Temeljem članka 38. točka 12. Statuta Hrvatskog kulturnog društva Napredak, Središnja uprava je na XVI. sjednici održanoj dana 19.1.2019. godine u Sarajevu, donijela  odluku prema kojoj dana 21. siječnja 2019. godine raspisuje:

NATJEČAJ

za dodjelu  stipendija za dodiplomske i postdiplomske studije iz Napretkovog fonda za stipendiranje i sveučilište „Ivo Andrić – Vladimir Prelog“ za akademsku 2018./2019. godinu i to:

• Petnaest (15) stipendija za studente viših godina studija koji nisu apsolventi, koji nisu ponavljali godinu, te koji nemaju navršenih 27 godina života.

Stipendija iznosi 2.000,00 KM za godinu dana.

• Pet (5) stipendija za poslijediplomske studije.

Stipendija iznosi 3.000,00 KM za godinu dana.

• Dvadeset (20) stipendija za studente prve godine studija, koji prvi puta upisuju prvu godinu, a koji imaju manje od navršenih 20 godina života.

Jednokratna potpora iznosi 1000,00 KM za godinu dana.

• Tri (3) stipendije iz Podfonda Irene Kozarić za studente bez odgovarajuće roditeljske skrbi ili studentima koji se nalaze u posebno teškoj socijalnoj situaciji.

Stipendija iznosi 2.000,00 KM za godinu dana.

Povjerenstvo za stipendije zadržava mogućnost pozivanja na razgovor svakog kandidata pojedinačno s ciljem definiranja njegovih kvalifikacija, sposobnosti i opće motiviranosti kandidata kao i motiviranosti za rad u okvirima djelovanja HKD Napredak.

Uz zamolbu za stipendije iz fonda „Ivo Andrić – Vladimir Prelog“, od točke 1-3, prilažu se sljedeći dokumenti:

• životopis;
• motivacijsko pismo;
• rodni list studenta;
• potvrda o prebivalištu, odnosno boravištu studenta;
• potvrda o sudjelovanju u radu HKD Napretka;
• potvrda fakulteta o upisanoj akademskoj 2018/2019. godini;
• ovjereni prijepis ocjena u dosadašnjem školovanju, za studente prve godine (brucoše) prijepis ocjena zadnje godine srednjoškolskog obrazovanja;
• Kućna lista (za višečlane porodice, sa troje i više djece);
• potvrda o dohotku svih članova kućanstva.

Uz zamolbu za stipendije iz Fonda Irene Kozarić prilažu se sljedeći dokumenti:

• životopis;
• motivacijsko pismo;
• rodni list studenta;
• potvrda o prebivalištu, odnosno boravištu studenta;
• potvrda o sudjelovanju u radu HKD Napretka (ako ista postoji);
• potvrda fakulteta o upisanoj akademskoj 2018/2019. godini;
• izvod iz matične knjige umrlih, odnosno drugi odgovarajući dokument kojim se dokazuje status samohranog roditelja/staratelja (za učenike bez jednog ili oba roditelja);
• potvrda iz Službe za zapošljavanje, odnosno ček PIO/MIO (za učenike čiji je jedan ili oba roditelja nezaposlen),
• potvrda Centra za socijalnu skrb o smještaju u odgovarajuću ustanovu ili udomiteljsku obitelj ili potvrdu o dodijeljenom skrbniku studentu bez jednog ili oba roditelja;
• preslika rješenja o stupnju tjelesnog oštećenja izdanog od strane zavoda za mirovinsko osiguranje (studenti s tjelesnim oštećenjima);
• izjava o članovima kućanstva (kućna lista);
• potvrda nadležne porezne uprave o visini dohotka za 2018. godinu za članove kućanstva;
• potvrda o ukupnim primanjima od poslodavca ili mirovini u 2018. godini ili potvrdu nadležnog ureda za zapošljavanje da nisu bili zaposleni u 2018. godini i /ili potvrdu centra za socijalnu skrb da su primatelji socijalne pomoći;
• druge dokaze o postignućima tijekom studija ili školovanja, znanstveno stručnim radovima, nagradama ili drugim uspjesima na studiju odnosno tijekom školovanja.

Rok za prijave na natječaj je 11. veljače 2019. godine.

