In memoriam: Tomislav Ladan (12.9.2008-12.9.2021)

U sjećanje na Tomislava Ladana, prvog predsjednika obnovljene Glavne podružnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb od 25. listopada 1992. do 30. travnja 1996. godine

Tomislav Ladan bio je ugledni hrvatski jezikoslovac, prevoditelj, leksikograf, romanopisac te glavni ravnatelj Hrvatskoga leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, a umro je 12. rujna 2008. godine u 76. godini života, nakon duge i teške bolesti te je pokopan na groblju Mirogoj u Zagrebu.

Djelovao je kao esejist, kritik, prozaik, prevoditelj i leksikograf, koji je za četvrt stoljeća u LZ „Miroslav Krleža“ napisao stotine enciklopedijskih jedinica s područja kroatistike, opće etimologije, skandinavistike te engleske i njemačke književnosti.

Znatan dio rada Tomislava Ladana zauzimaju prijevodi pjesničkih, dramskih, proznih i filozofskih djela s grčkog, latinskog, engleskog, njemačkog, švedskog i norveškog. Sa starogrčkog jezika preveo je dijelove Biblije (Evanđelja), Eshilovu Orestiju, Euripidovu Medeju; Aristotelovu Metafiziku, Nikomahovu Etiku, Fiziku i Politiku; s latinskog jezika djela Ovidija, Descartesa, Dantea, Petrića, Aurelija Augustina; s njemačkog Sagu o Niebelunzima; sa švedskog djela Bergmana i Strindberga; s norveškoga Henrika Ibsena; s engleskog razna djela T. S. Eliota, E. Pounda, W. Shakespearea, te po jedno djelo Normana Mailera, Virginije Woolf, Jamesa Jonesa, Vladimira Nabokova, Herberta Marcusea i Maxa Horkheimera.

Potpisan Ugovor o dodjeli financijskih sredstava

U petak 3. rujna 2021. godine predsjednik HKD Napredak-Zagreb Miljenko Puljić potpisao je Ugovor o dodjeli financijskih sredstava za provedbu projekta “Bosna i Hercegovina kao država potpuno ravnopravnih konstitutivnih naroda, kao i nacionalnih manjina i ostalih građana – niti više niti manje”.

Financijska sredstva dodijelio je Sektor za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Projekt provodi HKD Napredak-Zagreb u suradnji, odnosno partnerstvu s Institutom za društveno-politička istraživanja iz Mostara (IDPI).

Cilj projekta je pružanje doprinosa miru i sigurnosti te razvoju demokratskih institucija i europskom putu BiH s naglaskom na prijenos iskustava RH u oblasti političkog zastupanja nacionalnih manjina u BiH.

Ključna projektna aktivnost je izrada studije s novim modelom političkog zastupanja konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u BiH, utemeljen na analizi iskustava BiH, RH i Belgije, koji u cijelosti prati duh Ustava BiH, presude domaćih i međunarodnih sudova te najviše kriterije europske demokracije i građanskih i manjinskih prava.

Dodjeljena financijska sredstva za provedbu projekta iznose 204.620,00 kuna.

Predsjednik HKD Napredak-Zagreb Miljenko Puljić novi je ravnatelj kazališta “Komedija”

Predsjednik HKD Napredak-Zagreb Miljenko Puljić magistar je violine i sveučilišni specijalist poslovne ekonomije.

U Zagrebačkom gradskom kazalištu “Komedija” od 2015. godine obnašao je dužnost upravitelja Odjela marketinga. Kazališno vijeće ocijenilo je da prijedlog četverogodišnjeg programa rada kazališta “Komedija”, koji je osmislio Miljenko Puljić ozbiljno i sveobuhvatno pristupa organizaciji rada i izazovima koje kroje trenutna pandemijska situacija, ali i posljedice potresa, s naglaskom na kadrovske, financijske i repertoarne planove usklađene s potrebama i mogućnostima kazališta “Komedija”.

Na prijedlog Kazališnog vijeća ZGK “Komedija”, jednoglasnom odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba, predsjednik HKD Napredak-Zagreb Miljenko Puljić izabran je na dužnost ravnatelja kazališta “Komedija” u razdoblju od četiri godine, s početkom obnašanja dužnosti 26. srpnja 2021. godine.

VI. sjednica Upravnog i Nadzornog odbora te Suda časti

U ponedjeljak, 28. lipnja 2021. godine u konferencijskoj dvorani hotela Antunović, održana je VI. sjednica Upravnog i Nadzornog odbora te Suda časti HKD Napredak – Zagreb.

Glavna točka VI. sjednice bila je osnivačka skupština Kluba gospodarstvenika. Razgovaralo se o bitnosti osnivanja Kluba gospodarstvenika pri HKD Napredak-Zagreb. Nakon predstavljanja plana rada i opisivanja ciljeva, dana je skica prijedloga pravila za rad Kluba.

Upravni odbor izabrao je gosp. Tomislava Antunovića za počašnog predsjednika, gosp. Krasnodara Raguža za predsjednika, gosp. Vinka Hrkača i gosp. Iliju Nedića za potpredsjednike Kluba, dok su gosp. Tomislav Bubalo, gosp. Velimir Čerkez te gosp. Slađan Bešlić izabrani za članove Izvršnog odbora.

Nakon definiranja uprave Kluba, najavljena je proširena sjednica i organizacija Gospodarskog foruma (okruglog stola) za jesen 2021. godine.

Dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb Tomislav Dubravac najavio je okrugli stol Kluba znanstvenika za jesen 2021. godine te naglasio kako se veseli pozitivnoj, svrsishodnoj suradnji dvaju Klubova unutar Društva, kao i organizacijama okruglih stolova i foruma.


HKD Napredak-Zagreb u radnom posjetu Udruzi Hrvata Bosne i Hercegovine „PRSTEN“

U ponedjeljak,  31. lipnja 2021. godine na Dan Grada Zagreba vodstvo HKD Napredak-Zagreb; predsjednik Miljenko Puljić, dopredsjednik Tomislav Dubravac, članovi Nadzornog Odbora Zlatko Vlajčić, Draško Semren i rizničar Ilija Nedić primljeni su u radni posjet Udruge Prsten.

U Središnjem uredu Udruge Prsten, odnedavno u novim prostorijama u središtu Zagreba, Gajeva 2, predstavnike zagrebačkog Napretka primili su predsjednik Prstena, g. Pavo Zubak, bivši predsjednici Mijo Marić i Marko Pipunić, predsjednik Kluba znanstvenika Ivo Grgić te član vijeća Kluba Vjekoslav Bratić.

U prijateljskom ozračju razgovaralo se o nastavku buduće suradnje između dviju prijateljskih Udruga koje baštine zajednički cilj i misiju pomaganja našim sugrađanima Hrvatima u Bosni Hercegovini.

Na sastanku je naglašena zajednička aktivna potpora na očuvanju identiteta, ali i diginiteta te opstojnosti hrvatskoga naroda u BiH.

Osnovana Međunarodna Akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IANUBIH)

U Sarajevu je 22. svibnja 2021. godine održana svečana (osnivačka) Skupština Međunarodne Akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IANUBIH).

Dopredsjednici HKD Napredak-Zagreb, dr. sc. Tomislav Dubravac izabran za redovnog člana Akademije, a prof. dr. sc. Ivica Kisić za člana suradnika. Na Skupštini je također izabran još jedan član zagrebačkog Napretka, dr. sc. Žarko Primorac, za redovnog člana koji ujedno obnaša i dužnost Predsjednika Senata Akademije. Izborom je našim članovima ukazana velika čast za njihov dugogodišnji znanstveni rad na osobnoj razini, a ujedno i zagrebačkom Napretku kojim su naši članovi svojim dosadašnjim angažamanom dali doprinos široj društvenoj zajednici.

Prema riječima jednog od osnivača Akademije, akademika Asima Kurjaka, koji je izabran za Predsjednika Akademije, jedan od osnovnih ciljeva biti će briga, prije svega o mladima, znanstvenicima i umjetnicima porijeklom iz BiH, koji su širom svijeta, a o kojima se u njihovoj domovini malo ili ništa ne zna. Akademik Kurjak posebno ističe kako tla, šume, vode, rude jesu prirodna bogatstva BiH, ali da su najveće bogatstvo upravo mladi i talentirani ljudi. Diljem svijeta ta naša akademska dijaspora zadivljuje sredinu, a to su vrlo zahtjevne sredine. Nažalost, o tim mladim talentiranim umovima, koji su jedna biološka privilegija BiH, vrlo malo, gotovo nikako se ne brine. Nitko ne zna gdje odlazi pet posto najboljih studenata bh. Univerziteta. Nitko ne zna tko je među njima izuzetno talentiran.

