“rezultati” Marićevi “pohoda” od danas čine izložbu
“Lijepo načinjeno, rijetko viđeno” koja sadržava zbirku od 300
književnih rariteta, a na izložbi je izloženo 90 knjiga.

Zbirka sadrži  300 
književnih rariteta

Marićev
pasionirani duh i osjećaj za lijepe i rijetko viđene knjige, te želju da
raritete pronađe i sačuva, istaknuo je i akademik Pavao Pavličić koji se
nazočnima danas obratio u ime Razreda za književnost Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti.

Pavličić
je u prigodnom govoru povodom otvorenja izložbe kazao  kako “ovakvih izložbi nema često”,
te da su knjige “sačuvane od propasti i zaborava”.

“Njegova
će zbirka za mnogoga promatrača imati snagu otkrića: iznenadit će se on zbog
tematskog raspona tih izdanja, zbog njihova društvenog utjecaja, a često i zbog
vrhunske kvalitete njihove opreme, što se odnosi podjednako na likovni aspekt i
na tiskarsku vještinu. Marićeva nam zbirka, možda uvjerljivije od svakoga
traktata i materijalnog dokaza, otvara pogled na našu povijest, na davno
nakladništvo, na prošla društvena stanja, na nekadašnje ideologije i
svjetonazore, a osobito na ljude koji su se oko knjiga trudili. U ljepoti i
rijetkosti tih knjiga krije se, ukratko, cijeli jedan svijet”, istaknuo je
akademik Pavličić  u  Predgovoru kataloga izložbe.

Marićevi tri desetljeća dugi pohodi
po antikvarijatima

Marićeva
zbirka obuhvaća knjige koje su tiskane u razdoblju od sredine 19. st. do kraja
20. st., a podijeljene su u dvije kategorije – knjige opremljene prema
secijskom knjigoveškom uzorku (knjigoveže Emanuel Mučnjak, Ivan Schneider,
Bogomil Šoban, Lavoslav Schmid, Vjekoslav Jasbec), te one koje su uredili
poznati ilustratori i umjetnici od 1907. do danas, a među kojima su Tomislav
Krizman, Dragan Melkus, Ljubo Babić, Milivoj Uzelac, Gabrijel Jurkić, Krsto
Hegedušić, Josip Horvat, Josip Vaništa, Ivo Dulčić i brojni drugi.

“Knjige
nas vraćaju u lijepa, romantičarska vremena, kada se puno više čitalo nego
danas u ovom informatičkom vremenu kada svi imamo iPade, iPhone. U 19. stoljeću
je postojalo puno više tiskara nego danas, ali svejedno, knjige će uvijek
svijet činiti ljepšim i boljim, na što nas podsjećaju  i ova izložba i kolekcionar Marić”, kazao
je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.

Franjo
Marić, autor izložbe, u prigodnom je govoru zahvalio brojnim antikvarijatima u
Zagrebu i Hrvatskoj koji su mu godinama pomagali u nastanku i skupljanju ove
impozantne zbirke knjiga, kao i književnici Julijani Matanović i akademiku
Pavličiću koji su ga poticali i nagovorili da knjige predstavi javnosti kroz
jednu ovakvu izložbu.

“Judita”
Marka Marulića, “Pogled u Bosnu” Matije Mažuranića, “Dela” Stanka Vraza,
“Pjesnička djela” Petra Preradovića izdana o “trošku narodu”, “Smrt Smail- age
Čengića” Ivana Mažuranića, Šenoine “Izabrane pjesme”, Matoševi “Feljtoni i
eseji”, samo su neki od naslova u bogatoj Marićevoj kolekciji.

Kolekcija će dom pronaći u Sarajevu

Knjige
iz Marićeve kolekcije, njih 300, svoj će novi dom pronaći u knjižnici
“Metropolitana” koju će  dekretom
osnovati uzoriti kardinal Vinko Puljić, nadbiskup Vrhbosanski u Sarajevu.

Veliki
argentinski pisac Jorge Luis Borges u prošlom je stoljeću zapisao: “Raj
sam oduvijek zamišljao kao svojevrsnu biblioteku”. Franjo Marić stvorio je
“knjiški raj” i otvorio njegova vrata svima nama.

Organizatori
izložbe su HAZU – Razred za književnost i Styria – Večernji list. Uz autora
Franju Marića, knjige za katalog, odabrali su književnica Julijana Matanović i
akademik Pavao Pavličić. Autor postava izložbe je Ozren Feller, akademski kipar
– slikar.

