U Zagrebu je 3. prosinca 2019. godine, u prostorijama Tribine grada Zagreba, Kaptol 27, održana Tribina u organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb. Predavanje je održao mr. sc. Zdravko Mršić sa temom predavanja « Nova industrija za klimu i život »povodom izdanja knjige «Kapitalizam zapada». Moderator tribine je bio dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj Kluba znanstvenika.
U svom uvodnom
govoru dr. Dubravac je naglasio kako se knjiga „Kapitalizam Zapada“ pojavila u vrijeme opće svjetske rasprave o
ulozi, budućnosti i sudbini kapitalizama kao pristupa uređenju gospodarstva.
Autor je naslovio svoje predavanje “Nova
industrija za klimu i život”. Slučajnost, ili ne, Tribinu
organiziramo u vrijeme održavanja summita o klimatskim promjenama koji je
jučer, (2.12.2019. g) počeo u Madridu. Koliko je tema važna govori i činjenica
da će trajati 2 tjedna, a na
samitu su se okupile gotovo sve članice. Uoči početka skupa glavni tajnik organizacije UN-a, Antonio Guterresporučio je da
čovječanstvo mora zaustaviti rat protiv našega jedinoga doma, Zemlje, koji
vraća milo za drago. Dosad preuzete obveze protiv globalnog zatopljenja smatra
posve nedostatnima. Na zabrinutost posljedica klimatskih promjena se ukazuje
već desetljećima. No, veliki svjetski igrači se oglušuju, a ja ću biti slobodan
naglasiti kako su upravo oni koji ne čine ništa ili nedovoljno.
Dubravac je
naglasio “Imali smo industrijsku revoluciju, imali smo tehnološku revoluciju,
sada je vrijeme za zelenu revoluciju”. Upravo ove teme zaokupjuju autora Mršića
u gotovo svim njegovim knjigama, posebice nekoliko posljednjih, s tim da Mršić,
kako i piše u Predgovoru, naglašava i termin globalizacije, kao presudno
razdoblje kvarenja uvjeta života na cijeloj Zemlji, a koje je nastupilo
globalizacijom poslovanja i stvaranjem takozvanog svjetskog slobodnog tržišta.
Ponajviše je Mršić u svojim
knjigama promišljao o smislu i besmislu današnjega načina života, globalizacijskim
trendovima koji su preplavili, rekao bih okupirali, cijelu svjetsku, europsku
političku i društvenu scenu, koja nije mimoišla ni okvire Lijepe naše.
Nedvojbeno je da smo danas «globalizirani», zaključio je Dubravac.
Mr. Mršić u svom
predavanju polazi od uviđanja, da je civilizacija kao način uređenja ljudskih
zajednica, u biti kapitalistička pojava, jer je od uspostave izvornih
civilizacija u Sumeru i drugdje, politička vlast bila izdvojena iz dotadašnjih
životnih zajednica i bila izričito vezana za privatnu imovinu: božju,
svećeničku ili kraljevsku. U knjizi se raspravlja o zapadnom kapitalizmu kao
posebnoj, novovjekovnoj civilizaciji, koja se izgrađivala u Europi od Rane
renesanse, a poslije se proširila na Ameriku pa na cijeli svijet.
Knjiga prati
nakupljanje kapitala u privatnom vlasništvu, koje je u agrarnoj Europi bilo
vrlo oskudno. Europa je kapital počela snažnije nakupljati u gradovima i to
prvo obrtom, a poslije i međunarodnom trgovinom. Zabrinjavajuće je da su
trgovci i bankari postali bogatijima od vlasnika zemljišta, kraljeva i Crkve. Oponašajući
zaokupljenost židovske dijaspore skupljanjem novca i zlata, umjesto nabavkom
nekretnina i podizanjem proizvodnih poduzeća, europski trgovci i bankari s
vremenom su nakupili bogatstvo, kojim su nadzirali europsku politiku, osvajanje
kolonijalnih posjeda na dalekim kontinentima i podizali ratove, od koji je
najubojitiji bio Prvi svjetski rat.