Dodaje kako će se nova Akademija sastojati od 11 razreda, a posebnost ove Akademije je da ima četiri razreda koje nema niti jedna druga Akademija u BiH. To su razredi za dijasporu, za religiju, za mlade znanstvenike i za održivi razvoj (veliku čast ali i odgovornost vodstva tog razreda dobio je dr. sc. Tomislav Dubravac).

Unutar Akademije okupljeni su najkvalitetniji umovi. Devedeset ljudi je na popisu, a među njima je 12 bivših rektora, 10 bivših dekana, 11 bivših ambasadora, uglavnom jedan intelektualni kapital koji je ogledalo moći bilo koje sredine, a osobito naše, koju iz ovog misaonog bespuća i političkih razmirica moramo vratiti jedino tamo gdje joj je budućnost, a to je u Europi. Predsjednik Kurjak ističe kako je Akademija najjača intelektualna jedinica u BiH, naglasivši da imamo više akademija u BiH. Međutim, takvima citira grčkog filozofa Plinija, koji je rekao: “Nikada nije previše onoga čega bi trebalo biti najviše”. Daj Bože da imamo više ovakvih formacija, gdje je intelektualni kapital mjerljiv parametar, gdje su oni koji idu dublje i dalje od prosječnih oko sebe okupljeni na jednom mjestu, napominje Kurjak. 

Jedan od ciljeva akademije biti će i mijenjanje postojećeg stanja, a to se, kako je naglasio, ne može dogoditi zadržavanjem sadašnjih navika. Naš jedini kriterij je bila i ostala kvaliteta, koja je danas mjerljiv parametar. Imati ćemo kvalitetu i međunarodne parametre, onako kako to znanstvenici i umjetnici traže. Ako se pogledaju imena naših znanstvenika, može se uočiti da naših prvih 10 znanstvenika ima 55.000 citata. To nema niti jedna druga Akademija, čak ni izvan naše zemlje, naglasio je akademik Kurjak.

Tijekom Skupštine, javnosti je podijeljena Brošura svih članova Akademije s njihovim životopisima te je promoviran i prvi broj tiskanog znanstvenog časopisa: Science, Art and Religon, kojeg uređuje prof. dr. sc. Miro Jakovljević. 

Na kraju Skupštine dodijeljene su Povelje za redovne članove i članove suradnike Akademije.

Dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb, dr. sc. Tomislav Dubravac sudjelovao na predstavljanju Enciklopedijskog rječnika Bosanske Posavine.

Na  Plehanu povodom blagdana Svetog Marka, 25. travnja 2021. godine održano je  svečano misno slavlje i promocija Enciklopedijskog rječnika Bosanske Posavine, autora Ante Kneževića i Tomislava Lukića.

Misno slavlje u novoj župnoj crkvi predvodio je vlč. Marko Zubak, ravnatelj Katoličko – školskog centra u Tuzli.  Uz domaćeg župnika i gvardijana fra Antu Tomasa koncelebrirali su fra Ivan Marić, derventski dekan, fra Jozo Gogić, samostanski i župni vikar, fra Ivan Ćurić, fra Ivan Nujić, fra Velimir Zirdum, vlč. Josip Batinić i vlč, Mato Matasović. Slavlje su pjevanjem uveličali glazbenici iz Tuzle, prof. Zlatko Špoljarić i Dragana Račić.

Po završetku svečanog slavlja održala se prva od mnogih promocija Enciklopedijskog rječnika Bosanske Posavine uz prijenos na Posavskoj televiziji. To nije bila sasvim obična promocija knjige već interaktivna pomalo neuobičajena diskusija koja je nalikovala na televizijsku emisiju.

Promociju je predvodio dr. sc. Tomislav Dubravac, član Uređivačkog odbora rječnika, koji je svojim elokventnim nastupom navodio sugovornike dr. Antu Kneževića i prof. Tomislava Lukića da predstave to književno-znanstveno djelo svim prisutnima.

Knežević i Lukić predstavili su ovo velebno djelo, koje na 680 stranica donosi 750 natuknica, 10.000 objašnjenih pojmova na hrvatskom i engleskom jeziku i sve to uz 1000 fotografija u boji. Uvodno je dr. Dubravac naglasio kako se knjiga bavi prošlošću, ukazuje na sadašnjost, na prijeku potrebitost njegovanja tradicionalne kulture, na očuvanje identiteta i opstanka u vremenima nastajanja modernih oblika kulture, prijeteće globalizacije, te ukazuje na budućnost. Jer, samo čuvajući prošlost možemo graditi i budućnost. Ustvrdio je, cititirajući Tina Ujevića koji napisa: „knjiga nije hrana, ali je poslastica“, kako je ova knjiga  prava poslastica za sve one koji štuju svoju tradiciju i običaje naslijeđene od naših baka i djedova, naših roditelja, koje otimamo zaboravu i koju želimo sačuvati za buduće naraštaje. Kaže latinska izreka: „verba volant, scipta manet“, što bi u slobodnom prijevodu značilo: riječi mogu odletjeti, ali olovka, napisana riječ, ostavlja trag. Ova knjiga je upravo to: ostavlja trag/tragove naših predaka, pradjedova i prabaka, djedova i baka, naših roditelja, tragove našega Zavičaja i sjećanja na naše djetinjstvo.

Knjiga je  vrijedan doprinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine Bosanske Posavine, koja je izložena nemilosrdnim procesima zaborava, potom vrijedan doprinos očuvanju jezičnog izričaja stanovništva sjevernog dijela Bosne i Hercegovine koji kroz moderne socijalne prilike jednostavno nestaje iz naše svakodnevne komunikacije, naglasio je Dubravac.

Autor Knežević istaknuo je kako je započeo rad na ovom vrijednom projektu u želji da otme zaboravu bogatstvo onih starijih riječi i približi ih novim naraštajima te sačuva našu prošlost od brisanja i zaborava.

Naime, Enciklopedijski rječnik na neki način nadilazi naše vrijeme, jer pokušava odgovoriti na pitanje smisla našega postojanja. Stoga zasigurno ostaje kao spomenik divnog prostora i prohujalog vremena u kojemu su se ljudi rađali, odrastali, voljeli se, djelovali, stradali i umirali. Knjiga je to koja opisuje, a ne propisuje, rukovodi se načelom uključenosti, služi se brojnim izvorima iz mnogih razdoblja (od osmanskoga do suvremenoga). Rječnik ne nudi pravopisno „ispravne“ riječi, ne opredjeljuje se za ideološki „ispravna“  tumačenja spornih događaja, već nudi daleko više od vjerski „prihvatljivih“  izraza. Opisuje i kršćanske i nekršćanske običaje u Posavini, opisuje uglavnom jezik i običaje posavskih Hrvata, koji su bogati i raznoliki. Autor, prof. Lukić je istaknuo kako knjiga ima i znanstveni karakter po uzoru na Oxfordski rječnik, da je namijenjena mladima koji su rasuti po „bijelom svijetu“ kao podsjetnik na  svoje korijene. Posebice je istaknuo kako je u pripremi novi, veliki projekt Enciklopedija Bosanske Posavine.

Knjigu je tiskao Grafički Zavod Hrvatske u zajedničkoj nakladi Fraternitasa, Synopsisa i slavonsko-brodske Galerije Goll.

Veliki „pečat“ vrijednosti Rječnika dala je i književnica prof. dr. sc. Julijana Matanović, koja je autorica Predgovora. U program se također javio legendarni  novinar i veliki prijatelj Posavine g. Goran Milić te pozdravio skup.

Stihovnica Siska

Prva Stihovnica Siska nakon razornih potresa koji su proteklih mjeseci pogodili grad Sisak i velike dijelove Sisačko-moslavačke županije održat će se u subotu, 24. travnja u 11 sati na terasi Caffe bara Zlatne Godine (Rimska ulica bb), nedaleko zgrade Matice hrvatske stradale u potresu i označene crvenom naljepnicom. Iako su mnogi zbog posljedica potresa postali beskućnici, poetski duh i dalje nastavlja živjeti.

Podršku Matici hrvatskoj i sisačkim pjesnicima u subotu će svojim nastupom pružiti gosti iz Društva hrvatskih književnika predvođeni predsjednikom DHK Zlatkom Krilićem. Uz njega će nastupiti uvaženi pjesnici Diana Burazer, Hrvoje Marko Peruzović i Zvonimir Grozdić.

Tribinu će glazbenim nastupom uveličati profinjeni glazbeni duo Antonija Kihalić i Lordan Badanjak.

Okupljanje će se održati uz obavezno pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera.

IN MEMORIAM: Franjo Marić, prof.

Julijana Matanović, 15. travnja 2021.