Izložbu
možete pogledati radnim danom od ponedjeljak do petka od 9 do 15 sati od 15.
listopada do 8. studenoga 2019. u Preporodnoj dvorani (Opatička 18).

Gloria Lujanović

Dana 15. listopada 2019. u povodu Mjeseca hrvatske knjige u Preporodnoj dvorani HAZU, Opatička 18 u Zagrebu otvorena je izložba Lijepo načinjeno, rijetko viđeno izbor knjiga iz knjižnice bibliofila Franje Marić. Otvaranju izložbe između ostalih nazočili su kardinal Vinko Puljić, nadbiskup Vrhbosanski; akademik Živko Kusić, izaslanik mr. sc. Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade RH; prof. dr. sc. Drago Prgomet, predsjednik Zagrebačke gradske skupštine; književnica prof. dr. sc. Julijana Matanović; akademik Josip Bratulić, prof. dr. sc. Slavko Slišković, provincijal Hrvatske dominikanske provincije; mr. sc. Tihomir Šutalo, provincijal Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivan Bosco; Juro Martinović, državni tajnik Ministarstvo pravosuđa RH; don Ivan Tolj, predstavnik Styrie; gospodin Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista; gospodin Vinko Zovko, vlasnik vinarije  Povratak Žepče. U ime predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta izložbu je svečano otvorio akademik Pavao Pavličić.  Organizator izložbe je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Razred za književnost, a medijski pokrovitelji su Styria i Večernji list. Izložba se može pogledati do 8. studenoga od ponedjeljka do petka od 9 do 15 sati. Domjenak za sve uzvanike pripremila je vinarija Povratak Žepče. Svaki posjetitelj otvaranja ove jedinstvene izložbe dobio je na poklon i butelju vina vinarije Povratak iz Žepča koja bi do 2030. trebala imati 5,7 milijuna trsova.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) – Razred za književnost uz medijsko pokroviteljstvo Styria – Večernji list u povodu Mjeseca hrvatske knjige organizira izložbu Lijepo načinjeno, rijetko viđeno izbor knjiga iz knjižnice bibliofila Franje Marića. Izložba će biti svečano otvorena u utorak 15. listopada u 12 sati Preporodna dvorana, Opatička 18, Zagreb.

Izložbu možete pogledati radnim danom od ponedjeljak do petka od 9 do 15 sati  od 15. listopada do 8. studenoga 2019. 

Odabir knjiga za katalog napravili su književnica Julijana Matanović, akademik Pavao Pavličić i Franjo Marić.
Predgovor katalogu napisao je akademik Pavao Pavličić.
Postavka izložbe akademski kipar-slikar Ozren Feller.
Nakladnici kataloga Večernji list i HAZU Razred za književnost.

Sponzor domjenka Vinarija “Povratak” Žepče http://povratakwinery.com/

Prezentaciju izložbe u trajanju oko 20 minuta možete preuzeti s adrese:
https://napredak.hr/prezentacija.ppsx

Opis izložbe

Izložba knjiga Lijepo načinjeno, rijetko viđeno obuhvaća lijepo uređene te rijetko na jednom mjestu viđene knjige iz knjižnice bibliofila i kolekcionara F. M. Nastale su u razdoblju od sredine 19. st. do kraja 20 st. Na izložbi se mogu vidjeti:

a) knjige opremljene prema secesijskom knjigoveškom uzorku (knjigoveže Emanuel Mučnjak, Ivan Schneider, Bogomil Šoban, Lavoslav Schmid,  Vjekoslav Jasbec). Tako koje je radila tada moćna Matica hrvatska, a i druge nakladničke kuće sve do početka 20 st.

