„Stogodišnja navala Zapada na Rusiju izazvala veliko zanimanje znanstvenika“
U Zagrebu je 7. svibnja 2019. godine, u prostorijama Tribine grada Zagreba, Kaptol 27, pred brojnom publikom održana 50. jubilarna Tribina u organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb.
Pokušaji
zapadne civilizacije da utječe na Rusiju i stvaranje svjetske hegemonije
kapitala još su se jednom nametnuli kao jedna od zanimljivijih tema znanstvene
i stručne javnosti. Tribinu o temi „Stoljetna navala Zapada na Rusiju“, na
kojoj je predavanje održao mr. sc. Zdravko Mršić. Moderator tribine je bio dr.
sc. Tomislav Dubravac, voditelj Kluba znanstvenika.
U svom
je uvodnom govoru istaknuo ponos i zadovoljstvo što je od utemeljenja Kluba,
25. siječnja 2011. godine do sada organizirano 50 tribina sa sudjelovanjem 89
vrsnih predavača od akademika do prof., dr. sc i drugih. U kratkoj prezentaciji
dali smo svojevrstan rezime dosadašnjih aktivnosti, prisjetili se početaka i
razloga osnivanja Kluba znanstvenika, izvrsne suradnje sa HAZU-om, Maticom
hrvatske i drugim institucijama i Udrugama u RH i u BiH.
„Činjenica je kako su kompetentni, argumentirani, znanstveno i empirijski
potaknuti razgovori o aktualnim temama, lokalno i globalno, neophodni. Klub znanstvenika HKD Napredak-Zagreb potvrdio je opravdanost svog
postojanja, kako se prava stvar dogodila
na pravome mjestu, kao i činjenicu da ustrajemo i javnosti ponudimo
odgovore koji se svih nas tiču, ali je, nažalost premalo onih koji su u stanju
čuti i reagirati na adekvatan, proaktivan način. Aktivnost HKD
Napredak-Zagreb, kao kulturne institucije akademskog profila, nestranačke,
nepolitičke i neideološke Udruge, kao i aktivnosti Kluba znanstvenika,
temeljene na činjenicama, znanstveno-analitičkim analizama, otklonjene od politika,
ideologija, otvoreno, neovisno i slobodumno, unatoč raznim pritiscima, nastavljaju
sa radom“, istaknuo je dr. Dubravac.
Izražena je
zahvalnost svim našim predavačima, koji su dragovoljno i sa puno empatije
dolazili i održavali predavanja. Naime,
sva predavanja i aktivnosti u radu Kluba
se temelje na dragovoljnoj bazi, potpuno volonterski za naš Napredak, njegove
ciljeve i misiju te če se idalje maksimalno zalagati na afirmaciji našega
stoljetnoga Napretka. Zahvalnost se
odnosi i na bivše Uprave Napretka u Zagrebu, naše cijenjeno članstvo, koji su zaslužni za dosadašnji
uspješan rad i razvoj Napretka u Zagrebu. Truditi
ćemo se na najbolji način odraditi povjerenu nam zadaću u sadašnjosti i s
velikim optimizmom spremno se suočavati s budućim izazovima. Aktualna Uprava s
ponosom i uzdignute glave ističe maksimalno zalaganje na afirmaciji našega stoljetnoga
Napretka
Sve očitiji zaokret Rusije, afričkih i europskih
zemalja prema kineskom gospodarstvu te udaljavanje od SAD-a kao druge svjetske ekonomske
sile, ponovno je izazvalo rasprave na području politike, geopolitike i
gospodarstva. Potaknut promjenama u odnosu Rusija-SAD i s ciljem poticanja
argumentirane rasprave o političkim i društvenim pitanjima, HKD Napredak-Zagreb
je svoju 50. jubilarnu tribinu posvetio stoljetnom utjecaju Zapada na Rusiju,
od Prvog svjetskog rata do danas, te njezinom otporu svjetskom kapitalističkom
sustavu na čelu sa Sjedinjenim Državama.