Iz mobitela još nisam izbrisala Franjin broj. I  Ivana nisam preimenovala. Upisan mi je kao „Franjin brat“. Imam osjećaj da među svim tim brojevima Franjin daje sklad i unosi mir i pravdu. Na isti način na koji je to činio moj jaran u mom stvarnom životu. Još sad dodirujem onu tugu u trenutku kad u stanu svoga brata, tog 16.travnja prošle godine, čitam poruku: „Jučer je umro moj brat Franjo“. Nevjerica kojom sam popratila Ivanove riječi, pročula se dugim hodnikom. „A još mislim kako mi Franjo jučer nije čestitao moj osamnaesti rođendan“, u suzama je ponavljala moja Magdalena.

Torta o kojoj sam Franji govorila večer uoči rođendana izgubila je okus. A bila je naša, bosanska; slojevita, nalik na tlo koji mnogi ne razumiju jer ne vole i ne poznaju. Izvana sasvim jednostavna, a po sastojcima raznolika, za pripremu komplicirana.

Jutros sam, prolazeći uz naš kafić na Trešnjevci, okrenula glavu na drugu stranu. U taj prostor selio je Franjo antikvarijate, ispunjavao ga radošću i divljenjem, uzdizao knjigu na najviše vrhove i širio poštenje kakvo se više ne susreće.

I samo neka mi nitko ne kaže da život ide dalje. Istina, vrijeme prolazi, starimo, Franjine knjige su na nekim drugim mjestima, ali više ništa ni ne sliči na život kakav je bio u godinama mog druženja s tim neponovljivim jaranom. I kad mi se pitanja o iznenadnosti odlazaka, smislovima i pedagogiji onoga koji nas poziva,  nagomilaju i postanu teško izdržljiva, onda se tješim činjenicom da je naš Franjo otišao jer se u ovom svijetu, u kojem je ljudskost postala nalik najvodenijem akvarelu, više nije znao kretati. On je po zagrebačkim ulicama nosio svoju kožnu torbu nakrcanu spašenim knjigama koje su potomci ostavljali po ulicama oslobađajući  naslijeđene građanske skupe stanove nepotrebnih stvari. I zbog toga se sikirao. U nevjerici. I dokazivao kako netko, rođen u Srednjoj Bosni, može voljeti ovaj grad. Pod brezama u rodnom Brezovu polju mirnije je, i zasigurno pravednije. Pogotovo dok je lišće tako mlado i dok stidljivo šumi. Odmaraj se, jarane moj. I onu našu tajnu operaciju nazvanu „PP 75“ jaranica će odraditi do kraja.  Javit ću ti kako je sve prošlo.  Broj je još uvijek u mene.

IN MEMORIAM: Franjo Marić, prof.

T. Dubravac, 15. travnja 2021.

Franjo Marić, prof.

(15. travnja 2020.-15. travnja 2021.)

„Sjećanje je jedini raj iz kojega ne možemo biti protjerani“  (A. J. Cronin)

R. Tagore je napisao: „Smrt ne znači zagasiti svijetlo, nego isključiti svjetiljku kada dođe zora“. Vijest kako se svjetiljka našega Franje isključila i kako je zora prerano došla, sve nas je rastužila. Kada smo na Uskrsni ponedjeljak, 13. travnja 2020, čestitajući si blagdane razgovarali, za nas uobičajeno dugo, požalili se jedan drugome o koroni, potresu, rekao si mi: teška vremena prijatelju moj, radim popis knjiga, slažem u kutije, polako privodim kraju, uskoro će i mirovina, došlo je vrijeme da napustim svoj skromni stan, selim u Zavičaj, vraćam se u moje Žepče, kod majke Jelice. Ničim se nije dalo naslutiti kako je to naš posljednji razgovor. Gotovo proročanski si rekao: vraćam se na rodnu grudu, na žalost bio si u pravu. Dva dana kasnije 15. travnja napustio si nas u tišini, samozatajno, kako si i živio. Pamtim jutro, tmurno i tužno, subota, 18. travnja, kada smo Te iz Zagreba, sa potresom razrušene Šalate, sa župnikom, u najužem krugu obitelji i nas par prijatelja ispratili na vječni put, u zagrljaj Tvoje Bosne. Zbog epidemioloških mjera, ispratili smo Te samoga, u tisini, jer mrtvi ne prave buku, njihov glas obično nije glasniji od rasta trave, ipak, zaglušujuća buka bila je u nasim srcima. Kada šuma raste, tišina je, kad se sruši jedan veliki hrast, šuma se trese. Tih dana tresao se naš Zagreb, ali i naša Hrvatska, naša Bosna, Tvoje Žepče, srušio se jedan veliki hrast. Otišao je naš Franjo, jedan veliki čovjek, čovjek gromada. Mažuranić davno napisa: “nije visok, tko na visu stoji, nit’je velik, tko se velik rodi, već je visok, tko u nizu stoji i visinom nadmaša visine, a VELIK je, tko se malen rodi, al’ kad pane, golem grob mu treba”. Upravo je naš Franjo bio: malen, skroman, samozatajan, a VISOK I VELIK.

Naše poznanstvo, ne tako dugo, ali zato intenzivno, od početka sa nekom „tajnom vezom“, veže angažman u HKD Napredak-Zagreb. U svakom našem druženju satima smo bistrili misiju našega stoljetnoga Napredka kroz sve njegove aktivnosti, ali i slabosti, posebice u mandatu moga predsjedanja od 2014. do 2018. g. U dugim razgovorima o našoj Bosni i našemu Napretku, znali smo se pitati: kako na svijetu, vjerojatno, ima  još nekih lijepih i nesretnih zemalja u kojima stvari i tzv. javni poslovi idu i stoje – naopako. Ali je naše, bosansko naopako, nekako teže od drugih, tuđih, jer mu naša nesretna povijest dade strahoviti kontinuitet. U normalnim, uređenim zemljama, narodski kazano: što zabrlja pojedinac, to popravlja zajednica. Što razbatali individua, uredi institucija. Što ne može sam čovjek, može sustav. U nas, što zajednica, institucija, sustav, ne može, ne umije, neće i ne zna – hoće, zna, umije i može pojedinac, onaj usamljeni čovjek što je sazdan od jake ljubavi, snažnog uvjerenja i uporne, pametne snage. Primjera na sreću ima. Jedan od takvih si zasigurno bio Ti, naš Franjo, moralan i uspravan, svemirski drukčiji od mnogih, i bolji.

Franjin je život uvijek bio obilježen težnjom ka javnom dobru. Uvijek je pri tome gradio mostove, kako Andrić kaže: “Najvažniji most je kakvi smo ljudi i kakav ćemo most uspostaviti prema gore“. Ti si ga dragi prijatelju zasigurno izgradio, sa snažnim temeljima, za vječnost. Nema tih aršina koji bi mjerili Tvoju poniznost, iskrenost, skromnost, ljubav i bezrezervno davanje sebe za druge. Danas smo u velikom deficitu za tim temeljnim ljudskim i kršćanskim vrijednotama. Franjo je bio zanesenjak, rijedak. Zavičaj mu je bio na prvome mjestu. Za njega je Zavičaj glas sjećanja, jer „sjećanje je jedini raj iz kojeg ne možemo biti protjerani“. Mi, Tvoji prijatelji često smo se pitali: otkuda tolika zuzetost za činjenje dobra, za davanje. Odgovor se najvjerojatnije krije u samim začetcima, u njegovom odgoju, u njegovoj obitelji.

Franjo Marić, rođen je 13. svibnja 1955. godine u Zenici, u mnogobrojnoj obitelji Ante i Jelice r. Ćoruša, s prebivalištem u Brezovu Polju pokraj Žepča. Gimnaziju je završio u Zavidovićima, a 1982. godine diplomirao je fiziku na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu. Još kao apsolvent, a zatim i kao profesor, radio je od 1981. do 1986. godine u Tehničkoj školi u Zavidovićima. Ujesen 1986. godine prešao je u Radnu organizaciju „Automatska obrada podataka“ Izgradnje „Zenica“ na poslove sistem analitičara te organizatora izradbe novih projekata, gdje je 4 godine bio rukovoditelj. U međuvremenu se stručno usavršavao u informatici prema programima Iskre Delte u Novoj Gorici i Ljubljani. Tijekom 1988. i 1989. godine honorarno je predavao fiziku u Kazneno-popravnome zatvoru u Zenici. Početkom 1990. godine došao je u Zagreb, u Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži u Dubravi, gdje je i radio do svoje smrti.

          Tijekom rata, od 1991. do 1995. godine, osim ratne radne obveze u Centru u Dubravi, obnašao je službu predsjednika Hrvatskoga kluba srednja Bosna u Zagrebu koji je humanitarno djelovao i više stotina kamiona pomoći uputio na područje srednje Bosne.  Osim humanitarnoga djelovanja, Klub je skrbio za ranjenike i bolesnike iz srednje Bosne koji su se liječili na području Republike Hrvatske, a posebno u zagrebačkim bolnicama.