b) knjige koje su opremili poznati umjetnici i ilustratori. Tu su, od 1907. pa dalje:Tomislav Krizman, Dragan Melkus, Ljubo Babić, Miroslav Kraljević, Jerolim Miše, Jozo Kljaković, Mirko Rački, Pjer Križanić, Ernest Tomašević, Julije V. Meiszner, Maksimilijan Vanke, Vladimir Kirin, Vilko Gecan, Milivoj Uzelac, Oto Antonini, Radovan Tommaseo, Marko Rašica, Marijan Trepše, Gabrijel Jurkić, Andrija Maurović, Vilim Svečnjak, Fran Kršinić, Omer Mujadžić, Vanja Radauš, Antun Kirinčić, Joso Bužan, Vjekoslav Parač, Krsto Hegedušić, Viljem (Vilko) Gliha Selan, Kamilio Ružička, Zdenka Sertić, Marijan Šimunić, Petar Salopek, Ivo Režek, Zlatko Šulentić, Ante Kuman, Oton Postružnik,  Mladen Veža, Josip Horvat, Zdenka Turkalj, Karlo Mijić, Ivo Šeremet, Sigo Sumereker, Josip Restek, Vladimir Mirosavljević, Zdenka Sertić, Oton Gliha, Antun Motika, Marijan Šimunić, Slavko Kopač, Vanja Radauš, Vladimir Filakovac, Kamilo Ružička, Fedor Vaić, Krsto Hegedušić, Frano Baće, Nikola Mucavac, Edo Murtić, Albert Kinert, Mirko Ostoja, Frane Šimunović, Vilim Svečnik, Frano Šimunović, Ivo Šebalj, Mato Benković, Franjo Dolenec, Boris Dogan, Ema Bursać, Ivan Picelj, Dušan Džamonja, Miljenko Stančić, Albert Kinert, Josip Vaništa, Slavko Šohaj, Zlatko Prica, Ljubo Ivančić, Ivo Gatin, Marijan Detoni, Oton Gliha, Lujo Lozica, Nedjeljko Dragić, Dalibor Parać, Milena Lah,  Tomislav Gusić, Josip Bifel, Ivo Dulčić, Ivan Kožarić, Svetozar Domić, Zlatko Šimunović, Đuro Seder, Ordan Petlevski, Zlatko Prica, Ivo Friščić, Ivan Generalić,Ljudevit Šestić, Ivo Friščić, Ivan Lacković, Ljerka Njerš…

Izložba Lijepo načinjeno, rijetko viđeno želi potaknuti bibliofile, kao i biblioteke i ostale ustanove da javno izlože svoje lijepe i rijetke knjige, uz suradnju  stručnjaka za opremu knjiga. U današnje vrijeme, kada se knjige tiskaju uglavnom radi profita, bez neke posebne grafičko-likovne opreme, dobro je podsjetiti se kako je to nekada bilo. A to bi moglo potaknuti današnje i buduće grafičko-likovne urednike i umjetnike da što ozbiljnije, savjesnije i odgovornije pristupe grafičkom opremanju i oblikovanju knjiga, kako bi nešto vrijedno i lijepo načinjeno ostalo i poslije naših vremena.

IZ ŽIVOTOPISA BIBLIOFILA FRANJE MARIĆA

          Rođen je 13. svibnja 1955. godine u Zenici s prebivalištem u Brezovu Polju pokraj Žepča (središnja Bosna). Gimnaziju je završio u Zavidovićima (BiH), a 1982. godine diplomirao je fiziku na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu. Još kao apsolvent, a zatim i kao profesor, radio je od 1981. do 1986. godine u Tehničkoj školi u Zavidovićima. Ujesen 1986. godine prešao je u Radnu organizaciju „Automatska obrada podataka“ (AOP) pri Složenoj organizaciji udruženoga rada (SOUR) Izgradnje „Zenica“ na poslove sistem analitičara te organizatora izradbe novih projekata. U međuvremenu se stručno usavršavao u informatici prema programima Iskre Delteu Novoj Gorici i Ljubljani. Godine 1988. imenovan je na 4 godine rukovoditeljem poslova AOP-a RZ Zajedničkih poslova SOUR-a Izgradnje „Zenica“. Tijekom 1988. i 1989. godine honorarno je predavao fiziku u Kazneno-popravnome zatvoru u Zenici.

          Početkom 1990. godine došao je u Zagreb, u Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži u Dubravi, gdje i danas radi. Tijekom rata, od 1991. do 1995. godine, osim ratne radne obveze u Centru u Dubravi, obnašao je službu predsjednika Hrvatskoga kluba srednja Bosna u Zagrebu koji je humatarno djelovao i više stotina kamiona pomoći uputio na područje srednje Bosne, osobito na žepačko. Osim humanitarnoga djelovanja, Klub je skrbio za ranjenike i bolesnike iz srednje Bosne koji su se liječili na području Republike Hrvatske, a posebno u zagrebačkim bolnicama.

U iznenadnome minobacačkom napadu Armije BiH na hrvatsko katoličko mjesto Brezovo Polje pokraj Žepča, na dan blagoslova polja na svetkovinu sv. Ivana Krstitelja (24. lipnja 1993.), svi su stanovnici žurno napustili selo ponijevši sa sobom ono što je moglo stati u najlonske vrećice. Nakon toga muslimanski ekstremisti temeljito su opljačkali sve kuće, a mnoge i zapalili. Tom prigodom opljačkana je i zapaljena privatna knjižnica Franje Marića u kojoj je bilo oko 1100 vrlo vrijednih, rijetkih i skupih knjiga, između ostalih i osnovnoškolskih knjiga i bilježnica njegova djeda Franje iz razdoblja od 1912. do 1914. godine.