U prvoj polovici dvadesetog stoljeća europski narodi pokušali su se
oduprijeti divljem atlantskom kapitalizmu podizanjem komunističkih, fašističkih
i drugih nacionalističkih revolucija. Međutim, Sovjetska Rusija je pobjedom u
Drugom svjetskom ratu u Europi i u Aziji skučila kapitalistički prostor na
Zapadnu Europu i Sjevernu Ameriku te prisilila kapitaliste da divlji
kapitalizam pretvore u socijalni. Tako je bilo skoro do prestanka Hladnog rata,
ali se poslije raspada sovjetskog sustava, kapitalizam ponovo razgoropadio. Ujedno je došlo do
globalizacije i do financijalizacije ne samo financijskih, nego i proizvodnih
korporacija. Stoga je Zapad počeo malaksati u tehnološkom razvitku i postupno
zaostajati za zemljama Azije (Koreja, Japan, Kina), koje su privržene
gospodarskom nacionalizmu.
Po Mršiću,
zapadni kapitalizam stvorio je političku, gospodarsku, sigurnosnu i kulturnu
zbrku u svijetu te samrtno ugrozio klimu i život na Zemlji. To je očekivana
posljedica razvitka financijskog kapitalizma, po kojemu je jedina svrha svake
korporacije, izlučivanje kapitala iz rada i prirode na privatne račune.
Sadašnje političke pobune naroda u brojnim zemljama (Libanon, Irak, Iran,
Sudan, Egipat, Tunis, Ekvador, Čile, Bolivija, Kolumbija) i velika politička
podjela u drugima zemljama, posljedice je vladavine kapitala, koji po svojoj
naravi ne može voditi politiku ili obavljanje javnog posla. Politika se vodi
političkim sredstvima, a ne financijskom prisilom.
Uobičajena osebujnost
Mršićeva predavanja i njegova promišljanja današnjice pobudila je veliki
interes publike. U prilog tome govori i činjenica kako se nakon predavanja od
30-tak minuta vodila rasprava koja je trajala više od sat vremena.
Uz zahvalu predavaču mr. Mršiću i čestitkom povodom nadolazećih blagdana
Božića u ime cijele Uprave zagrebačkog Napretka, dr. Dubravac je zaključio kako
je Klub znanstvenika HKD Napredak-Zagreb i ovaj puta potvrdio opravdanost svog djelovanja.
Aktivnost Kluba znanstvenika, temeljene na činjenicama, znanstveno-analitičkim
analizama, otklonjene od politika, ideologija, otvoreno, neovisno i slobodumno,
nastavljaju sa radom.
“Novi život starog hrasta”, izložba autora Ive Jelušića
Da se počela ostvarivati želja franjevaca koji djeluju u samostanu i crkvi sv. Marka na Plehanu u Bosanskoj Posavini, da Plehan – Vjersko-kulturno središte u izgradnji ponovno zasja u svoj punom sjaju, kakav je bio prije zadnjega rata, dokazalo je na prvu nedjelju došašća, 1. prosinca otvorenje prve izložbe u muzeju i galeriji, koja je u izgradnji. U poslijeratnoj povijesti toga mjesta taj će događaj zasigurno ostati kao veliki povijesni događaj za taj ratom opustošeni kraj.
Kako je to bila i Mlada nedjelja svečano Misno slavlje i klanjanje pred Presvetim predvodio je gvardijan fra Anto Tomas u suslavlju s domaćim franjevcima fra Jozom Gogićem i fra Ivanom Ćurićem.
Na početku Mise gvardijan fra Anto blagoslovio je adventski vijenac koji su Plehanu darovali učenici i učitelji Osnovne škole Vladimira Nazora – područnog odjela u Potočanima kod Odžaka, a izradio a je Mijo Antunović, vlasnik bravarije IMGRA u Potočanima.