U ratnome vihoru na hrvatsko katoličko mjesto Brezovo Polje pokraj Žepča, na dan blagoslova polja, na svetkovinu Sv. Ivana Krstitelja (24. lipnja 1993.), svi su stanovnici žurno napustili selo ponijevši sa sobom ono što je moglo stati u najlonske vrećice. Selo je temeljito opljačkano, a mnoge kuće su zapaljene. Između njih i privatna knjižnica Franje Marića u kojoj je bilo oko 1.100 iznimno vrijednih, rijetkih i skupih knjiga, između ostalih i osnovnoškolskih knjiga i bilježnica njegova djeda Franje iz razdoblja od 1912. do 1914. godine. Osim njih nestali su mnogi arhivski dokumenti, rukopisi, obiteljske fotografije, a odnesen je i stari obiteljski zlatni i srebrni nakit te starinska hrvatska katolička nošnja toga kraja. Nakon te pljačke više od 25 godina ponovno se s posebnom strašću bavio  prikupljanjem i publiciranjem statističko-povijesnih starih i novih dokumenata te ilustracija, uglavnom o Hrvatima katolicima u Bosni i Hercegovini.

Franjo je znao reći, kako je već od jeseni 1975., kada je došao na studij u Zagreb, počeo stidljivo, od svojih skromnih financijskih mogućnosti, prikupljati tematske knjige vezano za BiH. Prva starija knjiga koju je kupio imala je naslov “Bosanska pjesmarica ili junačka djela naših djedova”, koju su priredili fra Grga Martić i fra Ivan Jukić. Znao je isto tako reći: skupljanje knjiga traži strast, ali i dugove. Držao se naš Franjo kreda, nije važno imati, važno je biti. Budući da je radio kao srednjoškolski profesor zbog male plaće nije uspio riješiti pitanje krova nad glavom pa je 30 godina živio u malom skromnom stanu od 32 m2 na 10 katu jednog nebodera u Novom Zagrebu u kome je i završio ovozemaljski život.

Teško je i pobrojati sve knjige koje je naš Franjo publicirao i uredio. Ovom prigodom posebno navodimo nekoliko, od njegovih objavljenih 22. djela, počevši od prve knjige: Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879. i 1995. godine (Zagreb, 1996.); Pregled Napretkovih hrvatskih narodnih kalendara 1907. – 2002. (Zagreb, 2002.); Bibliografija nadbiskupa dr. Ivana Šarića (u suradnji s dr. don Tomom Vukšićem, Sarajevo, 2010.); Djelovanje Hrvatskog kulturnog društva napredak u Zagrebu između 1992. i 2017. godine (HKD „Napredak“ Zagreb, 2017.), na koj smo zajedno surađivali dvije godine i kada sam i osobno svjedočio njegovu zauzetost i sustavnost.

Osim objavljenih dijela bio je glavni urednik i suradnik na 20 knjiga. Navodimo nekoliko, od prve: Župa Prozor pod zaštitom Srca Isusova 1906. – 2006., Prigodom 100. obljetnice utemeljenja župe (Prozor, 2006.);  Vinko kardinal Puljić, Moje druge konklave u ožujku 2013. (Sarajevo, 2013.); Ivo Andrić svugdašnji – Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenoga skupa održanoga 25. studenoga 2005. u Zagrebu (Nakladnik HKD Napredak, Zagreb, 2015.) na koj smo zajednički surađivali; Šematizam Vrhbosanske nadbiskupije za 2015.g.(Sarajevo, 2015.); Kronika kardinala Vinka Puljića nadbiskupa Vrhbosanske nadbiskupije, tri knjige (Sarajevo, 2018.). Na žalost, zbog prerane smrti nije dovršio dvije knjige: Župa Kakanj, 1920-2020; Župa Maglaj, 1970-2020. Danas je u njegovoj zbirci preko 8500 svezaka uglavnom starih i vrijednih knjiga. U napredkovom neboderu u Zagrebu, zahvaljujući vrijednim i rijetkim knjiga – prvim izdanjima Ive Andrića koje je velikodušno je ustupio  HKD Napredak, nastao je 13. ožujka 2015., “Kutak nobelovca Ive Andrića.”

U listopadu 2018. iz svoje bogate knjižnice darova je Katoličkom školskom centru “Don Bosco” u Žepču 650 rijetkih i vrijednih knjiga za djecu i mladež tiskanih u razdoblju od 1864. do 1990. g. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) – Razred za književnost, u povodu Mjeseca hrvatske knjige, organizirao je vrlo uspješnu izložbu pod nazivom Lijepo načinjeno, rijetko viđeno, izbor knjiga iz knjižnice bibliofila Franje Marića u Preporodnoj dvorani, Optička 18. u Zagrebu od 15. 10. do 8. 11. 2019. Tom je prigodom izloženo i široj javnosti dano na razgledanje oko 100 primjeraka lijepo načinjenih i rijetko viđenih knjiga iz privatne knjižnice Franje Marića.  Medijski pokrovitelji ove izložbe bili su Styria i Večernji list Zagreb koji su za ovu prigodu tiskali vrlo zanimljiv i sadržajan katalog s predgovorom akademika Pavla Pavličića. Važno je naglasiti da se neka od njegovih kapitalnih djela mogu pronaći i u svjetskim knjižnicama: u Londonu, Washingtonu, Université Paris-Sorbonne itd., a recenzirali su ih, između ostalih, prof. emeritus dr. sc. Mladen Friganović, prof. dr. sc. Anđelko Akrap, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Stjepan Šterc, prof. dr. sc. Slavko Slišković, dr. sc. Zdravko Dizdar.

            Bio je član Matice hrvatske u Zagrebu i aktivni član zagrebačkoga Napretka od 2. listopada 1997. g., gdje je upisan pod brojem 787., a sa ponosom naglašavamo i Upravnoga odbora „Napredaka“ u Zagrebu, u mandatnome razdoblju od 2014. godine do svoje prerane smrti. Bio je, bez ikakve dvojbe najbolji poznavatelj i kroničar Napretka.

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“, Donacija „Krunoslav i Zvonimir Draganović“ u Zagrebu 30. listopada 1998. godine dodijelilo mu je nagradu za znanstvenoistraživački rad:  Hrvati-katolici u BiH između 1463. i 1995. godine prema crkvenim dokumentima. Knjiga Pregled Napretkovih hrvatskih narodnih kalendara 1907. – 2002. jedna je odnagrađenih knjiga za najbolji izdavački projekt u 2002. godini u kategoriji historiografije, prema ocjenjivačkome sudu Poslovnoga udruženja izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine.Godine 2008., 14. listopada, dobitnik je Godišnje nagrade Općine Žepče za autorstvo nekoliko djela iz povijesti žepačkoga kraja i veliki doprinos istraživanju žepačke prošlosti. U Sarajevu, 6. siječnja 2016. godine, povodom 25. obljetnice biskupske službe, Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, dodijelio mu je Priznanje za nesebičnu suradnju tijekom njegove pastirske službe.

            Posebno smo ponosni što je naš Franjo, 8. studenoga 2017. godine, od predsjednice  RH, gđe. Kolinde Grabar-Kitarović odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge za kulturu u području književnosti i očuvanju indentiteta Hrvata na bosanskohercegovačkim prostorima te njihovu dugogodišnju promociju u Republici Hrvatskoj i u svijetu.

            Dragi prijatelji, sve je to bio naš Franjo. Čovjek iz Bosne, iz  Žepča, iz Brezova polja. Zaljubljenik u svoj Zavičaj, u knjige. Rijedak, unikatan, beskrajno čist, gotovo nestvaran i utopijski uporan u promicanju moralnih vrijednota, za činjenje dobra,  za hrvatsku kulturu, u Hrvatskoj i u rodnoj mu Bosni i Hercegovini.

Njegovo čovjekoljublje uključivalo je istovremeno i domoljublje. Nije to posebno naglašavao. To se za njega podrazumijevalo, što je dokazao cijelim svojim životom. Na žalost, najneizvjesnija izvjesnost „smrt“ je prekinula njegovo životno putovanje. Jer, život i smrt jedno su, kao što su jedno rijeka i ocean. Kako napisa A.B. Šimić: „Smrt nije izvan mene. Ona je u meni od najprvog početka, sa mnom raste u svakom času. Moj svršetak njen pravi je početak”. Nismo ni svjesni koliko je Franjo značio za cjelokupnu hrvatsku kulturu. Falit će mnogima, svojoj obitelji, prijateljima, nama u Napretku.

Dragi moj prijatelju, otimati ćemo te zaboravu i nositi kao trajni spomen u našima srcima. Ponosan sam što sam imao čast biti Tvoj prijatelj, učiti od Tebe o skromnosti, poniznosti. Život koji nam je podarila priroda kratak je, no sjećanje na dobro proživljen život ostaje vječno. Ako poživimo u srcima onih koje smo ostavili za sobom, nećemo umrijeti. I nećeš prijatelju. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanjima. Uprava zagrebačkog Napretka će 15. travnja svake godine obilježavati DANE FRANJE MARIĆA. Naše današnje sjećanje na Franju Marića je prvo,  a nastavit ćemo ga i u budućnosti.