Nakon te pljačke više od 25 godina ponovno se s posebnom strašću bavi prikupljanjem i publiciranjem statističko-povijesnih starih i novih dokumenata te ilustracija, uglavnom o Hrvatima katolicima u Bosni i Hercegovini. Do 2018. godine objavio je 20 knjiga, a kao suradnik i glavni urednik sudjelovao je još na pripremi 21 knjige. Recenzenti njegovih publiciranih knjiga bili su  prof. emeritus dr. sc. Mladen Friganović, prof. dr. sc. Anđelko Akrap, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Stjepan Šterc, prof. dr. sc. Slavko Slišković, dr. sc. Zdravko Dizdar itd. Neka od njegovih kapitalnih djela mogu se pronaći i u svjetskim knjižnicama: The British Library London, The Library of Congress Washington, Université Paris-Sorbonne itd.

Danas posjeduje preko 8500 svezaka većinom starih knjiga. U listopadu 2018. Katoličkom školskom centru Don Bosco u Žepču donirao je 650 vrijednih i rijetikh knjiga za djecu i mladež tiskanih u razdolju od 1864. do 1990. godine

Član je Matice hrvatske u Zagrebu te Upravnoga odbora Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak“ u Zagrebu, u mandatnome razdoblju od 2014. godine do danas. Aktivni je član zagrebačkoga Napretka od 2. listopada 1997. godine.

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ Donacija „Krunoslav i Zvonimir Draganović“ u Zagrebu 30. listopada 1998. godine dodijelilo mu je nagradu za znanstvenoistraživački radHrvati-katolici u BiH između 1463. i 1995. godine prema crkvenim dokumentima.

Knjiga Pregled Napretkovih hrvatskih narodnih kalendara 1907. – 2002. jedna je odnagrađenih knjiga za najbolji izdavački projekt u 2002. godini u kategoriji historiografije, prema ocjenjivačkome sudu Poslovnoga udruženja izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine.

Godine 2008., 14. listopada, dobitnik je Godišnje nagrade Općine Žepče za autorstvo nekoliko djela iz povijesti žepačkoga kraja i veliki doprinos istraživanju žepačke prošlosti.

            U Sarajevu, 6. siječnja 2016. godine, povodom 25. obljetnice biskupske službe, Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, dodijelio mu je Priznanje za nesebičnu suradnju tijekom kardinalove pastirske službe.

            U Zagrebu, 8. studenoga 2017. godine, predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović donijela je Odluku o dodjeli odlikovanja Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge za kulturu u području književnosti i očuvanju indentiteta Hrvata na bosanskohercegovačkim prostorima te njihovu dugogodišnju promociju u Republici Hrvatskoj i u svijetu.

Citati

Sve svoje knjige u životu kupio sam u antikvarijatima, ali nije uopće štos kupiti knjigu, važno ju je pronaći. I još važnije: tražiti je. I cijeli smisao antikvarijata, sva njegova ljepota i draž je u traženju starih, rijetkih i dragih knjiga, bez obaveze da ih pronađete. Obilasci antikvarijata, čeprkanje njegovim policama, gutanje, njegove prašine i miris starine – sve je to zajedno svetkovina, rutual, a s vremenom i potreba. Na putanji svakodnevnih poslova i obaveza antikvarijat je odmorište, osunčano stubište za predah duše. Antikvarijat nipošto nije knjižara, jer knjižara je ipak samo trgovina, a antikvarijat je mnogo više od toga. U antikvarijat ne dolaze kupci kao u knjižaru, u njega svraćaju posjetitelji, većina ih se međusobno poznaje, oni poznaju prodavače i obrnuto. Antikvarijat je sastajalište, dnevna i bolesnička soba za odmor i oporavak duhovno izranjavanih i znatiželjnih. Dakle, riječ je o kulturnoj instituciji koja sakuplja i okuplja rijetke primjerke i pojedince naše kulturne baštine i svakodnevice”. (iz knjige Zvonimira Milčeca “Zagreb je Zagreb”, Zagreb 1981., naklada autora, str.169.)