Fra Antina homilija bila je molitva i vapaj Gospodinu da franjevcima koji tu žive i povratnicima, koje on naziva apostolima mira i dobra pomogne da ostvare svoja viđenja o obnovi toga kraja. Molio je Gospodina da njegove Plehančane raseljene diljem svijeta kao i sve odgovorne u društvu potakne da prepoznaju svoje talente i sposobnosti te ih ulože ih u obnovu Plehanskog kraja kako bi ponovo zasjao kao vjersko-kulturno središte toga dijela Bosanske Posavine. I toga je puta pozvao Posavljake da im dolazak na Plehan na mladu nedjelju bude zavjetom kada će zajedno moliti za obnovu svog rodnog kraja.
U nazočnosti povratnika i Plehančana koji žive u Hrvatskoj te predstavnika društveno-političkih i kulturnih vlasti iz BiH i Hrvatske, koji su sudjelovali i na Misi, slijedilo je nakon Mise otvorenje izložbe replika prastarih zdjela kostolačke kulture, autora Ive Jelušića, zaljubljenika u povijest Bosanske Posavine, pod nazivom „Novi život starog hrasta“. Na početku je prikazan dokumentarni film o kostolačkoj kulturi čiji je razvoj započeo oko 3200 godina prije Krista, a najznačajniji lokaliteta te kulture u BiH je upravo u Bosanskoj Posavini – Pivnica kod Odžaka. Također u filmu je prikazan abonos – fosilizirano drvo hrasta lužnjaka poznatom kao crni hrast-dub starog preko 5000 godina, čija su nalazišta u svijetu vrlo rijetka, a moguće ga je pronaći u starim i sadašnjim koritima rijeke Save, Vrbasa, Bosne i Drine.
U prigodnom programu, koji je vodila prof. Marija Zečević, uz autora su govorili Mato Grubišić, potom dr. Tomislav Dubravac na temu Abonos – drvo hrasta lužnjaka koji piše povijest. Dr. Dubravac je zahvalio autoru Jelušići što je, kako je rekao, vratio hrastu duh jednoga vremena i života tisućama godina dalekog iza nas, dao mu novu dimenziju u svojim finalnim proizvodima, koji imaju i kulturno-umjetničku vrijednost te time pokazao da je promicatelj kulturne baštine rodnoga kraja koja šalje poruku drugima kako baštiniti vrijednost svojih časnih i ponosnih predaka.
Autor Jelušić govorio je o ideji i procesu izrade replika prastarih zdjela, naglasivši kako je njihova izrada jako zahtjevna te iziskuje puno rada, strpljenja i umijeća. On je gvardijanu Tomasu darivao križ izrađen od abonusa, a dr. Dubravcu zdjelu. Župi Plehan darovao je i zdjelicu za prinos darova. Gvarijanu je obećao da će, kada se uredi galerija, darovati još dio svojih replika izrađenih od abonosa.
Uz zahvalu svim sudionica tog velikog događaja, izložbu, koju čine tridesetak vrijednih eksponata, svečano je otvorio gvardijan fra Anto. (kta/b.l.)
Zdravko Mršic roden je u Mostaru, gdje je stekao nižu i srednju naobrazbu. Na Sveucilištu u Zagrebu studirao je matematiku, fiziku i matematicku logiku. Sprva je radio kao sveucilišni nastavnik. Niz godina proveo je u inozemstvu radeci kao informaticki strucnjak i poslovni konzultant. Osamdesetih godina objavio je niz radova o kršcanskoj duhovnosti te knjige “Otvorena šutnja” i “Proslava života”. Obajvio je više knjiga: Godine 1994. Objavio je knjigu “Isus” a poslije knjige “1997.”, “Mala Terezija”, “Isus za trece tisucljece”, “Evolucija bez odabira”, “Konsenzus za Hrvatsku”, kapitalnu knjigu “Globalizacija i gospodarski nacionalizam” (2007), “Povratak domovine”(2008), “Isusovi ljudi” (2008. Na hrv i engl. jeziku), „Suocenje civilizacija“ (2009), „Svijet bez ideje“ (2010) „Antibiblikus“ i „Podjela Zapada“ (2012). 2013. je objavio više knjiga i eseja, 2014. „Politizam: Prilagodba i zaštita života“, zatim esej: „Što sad, Hrvatska: Poslije 25 godina (2015) te studiju „Priručnik politizma“ (2015), IDEOLOGIJA, smisao i besmisao (2016.), „Josif i njegova braća (2018.); Kapitalizam Zapada (2019.). Bio je prvi hrvatski ministar vanjskih poslova i prvi direktor Agencije za restrukturiranje i razvoj RH. Minulih godina objavio je niz članaka i razgovora o politici, geopolitici, gospodarstvu i ljudskim vrijednostima. Godine 1991. Utemeljio je u Zagrebu društvo za poslovno i investicijsko savjetovanje.