Prijavu s dokumentima dostaviti osobno ili preporučeno poštom na adresu:
Hrvatsko kulturno društvo Napredak
“NATJEČAJ ZA STIPENDIJE”
Maršala Tita 56
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

http://hkdnapredak.com/napredak/2019/01/21/napretkov-natjecaj-za-stipendije-2/

Svrha je Programa prijenos znanja i privlačenje ulaganja u sustav znanosti Republike Hrvatske te posredno i u sustav gospodarstva kroz suradnju znanstvenika iz domovine i hrvatskih znanstvenika u dijaspori.

Hrvatska zaklada za znanost otvorila je natječaj za prijavu projektnih prijedloga na Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori “Znanstvena suradnja”. Svrha je Programa prijenos znanja i privlačenje ulaganja u sustav znanosti Republike Hrvatske te posredno i u sustav gospodarstva kroz suradnju znanstvenika iz Republike Hrvatske i hrvatskih znanstvenika u dijaspori. Suradnja se ostvaruje na način da je znanstvenik iz Republike Hrvatske voditelj projekta, a znanstvenik iz dijaspore suvoditelj. Kako bi mogao biti suvoditelj, znanstvenik iz dijaspore treba imati hrvatsko državljanstvo ili dokaz o nacionalnosti te biti zaposlen na znanstvenoj organizaciji u inozemstvu.

Natječajem Programa „Znanstvena suradnja“ predviđena je provedba znanstveno-istraživačkih projekata u svim znanstvenim područjima u trajanju najdulje do 31. 5. 2023. godine (planirani je početak projekata rujan/listopad 2019. godine) te zapošljavanje najmanje dvaju mladih znanstvenika po projektu od kojih jedan mora biti doktorand, a ostali doktorandi ili poslijedoktorandi u ranoj fazi razvoja karijere. Zaposleni mladi znanstvenici mogu biti iz Republike Hrvatske ili inozemstva, a zapošljavaju se na matičnoj organizaciji provedbe projekta u Republici Hrvatskoj, uz mogućnost odlaska na kratkoročne mobilnosti (do šest mjeseci) na organizaciju suvoditelja projekta u inozemstvo.

Programom se financira provođenje znanstvenog istraživanja, nabava opreme, ukupan trošak plaća mladih znanstvenika, mobilnost i neizravni troškovi. Ukupan je iznos financiranja od 1.000.000,00 HRK do 2.000.000,00 HRK po projektu, a predviđa se da će biti financirano između 20 i 30 projekata. Natječaj je otvoren do 28. 2. 2019. godine.

Detaljne informacije i natječajna dokumentacija dostupni su na poveznici http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=2550. Za sve dodatne informacije molimo Vas da se obratite Hrvatskoj zakladi za znanost na adresu elektroničke pošte znanstvena.suradnja@hrzz.hr.

Dr. sc. Ines Skelac (ines@hrzz.hr)

Call for Proposals to the “Cooperation Programme with Croatian Scientists in Diaspora Research Cooperability” Opened

The purpose of the Programme is the transfer of knowledge and attracting investment to the science system of the Republic of Croatia, and indirectly to the economy system, through the cooperation of scientists from the Republic of Croatia and Croatian scientists in diaspora.

The Croatian Science Foundation published the Call for submitting project proposals to the “Cooperation Programme with Croatian Scientists in Diaspora ‘Research Cooperability’”. The purpose of the Programme is the transfer of knowledge and attracting investment to the science system of the Republic of Croatia, and indirectly to the economy system, through the cooperation of scientists from the Republic of Croatia and Croatian scientists in diaspora. The cooperation shall be realised in such a manner that the scientist from the Republic of Croatia is the Project Leader, while the scientist from diaspora is the Co-Leader. In order to be eligible for the position of Co-Leader, the scientist from diaspora needs to hold Croatian citizenship or proof of nationality and be employed at a scientific organization outside the Republic of Croatia.

The “Research Cooperability Programme” Call provides for the implementation of scientific-research projects in all areas of science of a duration not longer than 31 May 2023 (the planned start date of the projects is September/October 2019) and the employment of at least two young scientists per project, one of which should be a doctoral student, while the others may be doctoral students or postdoctoral researchers in the early stages of career development. The young scientists to be employed may be from Croatia or from abroad and shall be employed at the institution that will be implementing the Project in the Republic of Croatia, with the possibility of short-term mobility travels (up to six months) to the Project Co-Leader’s organization.