Ostavljamo Te u zagrljaju Tvoga Zavičaja, na rodnoj grudi tvoga Brezova Polja, odmaraj tamo negdje gore: “odmori se, zasluzio si”. Neka Te Gospodin obilno nagradi u nebeskom kraljevstvu. Počivao u miru Božjem.

Tomislav Dubravac, Zagreb, 15. travnja 2021.

Godišnja nagrada HAZU za znanstveno dostignuće u 2020. godini

Dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb prof.dr.sc. Ivica Kisić, dobitnik je Godišnje nagrade HAZU za znanstveno dostignuće u 2020. godini u području prirodnih znanosti.

Važno je naglasiti da je prijedlog jednoglasno prihvaćen, budući da je to u HAZU vrlo rijetko gdje je sloboda izjašnjavanja neupitna. Da bi dobio nagradu morao je proći Razred za prirodne znanosti, Upravu HAZU, Povjerenstvo za nagrade HAZU, sve u tajnom i Predsjedništvo Akademije u javnom izjašnjavanju.

Nagrada će mu biti uručena 29. travnja 2021. godine na Dan Akademije.

Prof.dr.sc. Ivica Kisić, dipl.ing.agr. diplomirao je 1987. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Na istom Fakultetu 1992. godine je magistrirao, a 1998. godine doktorirao.

Rektorski zbor Sveučilišta u Zagrebu 11. srpnja 2013. godine izabrao ga je u znanstveno zvanje redovitog sveučilišnog profesora u trajnom zvanju.  Dugi niz godina kao član stručnog povjerenstva Akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje sudjeluje u vrednovanju Veleučilišta i Sveučilišta.

Objavio je znanstvene i stručne radove s 275 znanstvenika iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Brazila, Crne Gore, Češke, Finske, Hrvatske, Japana, Kine, Litve, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, SAD i Velike Britanije. Do sada je kao autor ili koautor objavio 14 knjiga, a također je autor ili koautor 22 poglavlja u znanstvenim i stručnim knjigama. 

Dobitnik je mnogih domaćih i inozemnih nagrada i priznanja za rad i doprinos u znanosti.  

5. sjednica Upravnog odbora HKD Napredak-Zagreb

Dana 22. ožujka 2021. godine u 18 sati održana je 5. sjednica Upravnog odbora HKD Napredak Zagreb.

Na sjednici se u 1. točki dnevnog reda razgovaralo o organizaciji tribine, odnosno predavanja na temu „Aktualni trenutak Hrvata u svijetu s posebnim osvrtom na Hrvate u BiH”, koju Hrvatsko kulturno društvo Napredak-Zagreb organizira povodom 100. obljetnice utemeljenja (1921. – 2021.).

Na tribini će sudjelovati akademik Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog Narodnog Sabora i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH te dr.sc Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova RH.
Moderator tribine biti će dr.sc. Božo Skoko sa Fakulteta političkih znanosti u Kongresnom centru Antunović.

U 2. točki dnevnog reda razgovaralo se o obilježavanju obljetnice smrti prof. Franje Marića, člana uprave HKD Napredak-Zagreb.


Preminuo dr. sc. Mario Pejić (6.7.1977. – 15.3.2021.)

Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća u BiH i bivši direktor BHRT-a Mario Pejić preminuo je jučer u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu u 43. godini života.

Mario Pejić rođen je 6. srpnja 1977. godine. Osnovnu školu završio je u Sarajevu, a gimnaziju u Zagrebu. Diplomirao je sociologiju na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i stekao zvanje – profesor sociologije, nakon čega je završio postdiplomski studij i stekao znanstvenu titulu magistra komunikoloških znanosti – smjer odnosi s javnosću. Obranio je doktorsku disertaciju iz područja komunikoloških znanosti te stekao zvanje doktora znanosti.

Tokom svoje profesionalne karijere bio je direktor Medijskog centra HKD Napredak i radio stanice Vrhbosna iz Sarajeva, direktor Javne ustanove Bosanski kulturni centar Sarajevo (u dva mandata), direktor Televizije Bosne i Hercegovine (BHT1) i član Poslovodnog odbora BHRT-a.

Autor, medijski promotor, scenarist i producent je više od osam stotina različitih kulturno-umjetničkih i obrazovnih manifestacija. Bio je član Crkvenog medijskog odbora za doček pape Franje u BiH. Dobitnik je velikog broja domaćih i međunarodnih nagrada, priznanja i zahvalnica. Autor je velikog broja znanstvenih i stručnih knjiga i radova.

Obitelji i prijateljima pokojnog Marija Pejića izražavamo duboku sućut.

Počivao u miru Božjem!

Planinarske aktivnosti

U okrilju planina vrlo brzo se zaboravlja kaotična i stresna svakodnevnica. Brige, problemi i frustracije ustupaju mjesto uživanju u ljepotama netaknute prirode, ali i u vlastitim koracima, disanju punim plućima i ničim opterećenim mislima…

Uz to, onako usput, poboljšava se psihofizička kondicija, jača mišićna masa i podiže otpornost organizma – najbolji je to odgovor koji Planinarsko društvo Napredak- Zagreb pruža na pitanje “Zašto planinariti?“. 

Planinarstvo je vrlo širok pojam koji obuhvaća sve čovjekove djelatnosti vezane za kretanje i boravak u planinama. To nije besciljno lutanje po nepristupačnim zabitima i osvajanje vrhova sa kojih će planinar i onako ubrzo morati sići, već način i stil života.

Bavljenje planinarenjem razvija mnoge dobre osobine: snalažljivost, hrabrost, požrtvovanost, prilagodljivost, fizičku izdržljivost, društvenost i smisao za razumijevanje ljudi i prirode.

Kako prosječan čovjek zamišlja planinara?

Obično pred sobom vidi čudnog jadnika koji se oznojen opterećen ruksakom penje na davno osvojene vrhove s kojih će i onako sići, ide od kuće, a sve to bez nekog njemu jasnog razloga. Za planinara, planinarenje je uživanje pri čemu se fizičko i duhovno izvrsno nadopunjuje.

Usprkos fizičkim naporima koje iziskuje, planinarstvo nije sport. Protivnik planinaru nije drugi planinar, a ni pobjeda jednoga nije poraz drugoga. Planinarstvo nije dokazivanje vlastite snage i spretnosti. Ne umanjujući vrijednost njihovih podviga, treba istaknuti da nije vredniji planinar onaj koji se popeo na viši i teži vrh, već onaj koji iskreno voli i poštuje planine i planinarenje.

U sportu je doći do cilja i tu je kraj, a u planinarenju kada ste osvojili vrh to je tek pola obavljenog posla, treba i sići sa planine.

Zašto se penjemo na vrhove planine? Na to pitanje još nitko nije dao odgovor.

ZATO AKO POŽELIŠ DA VIDIŠ DOLINU POPNI SE NA PLANINU, AKO HOĆEŠ DA VIDIŠ VRH PLANINE , IZDIGNI SE IZNAD OBLAKA ZATVORI OČI I SANJAJ.

Šesnaestu godinu postojanja našeg društva otvorili smo izletom na Žumberak, vrh Sveta Gera, gdje nas je dočekala prava zimska idila. Aktivnosti su se nastavile izletom na Platak, vrh Sleme te prošle nedjelje na Ivanščicu.

Inače, od osnutka društva do sada, ukupno smo organizirali 592 izleta, što društvenih što onih zahtjevnijih, alpinističkih.

Društvo danas ima dvije sekcije, na društvene izlete redovito idu i stariji članovi i djeca, jer su rute pogodne za sve uzraste, dok visokogorske destinacije ipak zahtijevaju više znanja, umijeća, iskustva i opreme.   

Mislim da je danas interes dosta veći za planinarenjem zbog situacije sa koronom. Kao da je korona podigla svijest važnosti boravka u prirodi.

Prošle godine izlete smo organizirali isključivo u Hrvatskoj, od Zagorja do Gorskog kotara i od Učke, Velebita, Dinare pa do Biokova.

Ljude privlači planinarenje jer su svi naši izleti organizirani, uz planinarskog vodiča. Za svaki izlet napravimo plan puta sa svim detaljima. To radimo zato da se ne dogodi, kao primjer da na Velebitu, na turi od osam sati hoda, dođe netko tko ne može hodati sat vremena. Članovi uvijek dobiju informacije što nas očekuje na izletu.

Lani zbog lockdowna tri puna mjeseca nismo mogli organizirati nikakve izlete, a to smo ljeti nadoknadili većim brojem izleta na mjesečnoj razini, što su članovi jedva dočekali.