čast nam je pozvati vas na Svečanu akademiju u povodu obilježavanja 1. obljetnice osnutka i djelovanja Udruge bosanskohercegovačkih Hrvata Prsten u BiH.
Pridružite nama se zajedeno s vašim prijateljima u BiH, 27. studenog u 13:00 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače. Trg hrvatskih velikana bb Mostar.
Radujemo se viđenju i druženju u Mostaru! Na Svečanu akademiju možete dovesti članove obitelji, prijatelja Udruge Prsten i buduće članove Udruge. Ne zaboravite na vrijeme potvrditi vaš i njihov dolazak na Svečanu akademiju.
Zdenko Vukić, predsjednik Veseli Čule, dopredsjednik Anto Domić, dopredsjednik
Na poziv Matice hrvatska, ogranak Vinkovci i Hrvatske
matice iseljenika, podružnica Vukovar, u Vinkovcima je 8. studenog 2019. godine
predstavljena knjiga: „Djelovanje Hrvatskog kulturnog društva Napredak u
Zagrebu između 1992. i 2017.“. Nakon uvodnog pozdrava predsjednika Matice
hrvatska, ogranak Vinkovci g. Dražena Švagelja i voditelja Hrvatske matice
iseljenika, podružnice Vukovar g. Silvia Jergovića knjigu su predstavili
predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb mag. art. Miljenko
Puljić, dopredsjednici prof. dr. sc. Ivica Kisić i dr. sc. Tomislav Dubravac.
Na
predstavljanju knjige, između ostaloga je naglašeno koliko je Napredak činio i učinio na očuvanju i
afirmaciji hrvatske kulture i hrvatskoga nacionalnog identiteta, pri tome ne
zanemarujući druge i drukčije, na stipendiranja mladih,
na povezivanju Hrvata u BiH, u Hrvatskoj i u svijetu, na univerzalnim
vrijednostima zajedničkog dobra…Istaknute su najznačajnije aktivnosti koje je zagrebački Napredak ostvario u
posljednjih četvrt stoljeća, koje su kronološki pobrojane te navedeni mnogi zaslužnici: akademici, kardinali, sveučilišni
profesori, znanstvenici, biskupi, veleposlanici, književnici, pjesnici, glumci,
glazbenici, slikari, svećenici, političari, novinari, ugledni poduzetnici itd. Svi oni odreda su „bona fide“ promicali temeljnje ciljeve i misiju Napretka. Svojevrsni
memento tim osobama publika je mogla popratiti na slajdovima.
HKD NAPREDAK Zagreb će i dalje raditi na promicanju i očuvanju vrijednosti hrvatskoga identiteta i hrvatske kulture i umjetnosti koja nas, da parafaziramo velikog pjesnika Cesarića, „vraća u sebe same, obnavlja smisao i vjeru u ono što radimo, ona je najčudesniji dokaz da nismo sami i izgubljeni, i da smo na pravom putu prema čovjeku“. Na koncu je obostrano izraženo zadovoljstvo prošlom i budućom suradnjom između naših institucija.
“Vareš
i vareški kraj kroz stoljeća”, prva monografija o tom
bosansko-hercegovačkom gradu, bit će predstavljena u Zagrebu, u četvrtak 14.
studenog s početkom u 12 sati u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika, Trg
Stjepana Radića 3.
Nakon
pozdravnih riječi ravnatelja Hrvatske matice iseljenika profesora Mije Marića,
uz glavnog urednika knjige i autora teksta renomiranog pisca Željka Ivankovića,
o knjizi će govoriti jedan od najuglednijih hrvatskih književnika Miljenko
Jergović; te Mladenko Marijanović, urednik fotografije dok će se u ime
nakladnika obratiti nazočnima Mario Mirčić, predsjednik vareške podružnice
HKD-a Napredak.