„U globalnoj vrsti nema mjesta ničijoj i nikakvoj hegemoniji. Amerika kao najjača sila svijeta potratila je cijelo stoljeće na uspostavu izlišne hegemonije kapitala. Ulazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću posljedica je propadanja SAD, koje su dopustile da kapital instrumentalizira njihovu politiku i geopolitiku, a Rusija se pokazala ne samo crvenom krpom, nego i tvrdim orahom za Zapad.“, istaknuo je na tribini Napretka mr. sc. Zdravko Mršić, prvi hrvatski ministar vanjskih poslova i prvi direktor Agencije za restrukturiranje i razvoj RH. Nakon predavanja i brojnih pitanja, druženje se nastavilo uz čašicu razgovora, čime smo dostojno obilježili našu 50 jubilarnu tribinu.
„Sjećanje je jedini raj iz kojega ne možemo biti protjerani“ (A.J. Cronin)
Svim članovima i prijateljima HKD Napredak-Zagreb javljamo tužnu vijest da
nas je 28. travnja 2019. godine., u 71. godini zauvijek napustio prof. Nikola
Matijević, akademski kipar, član HKD Napredak-Zagreb od obnove 1992. godine i
dopredsjednik Društva od 2004.-2009. godine.
Iz životopisa
Nikola Matijević rođen je
1948. godine u Somboru, a nakon završetka srednje škole dolazi u Zagreb gdje je
studirao na Strojarskom fakultetu. Nakon završetka treće godine studija upisuje
Akademiju likovnih umjetnosti–odsjek za kiparstvo Sveučilišta u Zagrebu. Po
završetku studija, radio je kao profesor u Školi primijenjene umjetnosti i
dizajna u Zagrebu, gdje je godinama nesebično prenosio znanje i iskustvo na
mlađe generacije. Bio je istinski zaljubljenik u umjetnost, posebno kiparsku umjetnost. Realizirao je veliki broj skupnih i samostalnih
izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, te je sudjelovao u radu mnogih kiparskih kolonija. Bio je
član hvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU).
Nikola Matijević
je bio vrijedni, aktivni i zaslužni član HKD Napredak-Zagreb. Odmah nakon
obnove rada zagrebačkog Napretka 1992. godine, sa plejadom vrsnih uglednika,
učlanio se u rad Društva, te je upisan pod rednim brojem 85. Prvi puta je
izabran u Upravu zagrebačkog Napretka 1996. godine, a u razdoblju od 2004. do
2009. godine bio je i Dopredsjednik Društva. Gospodina Nikolu Matijevića
pamtimo po njegovom iznimnom zalaganju u radu Društva, posebno iz oblasti
kulture. Sudjelovao je u otvaranju brojih izložbi: radova Modne škole „Atelje Arkadia“
pod nazivom „Dizajn odjeće i modni dodatci-od ideje do realizacije 5. rujna
2000. godine; izložbe povodom 100. Obljetnice HKD Napredak, 22. listopada 2002.
godine; otvaranju izložbe, koju
je i postavio: “Tin u djelima likovnih umjetnika”, povodom kulturne
manifestacije „Napretkovi dani u Zagrebu“, u Kulturnom centru Veleposlanstva
Bosne i Hercegovine, 12. studenog 2004. godine i brojnih drugih.
Nama koji
smo ga poznavali, prerani odlazak Nikole Matijevića, ostavio je veliku
prazninu, ali ostaju nam sjećanja na ono dobro koje smo zajedno živili. Uprava zagrebačkog Hrvatskog
kulturnog društva Napredak upućuje iskrenu sućut obitelji Matijević, supruzi
Katji, sinu Lovri i kćeri Dori te svima onima koji tuguju za voljenim i dragim
Nikolom. Ponosni sam što smo imali čast
biti Tvojim prijateljem. Ostavljamo Te u zagrljaju hrvatske zemlje i neka te
Gospodin obilno nagradi u nebeskom kraljevstvu. Počivao u miru Božjem.