Uz društvene izlete, organiziramo i trekking putovanja i sada nam je aktualan Everest base camp trekking. Tamo smo trebali ići prošle godine u travnju, no kako je uslijedio lockdown gotovo u cijelom svijetu, zbog korone nismo to realizirali, pa se nadamo da ćemo uspjeti ove godine od 16. travnja do 1. Svibnja.

U srpnju slijedi Ekspedicija na Kilimandžaro, na najviši vrh Afrike.

Od domaćih izleta slijedi Burni Bitoraj u Gorskom kotaru, Viševica, Poštak, Papuk, Krk i Velebit.

Na ljeto ćemo napravit program za dalje.

Za one koji se možda nakon ovog teksta i fotografija odluče okušati u planinarenju, neka nam se slobodno jave, bit će nam drago.

Predsjednik planinarskog društva Napredak-Zagreb

Franko Čuvalo

Održana Izvještajna skupština HKD Napredak-Zagreb

Temeljem odredbi Statuta Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb, u uvjetima pandemije koronavirusa i u skladu s epidemiološkim mjerama, ove godine održana je online Skupština Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb.

Skupština se održala u razdoblju od 1. do 3. veljače 2021. godine u kojemu je e-glasovanjem jednoglasno prihvaćeno Izvješće predsjednika o radu u 2020. godini, Izvješće kluba znanstvenika, Financijsko izvješće za 2020. godinu, Izvješće nadzornog odbora te Financijski plan i Plan rada za 2021 godinu.

Sa zadovoljstvom možemo istaknuti da je društvo, kroz koje je od obnove prošlo preko dvije tisuće ljudi, u prošloj godini znatno povećalo broj svojih članova. Također, možemo istaknuti povećan broj mladih članova, kao i osoba iz javnog, kulturnog i poslovnog svijeta, ne samo iz Zagreba već iz cijele Hrvatske i inozemstva, koji su se pridružili djelovanju HKD Napredak-Zagreb.

Ustrajnim i aktivnim radom te vrijednim zalaganjem članova uprave unatoč pandemiji koronavirusa i posljedicama potresa, HKD Napredak-Zagreb istaknuo se u organizaciji i pomoći studentima, zajednici, obiteljima kao i područjima pogođenim potresom.

Zahvaljujemo Gradu Zagrebu, Uredu za kulturu grada Zagreba, kulturnim institucijama grada Zagreba, kao i mnogobrojnim pojedincima i kompanijama na podršci pri radu i projektima.

HKD Napredak-Zagreb u posjetu potresom pogođenoj Banovini!

Delegacija Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb (potpredsjednici: dr. sc. Tomislav Dubravac, prof. dr. sc. Ivica Kisić i član Nadzornog odbora Draško Semren, dipl iur.) 2. siječnja 2021. godine posjetila je područja Banovine pogođena katastrofalnim potresom i uručilo donacije.

Organizaciji obilaska na terenu pripomogli su naši dragi prijatelji koji žive na tim područjima g. Petar Ćosić, član Napretka iz Petrinje, g. Milan Brigljević, nezavisni vijećnici Sisačko-moslavačke županije te g. Tihomir Babić, predsjednik podružnice Napretka u Hrvatskoj Kostajnici, kojima se najiskrenije zahvaljujemo.

Našim obilaskom kontaktiran je i dožupan Sisačko-moslavačke županije dr. sc. Roman Rosavec. Obišli smo područja Petrinje, Hrvatske Kostajnice, općinu Kukuruzari, sela Umetići i Komogovina. Tom prigodom smo potrebitima, izravno uručili jednokratne financijske donacije te hranu, toplu odjeću i obuću.

Četiri obitelji kojima je uručena donacija su: obitelj Ilovača iz Petrinje (dvoje djece, sin student 20 godina, kćer 8 godina); obitelj Abramović (samohrana majka sa dvoje djece, sin 21 godina, kćer 20 godina); obitelj Ivić iz Komogovine, općina Kukuruzari (dva sina 16 i 12 godina); obitelj Tomašević iz Umetića, općina Kukuruzari (majka i sin). Razveselili smo srca potrebitih, donijeli im nadu i pokazali da nisu zaboravljeni. Iskazali su nam veliku zahvalnost, ali istovremeno i  veliku zabrinutost za neizvjesnu budućnost. Skromnost njihova dosadašnjeg življenja je neopisiva, a budućega, nakon potresa u najmanju ruku upitna. Izrazili smo našu spremnost da im pomognemo, posebice obitelji Ilovača i Ivić u daljnjem školovanju djece. Uložiti ćemo maksimnalne napore da u tome ustrajemo.

Sve nas ovih dana veseli naša opće poznata empatija, zajedništvo i solidarnost koju su mnogi pokazali. Ali je prevažno da ih ne zaboravimo i kada se ugase svjetla pozornice.

Znamo i da je područje Banovine, osim starosjedilaca, naseljeno i stanovnicima mnogih koji su svoj novi život, ne svojim izborom, nakon Domovinskog rata, morali početi iznova. Mnogi su se nekako i uspjeli posložiti. Sada ih je zadesila ponovna nevolja i potreba za novim početkom. Imaju li snage za „novi život“ po ko zna koji po redu? I upornost ima svoje granice. Oni ne mogu sami, zaslužuju našu pomoć. Na Banovini je život stao.

Obnova će potrajati. Ako je u Zagrebu obnova nakon potresa još uvijek u „pripremi“ (nakon godinu dana), a kada će početi, neizvijesno je. Kako li će onda biti na Banovini? Obnova će najprije ići u smjeru društvene infrastrukure, što je i logično, kako bi profunkcionirale državne istitucije. Obnova privatnih kuća će potrajati. Koliko? Mnogi će morati pronaći odgovore kako svoj život usmjeriti dalje. 

Ako država, čija je odgovornost i najveća, zakaže, dogodit će da nam se poznati sindrom iseljavanja i ruralne depopulacije. Ponovni odlazak naših ljudi u „bijeli svijet“. Novcem se i može kupiti mjesto stanovanja, ali ne i DOM. Prostor Banovine sa svojom bajkovitom prirodom, područje bogom danom za razvoj poljoprivrede prije svega, udaljeno svega 40-tak kilometara od Metropole ostat će prazno. Država bez ljudi, bez naroda i nije država.

dr.sc. Tomislav Dubravac, potpredsjednik HKD Napredak Zagreb

Objavljena knjiga „Enciklopedijski rječnik Bosanske Posavine“

Osvrt na knjigu – Tomislav Dubravac, član Uređivačkog odbora

Kako netko napisa: „knjige imaju moć zaustaviti vrijeme, vratiti ga u prošlost ili poletjeti u budućnost“. Upravo su to temeljne odrednice knjige: „Enciklopedijski rječnik Bosanske Posavine“.

Prvo: bavi se prošlošću. Znamo kako je još davno rekao Ciceron: Historia est magistra vitae (povijest je učiteljica života). Knjiga je zapravo uvijek svjedok jednog vremena. Ova svjedoči o jednom minulom vremenu, na koja trebamo biti ponosni, na našu prošlost i zahvalni generacijama koje su nam namrle ime, vjeru i kulturu, pa tako i sačuvati našu prošlost od brisanja i zaborava.

Drugo: knjiga ukazuje i na sadašnjost, na prijeku potrebitost njegovanja tradicionalne kulture, na očuvanje našega identiteta, ali i diginiteta i opstanka u vremenu nastajanja modernih oblika kulture, rastuće tehnike i čudesne ili bolje rečeno čudne, prijeteće nam globalizacije što je dovelo do krize u općem moralnom smislu.

I treće: ovakve knjige ukazuju i na budućnost. Stanovnici Bosanske Posavine napustili su svoje kuće, neki ih nisu uspjeli ni zaključati, i sad rasuti po svijetu od Hrvatske do Švicarske i od Kanade do Novoga Zelanda traže svoje mjesto pod suncem. Često treći naraštaji iseljenika žele upoznati svoje korijene, da nas sve podsjećaju sa koje smo točke krenuli i da nismo „repa bez korijena“. Znamo da samo čuvajući prošlost možemo graditi i našu  budućnost.

Poštovani prijatelji!

Nakon 5 godina, sa velikom zauzetošću autora i suradnika, prikupljajući građu iz mnogih izvora, od usmenih, rukopisnih, arhivskih, tiskanih, zvučnih do digitalnih, knjiga „Enciklopedijski rječnik Bosanske Posavine“ je ugledala svjetlo dana. Rječnik je pripremljen na 690 stranica, sadrži oko 7 500 natuknica, 10 000 pojmova s preko 1 000 koloriranih ilustracija, dimenzije 260 x 200, kunstdruk papir, tvrdi uvez.