The following costs will be financed through the Programme: the implementation of scientific research, the purchase of equipment, total cost of young scientists’ salaries, mobility and indirect costs. The total amount available for an individual project is between HRK 1,000,000.00 and 2.000.000.00, and between 20 and 30 projects are expected to be financed. The Call closes on 28 February 2019.

Detailed information and all documents related to the Call are available at: http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=2550. For all additional information, please contact the Croatian Science Foundation at: znanstvena.suradnja@hrzz.hr.

Dr. sc. Ines Skelac (ines@hrzz.hr)

Dana 14. siječnja 2019. prvi tajnik Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj mons. Janusz Stanisław Błachowiak primio je izaslanstvo HKD Napredak-Zagreb u čijem su sastavu bili mag. art. Miljenko Puljić predsjednik; dipl. iur. Bosiljko Mišetić član uprave; dipl. iur. Vinko Hrkać član uprave; Tomislav Antunović predsjednik Nadzornog odbora. Teme razgovora bile su prilike u Hrvatskom kulturnom društvu Napredak.

T. Dubravac: Sjećanje na Ivu Gregurevića

Pjesnik R. Tagore je napisao: „Smrt ne znači zagasiti svijetlo, nego isključiti svjetiljku kada dođe zora“. Vijest kako se svjetiljka našega Ive Gregurevića isključila 1. siječnja 2019. godine i kako je zora prerano došla, sve nas je iznenadila i rastužila. Koje li simbolike, Ivo nas je napusto na Novu godinu, a prije 18 godina, na isti dan nas je napustio njegov veliki i bliski prijatelj, Fabijan Šovagović (uz Borisa Dvornika), velikani hrvatskoga glumišta. Čovjek se zapita: pa tko to umire na Novu godinu, vjerojatno najveći, ili je to bilo predodređeno, sudbina ili kako bi u Bosni rekli „nafaka“.

Ivo Gregurević rodio se 7. listopada 1952. godine u Donjoj Mahali, kod Orašja u Bosanskoj Posavini, u skromnoj obitelji zemljoradnika oca Marka i majke domaćice Jele. Tko bi tada pomislio kako je posavska majka Jela rodila budućega velikana koji će ostaviti neizbrisiv trag na svoj rodni Zavičaj, na hrvatsku kulturu. Pamtit ćemo ga kao izvrsnog glumca, sa brojnim nagradama, kao Netjaka, Čarugu, Kosmičkog…

Pisati sjećanja na Ivu Gregurevića je i teško i lako. Teško, jer nismo osobno prijateljevali (iako u društvu često), a opet lako, jer je Ivo svima nama, posebice nama Posavcima, bio prijatelj. Uostalom, Ivo je svima koji su ga poznavali bio prijatelj.

Sjećam se odlazaka na Dane hrvatskoga filma u Orašju, kada smo hrlili u naš posavski kraj, kada smo željno iščekivali taj prvi vikend u rujnu i unaprijed bili ushićeni što ćemo se družiti, i tako 24 godine. Ove godine bi slavili jubilarnu 25. obljetnicu, a ako Bog da i otići ćemo, bez Ive, ali sa Ivom. Sjećam se kako smo nakon projekcije filma išli na nezaboravna druženja uz Savu, do jutra, najboljega vatrometa, sutrašnjega odlaska na vožnju skelom, opet do kasno u noć. Samo za one u „kondiciji“! Tko to nije doživio, puno je propustio. Sjećam se i mnogih druženja kad zajedničkoga nam prijatelja Ilje Benkovića-Drce, za svetoga Iliju, i našega zadnjega druženja na kirbaju na „Šibavi“ prije 2 mjeseca. Nitko kao Ivo nije grlio svoj rodni kraj, našu Posavinu, svoje Orašje i rodnu mu Donju Mahalu. Nemjerljivo je ljubio svoj Zavičaj. Uvijek mu je u mislima, svjesno ili ne, bio onaj stih iz pjesme Jure Kaštelana: „Nigdje toliko algi kao u uvali moga djetinjstva“. Njegova UVALA je bila široka i duboka, čista i bistra, mudra i modra, razumna i životna, ispunjena toplinom i ljubavi, puna razumijevanja i brige za druge. Za njega je Zavičaj dah i zvuk koji nosi u duši, kojega miluje zrakom koji se širi ravnicom našom posavskom, poljima uzoranih njiva žita i duhana, nasadima šiba od vrbe. On svoj Zavičaj grli sa vjetrom koji puše po našoj posavskoj ravnici, našemu raju, on je glas sjećanja što svijetu otkriva koliko je snažan pečat duše naše posavske. Pjesnik Cronin bi rekao: „sjećanje je jedini raj iz kojeg ne možemo biti protjerani“. Znamo koliko je samo volio naše običaje, tradiciju, pjesmu, ljude, naše posavke i posavljake, a tek koliko su oni volili njega! Bila je to čista ljubav. Njegov obol tradicijskoj kulturi posavskog kraja i hrvatskoj kulturi općenito je nemjerljiv. Volio je ćevape kod „Baće“, iako su meni bili bolji u „Savi“. Sjećam se, ima tome godina, kada sam mu donio punu, veliku vreću čvaraka za svatove, iz Županje, od našega zajedničkoga pijatelja Mileta. Sjećamo se njegove pilotske jakne od koje se nije odvajao i kad je bilo vruće, njegove vožnje đipom po Orašju, doslovce natrpanog prijateljima, po desetak.