Svim članovima i prijateljima
HKD Napredak-Zagreb javljamo tužnu vijest da nas je zauvijek, nakon teške
bolesti, napustio 28. travnja 2019., u 71. godini života Nikola Matijević,
bivši dopredsjednik zagrebačkog Napretka u mandatu 2004. – 2009.
Ispraćaj dragog pokojnika bit će u petak 3. V. 2019. u 14.50
sati u Krematoriju. Sveta misa zadušnica služit će se nakon ispraćaja. Neka mu
je laka hrvatska zemlja. Počivao u miru Božjem!
Uprava zagrebačkog Hrvatskog kulturnog društva
Napredak upućuje iskrenu sućut svima onima koji tuguju za voljenim i dragim Nikolom.
Dana 16. travnja 2019. godine (adresa: Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27), u organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb, održana je Tribina: HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-DANAS I SUTRA…?/Hrvatski i Europski identitet..?. Moderator predavanja je bio dr. sc. Tomislav Dubravac, dopredsjednik HKD Napredak-Zagreb, voditelj Kluba znanstvenika. Predavači su bili prof. dr. sc. Neven Šimac i dr. sc. Žarko Primorac.
U svom uvodnom govoru, moderator dr. Dubravac, je naglasio kako je ovo 49.-ta Tribina u organizaciji Kluba Znanstvenika, te prisjetio je nazočne kako je na ovu temu Klub organizirao dvije tribine. Posebice je naglasio Tribinu/Okrugli stol, koja je organizirana u suradnji sa Hrvatskom Paneuropskom unijom, u svibnju 2013. godine, neposredno pred ulazak Hrvatske u EU, sličnoga naslova: Kakva je budućnost EU i Hrvatske?. Tada je, kao jedan od moderatora, u svom uvodnom govoru, postavio nekoliko pitanja.
Što HR donosi članstvo u EU?. Koji su to strahovi i sumnje kao npr: gubitak identiteta i potiranje vrjednota, rasprodaja Hrvatske, pad standarda, rast cijena, je li Europa protiv poljodjelaca, pogoduje li Europa multinacionalnim kompanijama, može li HR očuvati svoje autohtone proizvode i prirodne reusurse?. Da li je EU ideal, nudi li ona politički i pravni okvir najbliži k tome, nudi li ulazak HR u EU šansu i nadu i određene prednosti?. Donosi li ulazak HR u EU npr: više reda, više posla, više mogućnosti, manje korupcije i nepotizma, veću mobilnost rada i zaposlenosti, veće i šire mogućnosti studiranja, mir i stabilnost bez čega nema ekonomskog prosperiteta, veća ljudska prava, EU kao kontinent otvorenih granica, hoće li se vjrednovati znanje, inovacije, mogućnosti i promicanje znanstvenih istraživanja i mnoge, mnoge druge.
I danas postavljamo slična pitanja! Što se od tada promijenilo u očekivanjima, dvojbama, u stvarnosti, u politici, u javnosti, što je moglo biti, a što jest, jesmo li mogli više, je li EU mogla i trebala više?. Što nam donosi skori/izvijesni izlazak Ujedinjenje Kraljevine, „Brexit“, iz Europske unije? Koji su argumenti doveli do ovakvoga ishoda? Ima li poveznice što se u međuvremenu „dogodio“ Trump, Orban, migrantska kriza, što možemo očekivati u budućnosti te kakva je budućnost Hrvatske?
Svoja promišljanja, svojevrsni rezime, očekivanja i realizacije, a posebice pogled u budućnost, Hrvatske i Europske unije, su nam izložili vrsni poznavatelji ove aktualne problematike: dr. sc. Neven Šimac i dr. sc. Žarko Primorac.