Autori ove vrsne  knjige  su mr. sc. Anto Knežević i prof. Tomislav Lukić, dipl. ing. u zajedničkoj nakladi Fraternitasa, Synopsisa i Galerije Goll, Slavonski Brod. Predgovor je napisala prof. dr. Julijana Matanović. Rječnik je vrijedan doprinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine Bosanske Posavine koja je izložena nemilosrdnim procesima zaborava. Enciklopedijski rječnik opisuje i rukovodi se načelom uključivosti izričaja svih naroda sa tog područja. Služi se brojnim izvorima iz mnogih razdoblja (od osmanskog do suvremenog). Poziva se na razne autore i gledišta, baš kao što narodni pjevač opjevava sve vladare, bez obzira na njihovu ideologiju.

Rječnik je vrijedan doprinos očuvanju jezičnog izričaja stanovništva sjevernog djela Bosne i Hercegovine koji kroz moderne sociološke prilike jednostavno nestaje iz naše svakodnevne komunikacije. Zbog toga bi u svojoj blizini, svatko tko ima empatiju prema Bosanskoj Posavini, trebao imati ovu knjigu. Tin Ujević napisa: „knjiga nije hrana, ali je poslastica“, prava poslastica za sve one koji štuju svoju tradiciju i običaje naslijeđene od naših baka i djedova, naših roditelja, koje otimamo zaboravu i koju želimo sačuvati za buduće naraštaje.

U duhu temeljnoga sadržaja knjige donosim Vam „aber“, ali i „muštuluk“, da je i moja malenkost imala čast i zadovoljstvo sa svojim skromnim doprinosom sudjelovati kao član Uređivačkog odbora. Neka Vam je „berićetno“ čitanje…

Svesrdno preporučujem knjigu svima onima koji cijene pisanu riječ i tradiciju naših ponosnih predaka. Neka nam je u mislima stih one pjesme: „Ali pamtim još…“.

U očekivanju promocije, nakon ovoga „belaja“ što nas je zadesio ove godine, ostajte mi zdravo…

Knjige možete naručiti na e-mail: galerija.goll@gmail.com ili na telefon 099 223 0 228, a uplatu možete izvršiti na IBAN: HR6524840081105820034 kod RBA Zagreb.

Prosinac, ljeta gospodnjega 2020.

Tomislav Dubravac

Akademijin i Napretkov kalendar za 2021. godinu

Kalendar za 2021. godinu priredili su Hrvatsko kulturno društvo Napredak u Mostaru, Zagrebu, Varaždinu i Dubrovniku.

Kalendar krase minijature hrvatskog redovnika i svećenika Julija Klovića (1498. – 1578.), koji je također bio hrvatski slikar i sitnoslikar, odnosno minijaturist kojega su prozvali Michelangelom sitnoslikarstva.

Rođen je u selu Grižane u Vinodolu. U gradu Mantovi u Lombardiji postaje svećenik, pri čemu mijenja ime iz Juraj u Julije te živi u samostanu Candiana u blizini grada Padove. Papinskom dozvolom napušta redovništvo te kao minijiaturist radi širom Italije uz svog mecenu kardinala Alessandra Farnesea.

U Rim se vraća 1561. godine gdje je bio u dodiru s najistaknutijim umjetnicima i humanistima, poput Michelangela, Raffaela, Vasarija i El Greca.

Vasari u Vitama-Životopisima za Klovića tvrdi da se u nadolazećim stoljećima neće roditi, niti postojati  „tako rijedak i vrstan minijaturist, ili, možemo reći, slikar sitnih slika, kakav je (redovnik i svećenik) don Julije Klović; jer on je daleko nadmašio sve koji su se bavili tom vrstom slikarstva“.

Najpoznatije Klovićevo djelo, „remek djelo minijature svjetskih razmjera”, je Časoslov Farnese ili Officium Virginis. Na El Grecovom portretu Klović prstom pokazuje upravo na ovo djelo. Ono sadrži 28 minijatura, uglavnom prizora iz Starog i Novog zavjeta, ali i slavnu dvolisnicu procesije na Tijelovo (Corpus Christi) u Rimu.  Ono stoljećima zaokuplja pozornost i izaziva divljenje svoje rijetke i izabrane publike. Bogatstvom prizora i bujnošću poticaja, raznolikošću motiva i prepletom ornamentalnih dionica predstavlja u malenom izdanju kompleks poput velikog fresko-ciklusa ili čak čitave galerije slika.

Danas se ovo remek djelo čuva u knjižnici Pierpont Morgan u New Yorku, dok se pretisak Časoslova prodavao po cijeni višoj od 12000 eura.

Klović je bio posljednji predstavnik minijaturne umjetnosti. On je originalna umjetnička osobnost, što se osobito ogleda u bogatstvu invencije, u dekoracijama i figuralnim prikazima, u majstorskom crtežu i kolorističkoj istančanosti. Njegov doprinos minijaturnoj umjetnosti i umjetnosti manirizma općenito osigurava mu ugledno mjesto u povijesti renesanse. Uz pohvale suvremenika s novim istraživanjima i interpretacijama uočen je i njegov doprinos hrvatskoj i europskoj likovnoj umjetnosti.

Ovogodišnji kalendar krasi dvanaest slika izdvojenih upravo iz Časloslova Farnese za koje se nadamo da će promatračima postati Biblia Pauperum, odnosno Sveto Pismo za nepismene kojim je redovnik Julije Klović evangelizirao gledatelje jedinstvenih slika s evanđeoskim porukama.

Kalendar je posvećen devedeset i trojici hercegovačkih franjevačkih uznika između 1945. i 1986. godine uz uzništvo biskupijskih svećenika, časnih sestara, uzornih katolika i prepoznatljivih Hrvata u Hercegovini kojima su mrzitelji katoličke vjere uništavali živote.

Mučeništvo i uzništvo naših fratara s više od 17.500 ubijenih katolika i više od 1700 katoličkih uznika potvrđuje da su dram radosti i u komunističkom jednoumlju fratri plaćali svojom krvlju, znojem, mukama te u konačnici svojim životom.

In memoriam: Josip Magdić (19.3.1937. – 26.11.2020.)

U četvrtak, 26. studenoga, u 84. godini života preminuo je skladatelj Josip Magdić.

Josip Magdić rođen je 19. ožujka 1937. u Ogulinu. Diplomirao je i magistrirao kompoziciju na Akademiji za glasbo u Ljubljani, u klasi Lucijana Marije Škerjanca te diplomirao dirigiranje u klasi Danila Švara. Godine 1964. postao je član Slovenskog društva skladatelja, a 1966. magistrirao je kompoziciju pod mentorstvom L. M. Škerjanca. Iduće se godine vraća u Hrvatsku, gdje se zapošljava u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Bjelovaru kao nastavnik glasovira, trube i teorijskih predmeta te kao ravnatelj.

Godine 1970. seli u Sarajevo, gdje na Muzičkoj akademiji predaje teorijske predmete i kompoziciju, a u dva mandata je bio i prodekan Akademije. U Sarajevu je utemeljio i vodio ansambl za suvremenu glazbu MOMUS (1972.) s kojim je nastupio u Centru Georges Pompidou u Parizu i skupinu Masmantra (1977.) koja je djelovala u uskoj vezi s elektroakustičkom radionicom (EAR).

Od 1982. do 1985. godine bio je tajnik, a zatim i predsjednik Udruženja kompozitora BiH te od 1984. do 1986. godine sekretar jugoslavenske sekcije Međunarodnog društva za suvremenu glazbu (ISCM).

U Hrvatsku se vraća 1994. godine, gdje je od 1995. godine do umirovljenja 2007. godine bio redoviti profesor na Odsjeku za glazbenu pedagogiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Od 4. srpnja 1997. godine član je Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Zagreb.

Njegov opsežan skladateljski opus sastoji se od više od 250 orkestralnih, komornih, zborskih, vokalno-instrumentalnih i elektroničkih skladbi, instalacija i filmske glazbe. Stvaralački rukopis mu je raznovrstan, osobito s obzirom na upotrebu boje zvuka (od klasičnog instrumentarija do elektroakustičkih izvora). Djela su mu izvođena u gotovo svim europskim zemljama, SAD-u, Australiji, Novom Zelandu i Japanu. Često je nastupao solistički, osobito na međunarodnim turnejama, izvodeći vlastite skladbe za orguljama.

Dobitnik je niza uglednih nagrada u Hrvatskoj i u inozemstvu, između ostalih Prešernove akademske nagrade, Nagrade 9. međunarodnog natječaja elektroakustičke glazbe u Bourgesu 1981., Šestotravanjske nagrade grada Sarajeva te brojnih drugih plaketa i priznanja.

Posljednji ispraćaj Josipa Magdića bit će u četvrtak, 3. prosinca na Mirogoju.

Otkazana promocija albuma pijanista Bartolomeja Stankovića!