Ivo je bio veliki čovjek, ljudina, bećar, bećarina, čiji je lik u filmu Čaruga doslovce preslika njegovoga „ja“. Otišao je čovjek gromada, kao da se odlomio veliki komad zemlje naše posavske, naše napaćene Posavine, koja je toliko dala Hrvatskoj u domovinskom ratu, a koja je ostala zaboravljena, prešućena žrtva, sa puno nepozanica iza sebe…

Njegov veliki prijatelj, i moj, Iljo Benković (čovjek bez kojega, usudim se reći, Filmskog festivala i ne bi bilo) koji je na dan smrti Ive, na svome „fejsu“ napisao: „Prijatelju, ako si mislio da si umro, varaš se“. Kaže se: čovjek umire dva puta, fizički i kad mu umiru njegova djela. Njegova djela su još živa i živjet će vječno. Ivo je bio osebujan, jedan i jedinstven, neponovljiv. Njegova zimzelena popularnost nikada neće izbilijediti. Andrić napisa: “Najvažniji most je kakvi smo ljudi i kakav ćemo most uspostaviti prema gore“. Ti si ga dragi Ivo zasigurno izgradio.

Živio je život punim plućima, ponekad i bez zadrške. Takav je bio naš Ivo. Na žalost, najneizvjesnija izvjesnost „smrt“ je prekinula njegovo životno putovanje. Jer, život i smrt jedno su, kao što su jedno rijeka i ocean. Život koji nam je podarila priroda kratak je, no sjećanje na dobro proživljen život ostaje vječno. Ako poživimo u srcima onih koje smo ostavili za sobom, nećemo umrijeti. I nećeš prijatelju. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanjima. Otimaćemo te zaboravu i nositi kao trajni spomen u svojim srcima. I. Mažuranić napisa:

Nije visok, tko na visu stoji,
Nit’ je velik, tko se velik rodi,
Vec je visok, tko u nizu stoji
I visinom nadmasa visine,
A velik je, tko se malen rodi,
Al’ kad pane, golem grob mu treba….

Upravo je Ivo to bio: malen, skroman, samozatajan, a visok i VELIK, naša Posavska legenda, koja je puninom svoga srca ostao vjeran svome zavičaju i našemu posavskom kraju, koji sada leti posavskim, nebeskim ravnima. S pravom mu možemo reći: „Odmori se, zaslužio si“. Kako napisa A.B. Šimić: „Smrt nije izvan mene. Ona je u meni od najprvog početka, sa mnom raste u svakom času. Moj svršetak njen pravi je početak”. Oprostit ćeme se od Tebe, u utorak 8. siječnja u 14 sati u rodnoj mu Donjoj Mahali. Odakle je sve i počelo…

„Kada se radost dijeli, dvostruko je veća, a kada se tuga i bol dijeli dvostruko je manja“. Danas dijelimo tugu i bol sa obitelji našega Ive, prijateljima, znancima i njegovim kolegama glumicama i glumcima kojima izražavam iskrenu sućut u svoje ime i u ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Zagreb. Ponosni sam što smo imali čast biti Tvojim prijateljem. Ostavljamo Te u zagrljaju ponosne posavske, hrvatske zemlje i neka te Gospodin obilno nagradi u nebeskom kraljevstvu. Počivao u miru Božjem.