Dr. Neven Šimac, pravnik i politolog te stručnjak za javnu upravu EU, je govorio o Hrvatskom i Europskom identitetu i vrjednotama (definicije, sastavnice, znameni, europske integracije). Naglasci predavanja su bili: EU u „bermudskom trokutu“: Trump, Putin, Erdogan, Europski potresi i lomovi, kapital, sigurnost, mladi i nezaposlenost, europski institucionalni identitet, europske granice, EU kasni s „novom“ ekonomijom, važnosti očuvanje jezika i kulture, vrjednote europskih inegracija, vrjednote europskih građana…
Dr. Žarko Primorac, istaknuti ekonomski analitičar bogatoga iskustva, naglasak svoga predavanja je dao na sljedeće teme: moguća/nova, svjetska, financijskoa kriza i status eura, ispunjava li Hrvatska inicijalne uvjete za uvođenje eura kao nacionalne valute i ulazak u euro zonu, koristi i troškovi prihvaćanja eura za Hrvatsku: politički, ekonomski, financijski, reputacijski i slično, što učiniti da se proces priprema za ulazak u euro zonu iskoristi kao poticaj za provođenje potrebnih reformi u Hrvatskoj, kakva su iskustva drugih članica eurozone nakon uvođenja eura /Slovenija, Slovačka, Baltičke zemlje, Malta, Cipar i dr/, zašto neke uspješne članice EU ne žele prihvatiti euro /Danska, Švedska, Češka, Poljska, Mađarska/, rizici usporavanja ekonomske aktivnosti u euro zoni, posebice u Italiji i Njemačkoj…
Aktualna problematika, vrsni predavači, brojna publika koja je postavljala pitanja, opravdali su očekivanja. Zaključak: činjenica je kako su kompetentni, argumentirani i znansteveno i empirijski potaknuti razgovori o aktualnim temama, lokalno i globalno, neophodni. Klub znanstvenika HKD Napredak-Zagreb potvrdio je opravdanost svog postojanja kao i činjenicu da ustrajemo i javnosti ponudimo odgovore koji se svih nas tiču, ali je, nažalost premalo onih koji su u stanju čuti i reagirati na adekvatan, proaktivan način.
Aktivnost HKD Napredak-Zagreb, kao kulturne institucije akademskog profila, nestranačke, nepolitičke i neideološke Udruge, kao i aktivnosti Kluba znanstvenika, temeljene na činjenicama, znanstveno-analitičkim analizama, otklonjeno od politika, ideologija, otvoreno, neovisno i slobodumno nastavljaju sa radom.
Dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb
U okviru Mostarskoj proljeća 2019. i XXI. Dana matice hrvatske Mostar u
srijedu 24. travnja 2019. u Hrvatskom narodnom kazalištu Mostar u 20:00 sati u organizaciji HKD Napredak– Zagreb i Matice
hrvatske Mostar biti će izveden program Ivo Andrić: EX PONTO – 100 GODINA
PROGONSTVAu povodu 100.
obljetnice tiskanja knjige Ex Ponto.U programu sudjeluju: Ornela Vištica, Niko Pavlović,
Vinko KraljevićMiljenko Puljić (violina) i Bruno Vuger (gitara).
Uvodna riječ: Ivan Vukoja.
Za izvođenje priredio: Niko
Pavlović.
Nakon Mostar najavljeno je gostovanje u Vitezu,
Hotel Central, u četvrtak, 25. travnja 2019.