Obavještavamo Vas kako je promocija novog albuma “Voyage” bosanskohercegovačkog pijanista Bartolomeja Stankovića, koja se trebala održati 30. studenoga 2020. godine u Hrvatskom društvu skladatelja, otkazana zbog nepovoljne epidemiološke situacije izazvane koronavirusom.

Promocija će se održati kada se epidemiološka situacija popravi, odnosno kada uvjeti za održavanje postanu povoljni.

O novom datumu održavanja promocije i dodatnim informacijama biti ćete naknadno obaviješteni!

Održan koncert – “NAPREDAK” za mlade umjetnike

Jučer, 16. studenoga 2020. godine u 19 sati u Maloj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održao se koncert klasične glazbe na kojemu su nastupile violinistica Marija Bašić i klaviristica Petra Gilming.

Uvodnu riječ održao je predsjednik HKD Napredak Zagreb mag. art. Miljenko Puljić, u kojoj je zahvalio Zagrebačkoj filharmoniji i Gradu Zagrebu na suradnji u organizaciji koncerta te pozdravio sve prisutne u dvorani.

Glazbenice su izjavile kako im je iznimno drago što su uspjele zajedno nastupiti u Lisinskom unatoč situaciji u kojoj se nalazimo i u kojoj živimo uz brojna ograničenja. Izrazile su zadovoljstvo održanim koncertom kojeg su činile pomno odabrane skladbe Brune Bjelinskog, Johannesa Brahmsa te Ludwiga van Beethovena.

Ovim koncertom je violinistica Marija Bašić uspješno položila završni ispit postdiplomskog studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi redovnog profesora Gorana Končara.

“NAPREDAK” za mlade umjetnike – koncert klasične glazbe

Čast nam je pozvati Vas na koncert violinistice Marije Bašić i klavijaturistice Petre Gilming koji će se održati u ponedjeljak, 16. 11. 2020. godine u Maloj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, s početkom u 19 sati.

Koncert organizira HKD Napredak Zagreb u suradnji sa Zagrebačkom filharmonijom te pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Cilj koncerta je podrška i pomoć u obrazovanju mladih, talentiranih umjetnika.

O umjetnicama:

Marija Bašić rođena je 1996. godine u Osijeku gdje je završila osnovnu i srednju glazbenu školu u klasi prof. Eve Huhn. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Gorana Končara. Od 2018. godine članica je Zagrebačke filharmonije.

Najveća dosadašnja postignuća su joj niz prvih nagrada na regionalnim i državnim natjecanjima od 2006. do 2017. godine; prvo mjesto na 12. međunarodnom natjecanju za gudače Bohdan Warchal – Talents for Europe (Slovačka, 2008.), prva nagrada 17. međunarodnog natjecanja Mladi virtuozi- etide i skale (Zagreb, 2011.), prva nagrada u 8. kategoriji i posebna nagrada za najbolju gudačku izvedbu na 5. međunarodnom mješovitom natjecanju glazbenika – Bistrički zvukolik (Marija Bistrica, 2018.), kao i prve nagrade državnih natjecanja u kategoriji komornih sastava 2011. i 2013. godine. Polufinalistica je natjecanja Papandopulo 2016. godine u Zagrebu, prva nagrada 23. međunarodnog natjecanja Mladi virtuozi (Zagreb, 2017.) te finalistica natjecanja Ferdo Livadić, 2018. godine.

Zbog postignutih rezultata, u dva navrata primila je priznanja Županijskog povjerenstva Osječko -baranjske županije, a dobitnica je i nagrade za najbolju izvedbu zadane skladbe hrvatskog skladatelja Tomislava Uhlika na natjecanju Mladi virtuozi – etide i skale u 2011. godini, kao i nagrade za najbolju izvedbu etide ili capriccia na istom natjecanju 2017. godine.

Imala je više solističkih nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu. Među zadnjim nastupima ističu se solistički koncerti u sklopu ciklusa Mladi glazbenici u Matici Hrvatskoj Zagreb; samostalni koncert u okviru festivala Milko Kelemen; samostalni koncert u okviru ciklusa Osječke glazbene srijede; nastup uz pratnju Zagrebačkih solista u ciklusu Mladi za mlade te nastup na festivalu Ljetne večeri Lunjskih maslinika.

Sudionik je više majstorskih tečajeva kod uglednih pedagoga: Eva Huhn (Hrvatska), Marija Vermes (Mađarska), Armin Sešek (Slovenija), Davor Phillips (Hrvatska), Asja Kouchner (Rusija), Marina Sorokowa (Austrija), Leonid Sorokow (Austrija) i Goran Končar (Hrvatska).

Petra Gilming maturirala je glasovir u klasi prof. Kamelije Zavrl u Zagrebu 1995. godine. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Vladimira Krpana 2000. godine, a 2007. godine u istoj klasi i magistrirala.

Usavršavala se na seminarima uglednih pedagoga (N. Kazimirove, E. Timakina, L. Baranyaja, V. Pavarane, J. F. Antoniolija, V. Merzhanova i K. H. Kammerlinga) te u klasi prof. Luigia Mostaccia na postdiplomskom studiju u Spilambertu, Italija.

Laureat je velikog broja nacionalnih i međunarodnih natjecanja (Zagreb, Pinerolo, Moncalieri i Pietra Ligure). Dobitnica je Rektorove nagrade Sveučilista u Zagrebu, nagrade Radio podija, nagrade dekana Muzičke akademije u Zagrebu, nagrade „Darko Lukić“ 2000. godine  i nagrade Hrvatskog glazbenog zavoda.

Prvu nagradu na Hrvatskom natjecanju mladih glazbenih umjetnika “Papandopulo” osvaja 2015. godine, kao i nagradu HDS-a za najbolju izvedbu djela hrvatskog skladatelja u kategoriji komornih sastava.

Kao članica Tria 1887, dobitnica je nagrade ”Artists on Globe” za najbolje mlade hrvatske glazbenike u 2015. godini. S Hrvatskim klavirskim triom 2016. godine osvaja nagradu Dvorane Vatroslav Lisinski za nastup na Tribini Darko Lukić.

Nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu kao solist, komorni muzičar te uz orkestre (Simfonijski orkestar Muzičke akademije, Hrvatski komorni orkestar, Dubrovački simfonijski orkestar, Zagrebački komorni orkestar i dr.). Također nastupa u suradnji s dirigentima Igorom Gjadrovom, Pavlem Dešpaljem, Franom Krasovcem i dr. na istaknutim festivalima (Dubrovačke ljetne igre, Osorske glazbene večeri, Zagreb Kom, Diapason, Dani Milka Kelemena te festivalima u Vukovaru, Šibeniku, Poreču, Rovinju, Nizozemskoj i Danskoj.

Surađuje s istaknutim domaćim i inozemnim umjetnicima. Službeni je umjetnički suradnik brojnih seminara te violinističkih natjecanja (Međunarodno violinističko natjecanje ”Vaclav Huml”, Nacionalno natjecanje “Boris Papandopulo”, Međunarodno natjecanje “Rudolf Matz”, Međunarodno natjecanje “Bistrički zvukolik” i dr.).

Članica je Hrvatskog klavirskog trija od 2014.godine te Trija 1887 od 2015. godine. Umjetnički je suradnik na Odsjeku za gudačke instrumente i gitaru Muzičke akademije u Zagrebu od 2005. godine.

Program:

Bruno Bjelinski:    1. Sonata za violinu i klavir

                                   1. Andante sostenuto e passionato – Allegro

                                   2. Allegro scherzando

                                   3. Allegro vivace

Johannes Brahms:1. Sonata za violinu i klavir u G-duru

                                   1. Vivace ma non troppo

                                   2. Adagio

                                   3. Allegro molto moderato

L. van Beethoven: Sonata za violinu i klavir br. 9, Op. 47, ´Kreutzer´

                                   1. Adagio sostenuto – Presto

                                   2. Andante con Variazioni

                                   3. Finale

Jednodnevni izleti

Planinarsko društvo Napredak – Zagreb u predstojećem razdoblju organizira pet jednodnevnih izleta.

U ovim izazovnim vremenima ne postoji ništa bolje i pogodnije od boravka u prirodi. Nudi nam „bijeg od realnosti“, barem na kratko, uz mnoge fizičke i psihičke pozitivne učinke.

Stoga, pozivamo sve članove, a poglavito mlade da nam se pridruže u nadolazećim izletima.

U nastavku Vam donosimo datume održavanja izleta, staze i mjesta koja se planiraju posjetiti te ostale pojedinosti koje bi Vas mogle zanimati.

NAPOMENA!

Kako bi se rizik od zaraze koronavirusom smanjio na najmanju moguću mjeru, važno je da se svi pridržavaju relevantnih preporuka HZJZ i mjera koje su trenutno važeće. 

https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/

1 2 3 19