Svečana
zagrebačka promocija održava se pod pokroviteljstvomSredišnjeg državnog ureda
za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
O knjizi:
Riječ
je o divot-izdanju i jedinstvenoj prvoj monografiji o Varešu i njegovoj dvo-
tisućljetnoj bogatoj povijesti. Na gotovo 400 stranica, predstavljena su dva
tisućljeća povijesti vareškog kraja, a sama monografija je teška čak dva i pol
kilograma. Veliki, monografski format, tvrdi uvez, autorski dizajn s reljefnim
foliotiskom u srebru, luksuzna zaštitna kutija, knjižni blok tiskan na
najfinijem 135-gramskom GardaMatt Art papiru, preko 600 fotografija i
ilustracija te dodatak – Leksikon
vareških uglednika, informacije su iz “osobne iskaznice”
monografije “Vareš i vareški kraj kroz stoljeća”. Autor i glavni
urednik je Željko Ivanković, ugledni bosansko-hercegovački književnik, Mladenko
Marijanović je urednik fotografije, Mladen Divković, dizajner i
likovno-tehnički i grafički urednik publikacije, Jelena Jurić, lektorica i
redaktorica, te Vladimir Ruf, priređivač Leksikona
uglednih Varešana na kraju knjige.
Čudesnu
i neobičnu povijest Vareša obilježili su dugotrajni i brojni diskontinuiteti,
ali u središtu su rude i rudna bogatstva zahvaljujući kojima je vareški kraj
ušao u povijest i unatoč svemu, trajao, čak dva tisućljeća. Brojni istraživači,
povjesničari, znanstvenici najrazličitijih struka diljem europskog kontinenta,
bavili su se vareškim krajem i njegovim Bobovcem, Perunom, Borovicom,
Jelaškama, Oćevijom i brojnim drugim mjestima.Raskošno opremljena i luksuzna
monografija posvećena Varešu i vareškom kraju, osim što je tekstualno- slikovni
hod kroz stoljeća, je i knjiga spomenik, najljepša čitanka namijenjena svima
koji vole Vareš i njegove ljude, a najviše onima koji će ga tek upoznati i
zavoljeti.
Uprava HKD Napredak Zagreb informira javnost kako predstojeći događaj u
Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu, a riječ je o promociji knjige
“Izdaja Bosne” autora Stjepana Kljuića, bivšeg člana Predsjedništva
Republike BiH, nije u našoj organizaciji.
Želimo naglasiti i kako ne dijelimo ranije
izrečena mišljenja i stavove samog
autora, a za koje pretpostavljamo da će u nekom obliku, ponovno biti izrečeni i
na zagrebačkom predstavljanju knjige na kojem sudjeluju prof. dr. sc. Ivo Banac
i Zlatko Topčić.
Jedna od tih izjava gospodina Kljuića, je i
ta kako je Zagreb, između ostalog, “krvnik Hrvata u BiH”.
Pozdravljamo konstruktivne rasprave i
dijalog o položaju i pravima Hrvata u BiH, i Bosni i Hercegovini uopće, no,
dužni smo istaknuti kako je službeni Zagreb u najdramatičnijim razdobljima i za
BiH i za Hrvate, ali i ostale konstitutivne narode i građane te zemlje, kao i
danas, bio i ostao isključivo prijatelj i partner, a ne
“krvnik”.
O tome, u ovom konkretnom slučaju, svjedoči
i činjenica da će se knjiga gospodina Kljuića takvog sadržaja predstaviti i u
samom središtu Zagreba, što dovoljno govori o slobodi govora i uopće. Takvom razinom i oblicima sloboda,
glavni gradovi naših susjednih zemalja, nažalost, još se uvijek ne mogu
pohvaliti.
Ističemo kako Napretkov kulturni centar, ne
bi trebao biti mjesto za politikantske predstave za javnost, a čiji su
ciljevi dnevnopolitički senzacionalizam
i besprizorno izvrtanje povijesnih činjenica.