Europska unija (EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Formalno je uspostavljena 1. studenoga1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). Europska unija danas broji 28 država članica. Hrvatska je pristupila Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine. Prostire se na 4.381.324 km2, a broji oko 508 milijuna stanovnika. Danas je EU pred velikim izazovima. Posebice smo suočeni s velikom neizvjesnošću skorim/vjerojatnim izlaskom Velike Britanije „Brexitom“ iz Europske unije. Koji su argumenti doveli do ovakvoga ishoda, kako su politički lideri preuzeli i odbacivali odgovornost u ovome dugotrajnom i neizvjesnom procesu te što možemo očekivati u budućnosti. Kakva je budućnost Hrvatske? Svoja promišljanja nam donose vrsni poznavatelji ove aktualne problematike: dr. sc. Neven Šimac i dr. sc. Žarko Primorac, uz uvod i moderiranje dr. sc. Tomislava Dubravca, voditelja Kluba znanstvenika HKD Napredak-Zagreb. Glavne teze predavanja: – Sedam desetljeća EU: od kršćanjskih “začinjavaca” do potresa Brexita; – Hrvatska i EU: hrvatski i europski identitet i vrijednosti; – Europski parlament: zašto glasovati na izborima 2019? – Moguća/nova, svjetska, financijskoa kriza i status eura;
Ispunjava li Hrvatska inicijalne uvjete za uvođenje eura kao nacionalne valute i ulazak u euro zonu;
Koristi i troškovi prihvaćanja eura za Hrvatsku: politički, ekonomski, financijski, reputacijski i slično;
Što učiniti da se proces priprema za ulazak u euro zonu iskoristi kao poticaj za provođenje potrebnih reformi u Hrvatskoj,
Kakva su iskustva drugih članica eurozone nakon uvođenja eura /Slovenija, Slovačka, Baltičke zemlje, Malta, Cipar i dr/,
Zašto neke uspješne članice EU ne žele prihvatiti euro /Danska, Švedska, Češka, Poljska, Mađarska/,
Rizici usporavanja ekonomske aktivnosti u euro zoni, posebice u Italiji i Njemačkoj.
PAPA S PROFESORIMA I
STUDENTIMA INSTITUTA SAN CARLO IZ MILANA (VATICAN MEDIA)
VATIKAN (IKA)06.04.2019. / 17:31
Samo nekoliko dana nakon što je citirao nobelovca Ivu Andrića (31. ožujka), papa Franjo ponovno ga je spomenuo i u subotu 6. travnja, govoreći o prihvaćanju drugih i drugačijih, te važnosti izgradnje, ne zidova, nego mostova među ljudima. Rimski biskup i ovog je puta spomenuo ulomak iz njegova najpoznatijeg romana „Na Drini ćuprija”. „Zahvalimo Bogu za multietničko društvo jer je ono bogatstvo i dijalog između kultura, osoba, etničkih skupina”, kazao je Papa tijekom audijencije na kojoj su bili profesori i studenti Instituta San Carlo iz Milana. Govoreći o odrastanju u multietničkom društvu, pozvao je roditelje da budu otvoreni i dopuste da se njihova djeca igraju i s djecom drugih etničkih skupina i osoba migranata.
„Jedan otac mi je pričao kako neki roditelji ne dopuštaju da se njihova djeca druže s djecom ljudi koje mi često podcjenjujemo i obezvrjeđujemo. Ma zašto? Možda jer želiš da tvoja djeca odrastaju kao tvoja čista rasa? Ti želiš stvar čišću i od destilirane vode? Oče, ako je to kao destilirana voda, moram reći da ja uopće ne osjećam okus destilirane vode i ona mi ne može ugasiti žeđ. Potrebna nam je voda života. To je multietničnost i multikulturalnost. Ne bojte se! Nemojte strahovati od migranata. Migranti smo mi. Isus je bio migrant. Ne bojte se migranata. Može se čuti: Ali oni su delikventi? Ali, i mi ih imamo mnogo. Mafiju nisu izmislili Nigerijci, ona je ‘nacionalna vrijednost’ Italije. Mafija je naša, talijanska. Svi možemo postati delikventi”, upozorio je Papa.
„Migranti su oni koji nam donose
bogatstvo. Pa i Europa je sačinjena od migranata koji su donijeli različite
kulture. Ona je rasla upravo sa susretom kultura. Budite oprezni jer danas
postoji napast da se podižu zidovi: zidovi u srcu i na zemlji, a sve kako bi se
spriječio susret s drugim kulturama i drugim ljudima. Onaj tko gradi zidove
završit će kao rob zida kojeg je napravio: bez horizonta. Trebamo li prihvatiti
sve migrante? Prvo, treba imati otvoreno srce. Ako ja imam rasističko srce, trebam
se dobro propitati zašto je to tako i obratiti se. Drugo, migranti trebaju biti
prihvaćeni, prijateljski praćeni i integrirani. Tako mogu prihvatiti naše
vrijednosti, a i mi možemo upoznati druge vrijednosti te tako zajednički možemo
razmijeniti vrijednosti”, rekao je papa Bergoglio.