Sudbina knjige slična je sudbini čovjeka. Knjiga se rađa, živi i umire, a tijekom svog materijalnog, ovozemaljskog života doživljava sretne i tužne trenutke baš kao i sam čovjek. Ona je voljena, tražena, ljubomorno čuvana; ona je ponos bibliomanima, radost bibliofilima, najvjerniji je čovjekov prijatelj, utjeha usamljenicima, izvor znanja i užitka …

… Osim samog čovjeka teško je spomenuti bilo što drugo što bi bilo toliko važno u povijesti svijeta i u svakodnevnom životu kao što je knjiga, a isto je tako nemoguće sjetiti se neke druge tvorevine ljudskoga uma koja bi poput knjige bila tako neraskidivo povezana sa sudbinom čovjeka … (Aleksandar Stipčević– Sudbina knjige)

Knjige možemo podijeliti u dvije skupine:
One za jedan sat i one za vječnost (John Ruskin)

Sve prolazi, i svemu ima vrijeme,
ali ostaje trajan spomen pohranjen u knjigama,
živim, stepenicama povijesti. (Josip Bratulić)

U petak 27. rujna 2019. u Hrvatskom narodnom kazalištu Varaždin održan je svečani program u povodu 100. obljetnice tiskanja knjige “Ex Ponto” autora Ive Andrića. U svečanom programu nastupili su glumici: Ornela Vištica, Vinko Kraljević i Niko Pavlović. U glazbenom programu nastupili su Miljenko Puljić – violina i Bruno Vuger – gitara.

Svečani program organiziralo je HKD Napredak-Zagreb u suradnji s HKD Napredak Varaždin.

Pokrovitelj programa bio je HEP.

Sveučilišni profesor, jezikoslovac, književnik i povjesničar, jedan od najvećih poznavatelja djela Bartola Kašića, opat Vladimir Horvat umro je u subotu u 85. godini, priopćila je Družba isusove.

Isusovac Vladimir Horvat je 1996. godine obranio doktorat ‘Bartol Kašić – otac hrvatskoga jezikoslovlja’, a na njegov je prijedlog Hrvatski sabor 1999. godine proglasio je ‘Godinu Bartola Kašića’.

Priredio je za tisak i ‘Hrvatsko-talijanski rječnik’ (1990), što ga je atribuirao Kašiću, a 1993. godine izdaje s pogovorom Kašićev ‘Ritual rimski’ iz 1640. godine, dok 1999. godine priređuje djelo ‘Bartol Kašić’ prema Autobiografiji (1575.–1625.) i građi (1625.–1650.).

Opat Horvat rođen je 21. ožujka 1935. godine u međimurskoj Donjoj Dubravi, a za svećenika je zaređen u Zagrebu 1964. godine.

Službovao je u župi u Beogradu, bio je kateheta studenata u Sarajevu, predavač hrvatskog jezika i kateheta studenata u Zagrebu, profesor u Dubrovniku. Magistrirao je na poetici A. G. Matoša, vodio Hrvatsku katoličku misiju u Parizu, gdje je na sveučilištu Sorboni pomogao osnutak Hrvatskih studija, objavio je na francuskom jeziku utjecajnu knjigu ‘Kardinal Stepinac – mučenik za ljudska prava’, pod pseudonimom M. Landercy. Knjiga je objavljena i na hrvatskom jeziku 1989. godine.

U Beogradu je objavio izdanje ‘Načela jezuita’ (kasnije izdano pod nazivom ‘Načela duhovnosti’), za koje je predgovor napisao budući srbijanski premijer Zoran Đinđić.

“Slavna je epizoda njegova nastupa u Beogradu 1987. na simpoziju povodom dva stoljeća Vuka Karadžića (‘Dva veka Vuka’), kad je pred svima dokazao da je Karadžić dobar dio svoga rječnika preuzeo od isusovačkih leksikografa Kašića, Mikalje, Habdelića, Della Belle i Jambrešića (‘Dva veka pre Vuka’). Uvjerljivo je zastupao stav kako hrvatskomu jezikoslovlju na početku ne stoji Vuk Karadžić, pa ni hrvatski preporoditelj Ljudevit Gaj, nego prije svih isusovac Bartol Kašić”, podsjećaju iz Družbe Isusove.

Od 1992. godine do umirovljenja predaje na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu (danas Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu) i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i ravnatelj Hrvatskog povijesnog instituta u Beču.

Sprovod će biti u utorak, 17. rujna, u 14.10 sati na gradskom groblju Mirogoju u Zagrebu.[1]

Pokojni prof. dr. Vladimir Horvat bio je član Nadzornog odbora Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” Zagreb od 1997. do 2004. godine.

[1] https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/umro-nas-poznati-isusovac-knjizevnik-i-jezikoslovac-i-danas-se-pamti-njegov-nastup-na-simpoziju-o-vuku-karadzicu-usred-beograda-izazvao-je-buru/9356846/