Uvjereni smo kako će Središnja uprava HKD
Napredak Sarajevo na čelu s predsjednikom Nikolom Čičom, donijeti nove poglede, vizije, projekte, te
da ćemo u našem sveukupnom djelovanju baviti sadašnjošću, odnosno, skrbiti za našu zajedničku budućnost, kako Hrvata u
BiH, tako i BiH i njenog sveukupnog društva i njegovih sastavnica.
U petak 8. studenoga 2019. u Preporodnoj dvorani HAZU, Optička 18 u Zagrebu zatvorena je izložba Lijepo načinjeno, rijetko viđeno izbor knjiga iz knjižnice bibliofila Franje Marića. Izložba je bila otvorena od 15. listopada do 8. studenoga 2019. u povodu Mjeseca hrvatske knjige. Organizator izložbe bila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti-Razred za književnost, a medijski pokrovitelji su bili Styria i Večernji list Zagreb. Odabir knjiga za katalog napravili su književnica Julijana Matanović, akademik Pavao Pavličić i Franjo Marić. Velebni katalog s predgovorom akademika Pavličića pripremili su Styria i Večernji list, a izložbu je postavio akademski slikar-kipar Ozren Feller. Dojmove o izložbi od poznatiji osoba u Knjigu dojmova upisali su kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit Vrhbosanske nadbiskupije; akademik Josip Bratulić, prof. dr. sc. Slavko Slišković, provincijal Hrvatske dominikanske provincije; mr. sc. Tihomir Šutalo, provincijal Hrvatske salezijanske provincije; umjetnica Ljerka Njerš, hrvatska kiparica, slikarica i keramičarka; Mato Zovko, načelnik Općine Žepče…itd. Ovu izuzetno zanimljivu i vrlo dobro posjećenu izložbu popratili su mnogi elektronski i tiskani mediji. I kraju svakako treba napomenuti jednu zanimljivost vezanu za ovu izložbu. Vinarija Povratak iz Žepča (Srednja Bosna) svakom posjetitelju koji je nazočio svečanom otvaranju izložbe (15. listopada) darovala je butelju vina. Ovom prigodom podijeljene su 102 butelje vina.
Predgovor
U jednoj Borgesovoj priči opisuje se golema knjižnica u kojoj se čuvaju apsolutno sve knjige: tu je pohranjena sva znanost, sva umjetnost i svi podaci o svemu, pa i o knjigama u biblioteci. Pri tome je, doduše, važna potpunost i savršenstvo, ali je još važniji odnos knjiga jednih prema drugima: tek onda kad se nalazi u blizini drugih knjiga, i kad se s njima dopunjuje, svaka od njih dobiva svoju puni smisao. Vjerujem da ideja koja je stvorila tu priču pokreće i kolekcionarsku strast ljudi koji skupljaju knjige: oblikujući svoju zbirku, oni dovode knjige u određene međusobne odnose i tako im daju osobito značenje. Oni će, doduše, svoje djelovanje često objasniti na mnogo jednostavniji način, pa će reći da su knjige predmeti, podložne su propadanju, pa ih oni od te propasti spašavaju. A podrazumijevat će da spašavaju mudrost tih knjiga, njihovo značenje i onu energiju koja ih je nekoć davno stvorila. Pri tome su, dakako, svjesni da ne mogu ni skupiti ni spasiti baš sve knjige, nego se svaki od njih specijalizira za jedno područje. Tako se Franjo Marić specijalizirao za hrvatska izdanja iz devetnaestoga i dvadesetog stoljeća, osobito za ona koja su lijepo opremljena i rijetka, i osobito za ona koja su tematski vezana za njegovu rodnu Bosnu (u kojoj će, kao donacija, knjige na kraju i završiti). Njegova će zbirka za mnogoga promatrača imati snagu otkrića: iznenadit će se on zbog tematskog raspona tih izdanja, zbog njihova društvenog utjecaja, a često i zbog vrhunske kvalitete njihove opreme, što se odnosi podjednako na likovni aspekt i na tiskarsku vještinu. Marićeva nam