„Podizanje zidova ne
služi. Nedavno sam citirao onaj lijepi ulomak romana ‘Na Drini ćuprija’ Ive
Andrića, u kojemu on govori o mostovima. Kaže da su mostovi tako neopisivi i
veličanstveni: oni su anđeoski, ne ljudski. Kaže da su mostovi krila anđela
koji spajaju preko gora i rijeka kako bismo mi međusobno mogli komunicirati.
Velična gradnje mostova među ljudima i
kulturama je u komunikaciji. Mi odrastamo s komunikacijom, jer inače,
zatvarajući se u sebe, postajemo neizrečeni ili destilirana voda. S toga vas
molim učite djecu da odrastaju u kulturi susreta, kako bi bili sposobni
susresti različite ljude, ljude s različitostima”. Danas u našem zapadnom
svijetu postoji opasnost i od kulture ravnodušnosti, relativizma i nekreativnosti
koja ne dopušta da odrastamo. Ako nismo oprezni s kulturom ravnodušnosti, onda
iz nje proizlaze fundamentalizmi i sektaški duh, zaključio papa Franjo.
„Na Drini ćuprija” povijesni je roman Ive Andrića za koji je 1961. dobio Nobelovu nagradu za književnost. U romanu se spominje kako na mostu stoji natpis kojim se evocira Božji blagoslov dok jedan od likova imenom Alihodža posreduje legendu prema kojoj je „ćuprija Božja spojnica“ jer su meleci (anđeli) ti koji šire svoja krila kako bismo premostili zapreke, odnosno oni su ti koji su podučili ljude gradnji mosta.
Ivo Andrić rođen je 9. listopada 1892. u Travniku gdje je i kršten u tamošnjoj katoličkoj crkvi, a umro je 13. ožujka 1975. u Beogradu
Kronika kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa Vrhbosanske nadbiskupije koju su, ukoričenu u tri knjige, priredili Bojan Ivešić i Franjo Marić, predstavljena je u petak, 22. ožujka u Dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Djelo kronološki prati svakodnevicu kardinala Vinka Puljića, tj. 25 godina njegove biskupske službe, od imenovanja 1991. pastirom Vrhbosanske nadbiskupije do 2016. godine. Ova Kronika je specifična jer govori o posebnom vremenu koje će se trebati pručavati, vremenu koje je ostavilo duboke tragove i negativne u zemlji BiH, ali i pokazalo hrabrost onih koji su i u ta teška vremena vjerovali, nadali se i svjedočili ljubav. To je upravo bio kardinal Vinko Puljić, naglasio je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, dodajući da će, kako vrijeme bude prolazilo, ova knjiga imati sve veću važnost. Poput dokumentarnoga filma ili verbaliziranih fotografija knjiga svakodnevno i u stopu prati osobe i događaje, istaknuo jemons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH. Ovi svesci zaista jesu kronika, koja prati sarajevskoga nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, ali ju nije pisao on, nego upravo njegovi brojni suradnici, najčešće njegovi tajnici. Ovo je informativni mozaik, složen od likova i elemenata, koje glavni protagonist vrlo često nije mogao birati. Stoga vrijednost ovakvih djela treba prosuđivati prvenstveno po istinitosti podataka i dosljednosti izvještaja, napomenuo je biskup Vukšić. A kad se radi o kardinalu Puljiću, biskup Vukšić smatra da ne manjka zanimljivih akcija, putovanja, susreta i osoba s područja Crkve i politike, kulture i gospodarstva, školstva i odgoja, dušobrižništva i duhovnosti, lokalnog i dalekog, balkanskog i svjetskog, ratnog i mirnodopskog, dijaloga i suradnje.