zbirka, možda uvjerljivije od svakoga traktata i materijalnog dokaza, otvara pogled na našu povijest, na davno nakladništvo, na prošla društvena stanja, na nekadašnje ideologije i svjetonazore, a osobito na ljude koji su se oko knjiga trudili. U ljepoti i rijetkosti tih knjiga krije se, ukratko, cijeli jedan svijet. A to opet i nije čudno, ako se uzme u obzir da je u onoj priči od koje smo počeli knjižnica zapravo simbol svijeta kao Božjega djela: u njoj je sve savršeno i sve se jedno na drugo odnosi. Na takvu predodžbu o svijetu pristaju i kolekcionari: oni znaju da, čuvajući knjige, zapravo čuvaju dijelove svijeta bez kojih on ne bi bio potpun, brane njegovo savršenstvo i njegov smisao. Čak i onaj tko ne vjeruje u takvu predodžbu, mora nad ovim svescima biti zadivljen njezinim rezultatima. Pavao Pavličić
PRVORAZREDNI DOGAĐAJ ZA KNJIŽEVNE SLADOKUSCE Otvorena izložba knjiga iz kolekcije bibliofila Franje Marića
“Lijepo
načinjeno, rijetko viđeno” naziv je izložbe knjiga iz knjižnice Franje
Marića, poznatog hrvatskog bibliofila, koja je svečano otvorena 15. listopada u
Preporodnoj dvorani povodom “Mjeseca hrvatske knjige”.
Marićeva
izložba “Lijepo načinjeno, rijetko viđeno” uistinu je prvorazredni
događaj za književne sladokusce jer su sadržane lijepo uređene i rijetko viđene
knjige na jednom mjesto iz knjižnice bibliofila i kolekcionara koji je, možemo
slobodno reći, svoj život posvetio upravo tome. Više od tri desetljeća
bibliofil Marić “pohodio” je antikvarijate, skupljao i kupovao
različite knjige u još različitim izdanjima. Najzanimljiviji
“rezultati” Marićevi “pohoda” od danas čine izložbu
“Lijepo načinjeno, rijetko viđeno” koja sadržava zbirku od 300
književnih rariteta, a na izložbi je izloženo 90 knjiga.
Zbirka sadrži 300
književnih rariteta
Marićev
pasionirani duh i osjećaj za lijepe i rijetko viđene knjige, te želju da
raritete pronađe i sačuva, istaknuo je i akademik Pavao Pavličić koji se
nazočnima danas obratio u ime Razreda za književnost Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti.
Pavličić
je u prigodnom govoru povodom otvorenja izložbe kazao kako “ovakvih izložbi nema često”,
te da su knjige “sačuvane od propasti i zaborava”.
“Njegova
će zbirka za mnogoga promatrača imati snagu otkrića: iznenadit će se on zbog
tematskog raspona tih izdanja, zbog njihova društvenog utjecaja, a često i zbog
vrhunske kvalitete njihove opreme, što se odnosi podjednako na likovni aspekt i
na tiskarsku vještinu. Marićeva nam zbirka, možda uvjerljivije od svakoga
traktata i materijalnog dokaza, otvara pogled na našu povijest, na davno
nakladništvo, na prošla društvena stanja, na nekadašnje ideologije i
svjetonazore, a osobito na ljude koji su se oko knjiga trudili. U ljepoti i
rijetkosti tih knjiga krije se, ukratko, cijeli jedan svijet”, istaknuo je
akademik Pavličić u Predgovoru kataloga izložbe.
Marićevi tri desetljeća dugi pohodi
po antikvarijatima
Marićeva
zbirka obuhvaća knjige koje su tiskane u razdoblju od sredine 19. st. do kraja
20. st., a podijeljene su u dvije kategorije – knjige opremljene prema
secijskom knjigoveškom uzorku (knjigoveže Emanuel Mučnjak, Ivan Schneider,
Bogomil Šoban, Lavoslav Schmid, Vjekoslav Jasbec), te one koje su uredili
poznati ilustratori i umjetnici od 1907. do danas, a među kojima su Tomislav
Krizman, Dragan Melkus, Ljubo Babić, Milivoj Uzelac, Gabrijel Jurkić, Krsto
Hegedušić, Josip Horvat, Josip Vaništa, Ivo Dulčić i brojni drugi.
“Knjige
nas vraćaju u lijepa, romantičarska vremena, kada se puno više čitalo nego
danas u ovom informatičkom vremenu kada svi imamo iPade, iPhone. U 19. stoljeću
je postojalo puno više tiskara nego danas, ali svejedno, knjige će uvijek
svijet činiti ljepšim i boljim, na što nas podsjećaju i ova izložba i kolekcionar Marić”, kazao
je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.
Franjo
Marić, autor izložbe, u prigodnom je govoru zahvalio brojnim antikvarijatima u
Zagrebu i Hrvatskoj koji su mu godinama pomagali u nastanku i skupljanju ove
impozantne zbirke knjiga, kao i književnici Julijani Matanović i akademiku
Pavličiću koji su ga poticali i nagovorili da knjige predstavi javnosti kroz
jednu ovakvu izložbu.
“Judita”
Marka Marulića, “Pogled u Bosnu” Matije Mažuranića, “Dela” Stanka Vraza,
“Pjesnička djela” Petra Preradovića izdana o “trošku narodu”, “Smrt Smail- age
Čengića” Ivana Mažuranića, Šenoine “Izabrane pjesme”, Matoševi “Feljtoni i
eseji”, samo su neki od naslova u bogatoj Marićevoj kolekciji.
Kolekcija će dom pronaći u Sarajevu
Knjige
iz Marićeve kolekcije, njih 300, svoj će novi dom pronaći u knjižnici
“Metropolitana” koju će dekretom
osnovati uzoriti kardinal Vinko Puljić, nadbiskup Vrhbosanski u Sarajevu.
Veliki
argentinski pisac Jorge Luis Borges u prošlom je stoljeću zapisao: “Raj
sam oduvijek zamišljao kao svojevrsnu biblioteku”. Franjo Marić stvorio je
“knjiški raj” i otvorio njegova vrata svima nama.
Organizatori
izložbe su HAZU – Razred za književnost i Styria – Večernji list. Uz autora
Franju Marića, knjige za katalog, odabrali su književnica Julijana Matanović i
akademik Pavao Pavličić. Autor postava izložbe je Ozren Feller, akademski kipar
– slikar.
Izložbu
možete pogledati radnim danom od ponedjeljak do petka od 9 do 15 sati od 15.
listopada do 8. studenoga 2019. u Preporodnoj dvorani (Opatička 18).
Dana 15. listopada 2019. u povodu Mjeseca hrvatske knjige u Preporodnoj dvorani HAZU, Opatička 18 u Zagrebu otvorena je izložba Lijepo načinjeno, rijetko viđeno izbor knjiga iz knjižnice bibliofila Franje Marić. Otvaranju izložbe između ostalih nazočili su kardinal Vinko Puljić, nadbiskup Vrhbosanski; akademik Živko Kusić, izaslanik mr. sc. Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade RH; prof. dr. sc. Drago Prgomet, predsjednik Zagrebačke gradske skupštine; književnica prof. dr. sc. Julijana Matanović; akademik Josip Bratulić, prof. dr. sc. Slavko Slišković, provincijal Hrvatske dominikanske provincije; mr. sc. Tihomir Šutalo, provincijal Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivan Bosco; Juro Martinović, državni tajnik Ministarstvo pravosuđa RH; don Ivan Tolj, predstavnik Styrie; gospodin Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista; gospodin Vinko Zovko, vlasnik vinarije Povratak Žepče. U ime predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta izložbu je svečano otvorio akademik Pavao Pavličić. Organizator izložbe je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Razred za književnost, a medijski pokrovitelji su Styria i Večernji list. Izložba se može pogledati do 8. studenoga od ponedjeljka do petka od 9 do 15 sati. Domjenak za sve uzvanike pripremila je vinarija Povratak Žepče. Svaki posjetitelj otvaranja ove jedinstvene izložbe dobio je na poklon i butelju vina vinarije Povratak iz Žepča koja bi do 2030. trebala imati 5,7 milijuna trsova.