Ovo je, prije svega i najkraće rečeno, kronika o katoličkom pastiru duša, kojemu je Providnost pripustila brojne i teške kušnje, boli i utjehe, suze i brige, ali i mnoge milosti i blagoslove. Odnosno, on susreće i putuje, govori i predlaže, ima otvorena vrata, da propovijeda i svjedoči kršćansku nadu. To mu je istovremeno i poslanje, i čast, i služba i križ, ističe biskup Vukšić.
Recenzent o. Slavko Slišković, provincijal Hrvatske dominikanske provincije istaknuo je da Kronika prati kardinala Puljića kroz njegove svakodnevne duhovne i svjetovne aktivnosti, kontakte i situacije bez pokušaja njihove valorizacije, smatrajući da bi današnji čitatelji mogli čak biti iznenađeni nekima od susreta ili događaja u kojima je nadbiskup Puljić sudjelovao.
Ponekad se zapisivalo nakon pješačenja pod paljbom metaka, vožnje kroz noć i planine s ugašenim svjetlima, prijevoza vojnim transporterima ili u uvjetima života bez struje i vode. Drugi puta je to pogled iz Vječnog Grada u kojemu prvi puta jedan sin Bosne i Hercegovine bira Petrova nasljednika. Kroniku ne čine samo one stvari koje su se dogodile, nego i one koje su planirane, a zbog različitih okolnosti nisu bile provedive, poput dolaska pape Ivana Pavla II. u Sarajevo 1994.godine. U takvim uvjetima nije bilo jednostavno pisati, pa su si oni koji bilježe ponekad davali oduška kroz dozu žalosti i nesigurnosti, ali puno češće s nadom i profinjenim humorom kao znakom neutrnute duhovne snage i ljudskosti u često neljudskim uvjetima, istaknuo je o. Slavko Slišković. Čak iznenađuje kako kardinal i u najtežim situacijama ne dopušta da bude izoliran i isključen iz svijeta, nego svojim pristupom stvarnosti svjedoči o potrebi vjere, nade i ljubavi upravo tada kad ih najmanje ima. S druge strane, zadivljujuća je njegova jednostavnost u susretu s prijelomnim događajima i osobama, dodaje Slišković. O. Slavko Slišković smatra da ovo djelo može biti dobar izvor budućih istraživačkih radova, a povjesničarima će znatno olakšati razumijevanje prošlosti na prostoru Vrhbosanske nadbiskupije. To je, kako je nadodao, svojevrstan dnevnik sazrijevanja u konkretnim životnim provjerama koje su nerijetko bile odlučujuće kako za samog kardinala, tako i za Crkvu i narod kojima pripada. Pojašnjavajući naslove triju svezaka prema trima teološkim krjepostima iz svog biskupskog grba, kardinal Puljić je i ovom prilikom istaknuo da je Gospa obilježila njegov život. “O Marijo, blago Tebi jer si povjerovala” – iz te vjere izvire nada i snaga ljubavi, napomenuo je. Prvi svezak naslovljen „Vjera“ obuhvaća razdoblje od 1991. do 1999. godine. U tom su razdoblju kroniku vodili Mato Zovkić, Ivo Tomašević, Franjo Tomašević i Josip Grubišić. Vremenu od 2000. do 2009. godine posvećen je drugi svezak pod naslovom „Nada“, a plod je kroničara Josipa Grubišića, Željka Marića, Dubravka Turalije, Josipa Tadića, Dragana Jurića, Josipa Kneževića i Olivera Jurišića. „Ljubav“ je naslov trećeg sveska koji prati vrijeme od do 2016. godine. Kroniku su vodili Oliver Jurišić, Davor Topić, Slaviša Stavnjak, Branko Jurić i Bojan Ivešić. Na koncu svakog sveska nalazi se kazalo osoba i naselja, a tekst je oplemenjen s više slikovnih priloga koji omogućuju njegovo bolje razumijevanje. Tri sveska Kronike objavio je Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije, Sarajevo 2018.
